Iako su poslednji stupili u proteste i blokirali Državni univerzitet u Novom Pazaru, studenti iz tog grada na jugozapadu Srbije sa većinski bošnjačkim stanovništvom veoma su brzo pobrali simpatije građana širom zemlje.
Snimci kako pre polaska na pešačenje dugo 60 kilometara do Kragujevca, na veliki protestni skup na Sretenje 15. februara, muslimanski i hrišćanski vernici među studentima ove visokoškolske ustanove uče dove i krste se postali su viralni, a veliki odjek i reakcije javnosti izazvale su i njihove izjave da se "konačno osećaju kao ravnopravni studenti ove zemlje".
Student druge godine softverskog inženjerstva na novopazarskom Državnom univerzitetu Adnan Alić kazao je za RSE da su bili iznenađeni i oduševljeni kako su ih dočekali ljudi u Kraljevu, a potom i u svim selima i zaseocima do Kragujevca.
"Osetili smo se stvarno dobrodošli. Prvi put, onako, da ne postoji neka tenzija, da ne postoji nešto u vazduhu, da se stvarno osećamo dobrodošlo. Prvo što sam student Državnog univerziteta u Novom Pazaru, pa što sam Pazarac i Bošnjak. Kao da smo prvi put stavljeni na mapu ove države", kazao je Alić.
Dodao je da je njegove kolege, Bošnjake muslimane, posebno obradovala činjenica da su za njih spremali posebnu hranu, u skladu sa njihovim verskim ubeđenjima.
"Videli smo koliko su ljudi spremni da nas dočekaju. To su sela i zaseoci gde smo stajali, ljudi koji nisu iz grada, koji i ne koriste društvene mreže, ali su znali da stižu Pazarci, da stižu Bošnjaci, muslimani i da je potrebno da se prilagodi ishrana i bukvalno na svakom mestu gde smo stajali je uvek bila odvojena hrana za nas. Mnogo je lepo bilo, lep gest, lep prizor i osećaj", kazao je on.
Adnan, koji je ranije studirao na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, navodi da nikada nije bio žrtva direktne diskriminacije jer je Bošnjak ili što dolazi iz Novog Pazara, ali da je uvek imao osećaj da ljudi misle da nema dovoljno znanja.
"Nisam osećao velike predrasude, da je to bilo direktno. Nisam se osećao kao građanin drugog reda, ali je uvek postojala neka barijera da mi odavde dolazimo sa malo znanja i predstavom da ne znamo šta da radimo. No, kako idu godine i dolaze nove generacije to jenjava", izjavio je Alić.
Studentkinja treće godine psihologije na ovom Univerzitetu Miljana Marjanović naglašava da suživot Srba i Bošnjaka u Novom Pazaru "nije vest", te da dva naroda vekovima žive u zajedništvu, ali da, možda, ljudi iz ostatka Srbije imaju krivu sliku o tome šta se dešava u ovom regionu.
"Ti stereotipi i predrasude o nama imaju korene u krvavim politikama devedesetih i kako su se te političke ideologije razvijale proteklih 30 godina, mi smo, a pre svega Bošnjaci, bili nepravedno nipodaštavani. Narod je bio zatvoren i konzervativan i ljudi nisu hteli da dolaze ovde i da upoznaju ovaj narod i kulturu. Apsurdno je govoriti o razlikama na ovom prostoru", smatra ona.
Kao i Adnan, Miljana je oduševljena dočekom ljudi u Kragujevcu.
"Kad smo došli razvili smo transparent 'Iz Pazara moji, znaš ti dobro koji' i podigli uvis. Suze su nam spontano potekle, to je poslalo jaku poruku, mi smo tu, živi smo i mi vredimo podjednako. Došlo je vreme da se stane na put predrasudama, ideologijama i krvavoj politici koja traje 30 godina", poručila je Miljana.
Ona je pešačenje od Kraljeva do Kragujevca videla kao hodočašće.
"U politikološkom i sociološkom smislu je bio i naš apel kojim smo poslali poruku šta smo spremni da uradimo, kakve rane da pretrpimo, kakvu žrtvu, a da zauzvrat tražimo samo slobodu i normalno funkcionisanje nadležnih organa, odgovornost i ispunjenje zahteva", zaključila je ova studentkinja.
Državni univerzitet u Novom Pazaru je najmlađi u Srbiji, osnovan 2006. godine i na njemu se školuje oko 3.500 studenata, uglavnom iz ovog grada, Sandžaka, ali i sa severa Crne Gore.
U blokadi je od 26. januara, dan nakon što je rektorski kolegijum podržao zahteve svih studenata, navodeći da su "uvek na njihovoj strani".
Međutim, nakon ulaska na Univerzitet, rukovodstvo te visokoškolske ustanove optužilo je studente da su nasilno obili ulazna vrata, najavljujući i mogućnost podnošenja krivičnih prijava.
Prorektor za nastavu Milovan Bratić rekao je za RSE da je upravo taj, kako je rekao, način ulaska, to što razlikuje novopazarske od studenata koji drže u blokadi ostale univerzitete.
"Obili su Univerzitet i ušli, što nije u skladu sa zahtevima koji sami postavljaju i to je ono što je obeležilo njihovu blokadu. To je nesvakidašnji način funkcionisanja. Treba istaći i da tu nisu bili sve naši studenti, već oni koji su imali iskustva u blokadama, koji su došli iz Beograda. To je bilo neprikladno", kazao je Bratić.
Dodao je i da administrativnom osoblju nije omogućen ulazak u zgradu zbog čega je onemogućeno obavljanje pravnih i drugih poslova neophodnih za funkcionisanje te visokoškolske ustanove.
Ono po čemu se novopazarski studenti razlikuju od kolega je i to što imaju dodatna dva zahteva, i to da se zbog, kako smatraju, niske kazne za vozača koji je u Zemunu na pešačkom prelazu pregazio brucoša iz ovog grada Ernada Bakana, usvoji obavezujuća odluka da je mladost vozača otežavajuća okolnost prilikom određivanja kazne.
Drugi zahtev je uvođenje prinudne uprave i to zbog, kako su naveli u saopštenju, "prepolovljenog broja studenata zbog neakreditovanih studijskih programa" i loše kadrovske politike zbog koje mladi profesori napuštaju Univerzitet, umesto kojih se angažuju profesori pred penzijom sa drugih univerziteta.
Bratić je kazao da ga je taj zahtev začudio, pogotovo što se, kako je naveo, 70 odsto studenata školuje na budžetu, a ostali imaju najmanje školarine u Srbiji, te da nema nikakvih nezakonitosti u radu rukovodstva.
Dugogodišnja novinarka, urednica portala "Free media" Amela Bajrović smatra da je iskrivljena slika koju ostatak Srbije ima o Sandžaku i Bošnjacima rezultat političkih interesa, medijskih manipulacija i nedostatka direktne komunikacije.
"Mislim da su predugo, pre svih, političari koristili Bošnjake za ostvarivanje svojih ciljeva. Osim toga, nacionalistička retorika devedesetih stvorila je iskrivljenu sliku o Sandžaku kao 'problematičnom' regionu. Svemu su doprineli i nacionalni mediji koji ovaj deo Srbije prikazuju često kroz teme o, nazovi, islamskom terorizmu, o raznim incidenatima i kriminalu. Ako tome dodate i tabloidne narative o 'separatizmu' i 'nesigurnosti', onda je iskrivljena slika Srbije o Bošnjacima i Sandžaku neminovna", izjavila je ona.
Građanska aktivistkinja Aida Ćorović izjavila je da novopazarski studenti, zajedno sa njihovim kolegama iz ostatka zemlje, ruše "strašno čvrste i velike bedeme" među Srbima i Bošnjacima.
"Jedan koji nam je nametnula Srbija i smestila nas u geto koji traje od početka devedestih, i drugi, još strašniji, koji smo sami sebi stvorili osećajući, uz puno razloga, strah prema ostatku Srbije. Ova omladina pokazuje da više nema razloga za tu vrstu straha, da te barijere moraju da padnu i da je Sandžak, sa svim svojim specifičnostima, integralni deo Srbije", rekla je Ćorović.
Dodala je da su protesti doveli do "kvantnog skoka svesti" među građanima.
"Mi smo 30 i više godina tavorili u negativnom stanju svesti, u učmalosti i samoomalovažavanju. Ovi mladi ljudi su doneli potpuno novu energiju. Oni koji su 'dojahali' na narativima zla, mržnje i razdvajanja će pokušati ovo da unište i sruše, ali neće uspeti. Ovo je nepovratno, nema vraćanja na staro", zaključila je Ćorović.