Novi Ustav Republike Srpske, ukoliko bude izglasan, ne smije biti u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, odlukama državnog Ustavnog suda i visokog predstavnika.
Ovo je izjavio pravni stručnjak Davor Trlin za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Brisanje Vijeća naroda iz entitetskog Ustava i potvrđivanje Banjaluke kao glavnog grada Republike Srpske (RS) su trenutno jedino što se sigurno zna o ovom pravnom dokumentu.
Trlin pojašnjava da se ustavnim promjenama ne može smanjivati broj institucija i mehanizama za zaštitu ljudskih prava, što bi bio slučaj ako dođe do ukidanja Vijeća naroda.
"To je ona odluka U-5/98, one tzv. djelimične odluke koje su bile o konstitutivnosti naroda i na osnovu njih je formirano Vijeće naroda. Jednostavno tu se ne bi smjelo desiti, da ostane diskriminacija konstitutivnih naroda s obzirom na teritoriju na kojoj žive", rekao je Trlin.
Za njega nije sporno ni mijenjanje glavnog grada iz Sarajeva u Banjaluku, ni u ukidanju smrtne kazne, što je, navodi, i obaveza RS-a.
Kaže da bi Vijeće naroda RS-a moralo učestvovati i u izmjenama starog, ali i pisanju novog Ustava.
Savjet za provođenje mira (PIC) je na konferenciji u Bonu 1997. godine zaključio da Ustavi i svi zakoni entiteta moraju da budu u skladu sa Ustavom BiH.
Takođe, istaknuto je da "bilo kakve odredbe u Ustavima entiteta koje su diskriminatorne prema pripadnicima jedne etničke skupine nisu u skladu sa Ustavom BiH".
Ko je pokrenuo priču o novom Ustavu?
Usvajanje novog Ustava je, po običaju, prvi najavio predsjednik RS-a, Milorad Dodik, na razgovoru za javni servis RS-a 28. februara.
Tada je rekao da on "neće biti u suprotnosti Ustavu Bosne i Hercegovine".
Ovim Dodik nastavlja sa krojenjem BiH po svojoj mjeri, nakon što je skupštinska većina u RS-u prošle sedmice izglasala nekoliko neustavnih zakona, uključujući onaj kojim se ukida nadležnost Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji RS-a, a koji su 6. marta stupili na snagu.
Vijeće naroda je posebni kontrolni organ, sastavljen od tri osmočlana kluba konstitutivnih naroda u BiH, i jednog četvoročlanog kluba Ostalih.
Ono ne može samo da donosi zakone, ali ima mehanizme zaštite "vitalnog nacionalnog interesa" Srba, Bošnjaka i Hrvata, koji se tiče ostvarivanja prava naroda da budu adekvatno zastupljeni u vlasti, kao i pitanja obrazovanja, vjeroispovijesti, jezika, i sl.
Uspostavljeno je 2003. godine, na osnovu ranije odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda, koja propisuje da u zakonodavstvu oba entiteta moraju biti zastupljena sva tri naroda.
'Treba biti vrlo oprezan'
Šef Kluba poslanika opozicione Partije demokratskog progresa (PDP), i član Odbora za ustavna pitanja, Igor Crnadak, kaže za RSE da oko ove materije treba biti oprezan.
"Broj jedan interes nas je Dejtonski sporazum i mi ne smijemo sa svoje strane uraditi ništa da ugrozimo mehanizme zaštite i ustavno-pravnu poziciju koja je zapravo pozicija države u državi za Republiku Srpsku", kazao je Crnadak.
On ne bi da nagađa o tome kako će proći glasanje u Skupštini ako do toga dođe, ali smatra da neke stvari treba mijenjati.
"Trebalo bi, svakako, nema dilema, neke stvari su već prevaziđene, neke je vrijeme pregazilo, ali je samo pitanje na koji se način to radi i u kojem momentu", ocijenio je Crnadak.
Prema njemu, trenutna situacija u BiH je turbulentna i neizvjesna.
"Na neki način, sa jednostranim otvaranjem ovih pitanja je u riziku jedna ogromna moć koju kao Republika Srpska imamo u skladu sa dejtonskim okvirom. I ja samo apelujem da se bude vrlo, vrlo, vrlo oprezan oko toga", smatra on.
- SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije
Sastanci o novom Ustavu
U Banjaluci su predstavnici vlasti 5. marta održali sastanak na kojem su razgovarali o ustavnim promjenama.
Iako se govorilo da je moguće i predstavljanje teksta Nacrta Ustava, Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a je na konferenciji za novinare nakon sastanka izjavio da se samo razgovaralo o mogućim izmjenama, ili donošenju sasvim novog Ustava.
Najavio je da će u narednim danima na ovu temu biti održan sastanak sa liderima političkih partija u RS-u, kao i sa predstavnicima Akademije nauka i umjetnosti RS-a, te istaknutim pravnicima.
"Da otvorimo to pitanje, da vidimo kako se to radi, koliko ima zainteresovanih, koji su obični problemi. Vi znate da je naš Ustav pretrpio brojne amandmane i sa te tačke stanovišta da je nefunkcionalan", kazao je Stevandić.
Ipak, od predstavnika opozicije, samo je Draško Stanivuković, lider PDP-a rekao da će se odazvati sastanku o ustavnim promjenama, dok su lideri Srpske demokratske stranke, Liste za pravdu i red i Narodnog fronta odbili poziv.
Kako se mijenja Ustav RS?
Posljednji put Ustav RS-a je mijenjan 2011. kada je donesen amandman koji određuje da Narodna skupština RS-a može imati maksimalno četiri potpredsjednika, a ne dva kao do tada.
Procedura pisanja novog Ustava nije definisana u pravnom sistemu RS-a, iako Ustav navodi da "ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skupština".
Što se izmjene Ustava tiče, sve kreće od prijedloga, koji mogu podnijeti predsjednik RS-a, Vlada i najmanje 30 poslanika Skupštine RS-a.
O prijedlogu glasa prosta većina poslanika, nakon čega se utvrđuje njegov Nacrt, koji onda ide na javnu raspravu.
Poslije rasprave – čije trajanje nije vremenski određeno – prijedložene promjene idu na glasanje.
"Promjena Ustava usvojena je ako za nju glasa najmanje dvije trećine od ukupnog broja narodnih poslanika i većina članova Vijeća naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih", navodi se u Ustavu RS-a.
Dodik i koalicija okupljena oko njegovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Parlamentu ima 53 od 83 poslanika. Za usvajanje Ustava, potrebno ih je 56.
U Vijeću naroda, u klubu Bošnjaka, SNSD takođe nema potrebnu većinu od pet delegata.
Ako promjene budu odbačene, moraju proći najmanje tri mjeseca prije novog pokušaja ustavnih promjena.