U Crnoj Gori vjeruju da će hrvatsko pridruživanje EU pozitivno utjecati na kulturni život, ali i pospješiti kulturnu saradnju.
„Činjenica da će naš prvi susjed, od 1. jula biti član EU, svakako ima, i imaće, svoju refleksiju u kulturnom i kulturološkom smislu“, rekao je profesor Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, Janko Ljumović, koji smatra da će, ako je Evropa u odnosu na kulturni koncept ili kulturni identitet zapravo priča o raznolikosti ili prekoračenju i brisanju granica, to imati važnu i pozitivnu ulogu.
„Što nam je ta granica bliža, biće nam lakše da do nje dođemo i da je pređemo“, kaže Ljumović:
„Granica je uvijek granica, tako da to brisanje nas tek čeka. Sa aspekta kulture u umjetničkom, kulturnom ili sistemskom smislu, će to biti jedan proaktivniji odnos ili mogućnost da sve ono što je postojeća saradnja između dvije zemlje bude ispunjena nekim novim sadržajima. Definitivno će naši partneri ili kulturne institucije u Hrvatskoj biti u prednosti ili nekom novom dinamizmu. U kulturološkom smislu to jeste zanimljiv fenomen. Ta granica će sa nekog sadržajnog aspekta biti pojačana, ali mislim da je otvorenost razmjene uvijek izazov same Evrope ili čitanje tih granica u evropskom kontekstu", navodi Ljumović.
Urednik kulture u podgoričkoj Atlas TV, Vuk Perović, smatra da će ulazak Hrvatske u Evropsku uniju imati posredne efekte.
„Kulturne institucije u Hrvatskoj će imati pristup raznim fondovima i mogućnost da brže i lakše sarađuju sa drugim članicama EU“, rekao je Perović:
„Tu postoji jedna šansa koja se ukazala Kotoru. Split je kandidat za evropsku predstonicu kulture 2020. godine. Oni su kao grad partner pozvali i Kotor. Mislim da je to recept od kojeg bi i crnogorska kultura mogla da ima dobrobit. Moramo da budemo okrenuti ka saradnji u regionu. Za neke, koji su već sarađivali sa hrvatskim kulturnim institucijama, u tom administrativnom smislu, to bi moglo da donese neke dobiti, ali mislim da to najviše zavisi od radnika u crnogorskoj kulturi i njihovoj spremnosti ili otvorenosti da ostvare tu saradnju", mišljenja je Perović.
„Mislim da se zbog činjenice, da će Crna Gora postati prvi susjed države koja je članica EU, može očekivati dalje jačanje kulturnih i umjetničkih veza“, kaže istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov, koji je, podsjetivši da Crna Gora ima prilično razvijene odnose sa svim zemljama regiona, izrazio uvjerenje da ulazak Hrvatske u EU ne može i neće proizvesti probleme:
„Crna Gora ima izvanredne kulturno umjetničke odnose i saradnju sa Hrvatskom, pravljeno je više izložbi u Hrvatskoj. Ne očekujem nikakav problem. Jedini problem vidim prilikom transporta umjetničkih eksponata do izložbi u Hrvatskoj. Do sada je to bilo rigorozno, sa jednom preciznom kontrolom. Valjda će tako biti i u budućnosti", nada se Čilikov.
Profesor cetinjskog Fakulteta dramskih umjetnosti, Janko Ljumović smatra da će Crna Gora od ulaska svog zapadnog susjeda u EU imati samo koristi:
„Ono što jeste suština evropskog kulturnog identiteta ili kulturne politike na evropskom nivou jeste zapravo mreža projekata u kojim mogu da učestvuju različiti akteri. Taj evropski kontekst odavno je osvojena priča i više ne govorimo, niti o nacionalnim kulturnim sistemima, poput kinematografije, ili drugih segmenata umjetnosti, nego upravo govorimo o evropskom filmu ili evropskoj kulturi. To partnerstvo, ili mogućnost da prostor jugoistočne Evrope i zemalja bivše Jugoslavije, ulaskom Hrvatske, a već je tu Slovenija, može biti ojačan upravo naslanjanjem na određene kulturne vrijednosti ili tradiciju koja važi još iz vremena socijalističke Jugoslavije. Mislim da će sami akteri u Hrvatskoj biti neke nove tačke ili meeting pointi koji mogu integrisati to neko zaleđe nas koji tu jesmo u nekom predvorju", zaključuje Ljumović.
„Činjenica da će naš prvi susjed, od 1. jula biti član EU, svakako ima, i imaće, svoju refleksiju u kulturnom i kulturološkom smislu“, rekao je profesor Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, Janko Ljumović, koji smatra da će, ako je Evropa u odnosu na kulturni koncept ili kulturni identitet zapravo priča o raznolikosti ili prekoračenju i brisanju granica, to imati važnu i pozitivnu ulogu.
„Što nam je ta granica bliža, biće nam lakše da do nje dođemo i da je pređemo“, kaže Ljumović:
„Granica je uvijek granica, tako da to brisanje nas tek čeka. Sa aspekta kulture u umjetničkom, kulturnom ili sistemskom smislu, će to biti jedan proaktivniji odnos ili mogućnost da sve ono što je postojeća saradnja između dvije zemlje bude ispunjena nekim novim sadržajima. Definitivno će naši partneri ili kulturne institucije u Hrvatskoj biti u prednosti ili nekom novom dinamizmu. U kulturološkom smislu to jeste zanimljiv fenomen. Ta granica će sa nekog sadržajnog aspekta biti pojačana, ali mislim da je otvorenost razmjene uvijek izazov same Evrope ili čitanje tih granica u evropskom kontekstu", navodi Ljumović.
Urednik kulture u podgoričkoj Atlas TV, Vuk Perović, smatra da će ulazak Hrvatske u Evropsku uniju imati posredne efekte.
„Kulturne institucije u Hrvatskoj će imati pristup raznim fondovima i mogućnost da brže i lakše sarađuju sa drugim članicama EU“, rekao je Perović:
„Tu postoji jedna šansa koja se ukazala Kotoru. Split je kandidat za evropsku predstonicu kulture 2020. godine. Oni su kao grad partner pozvali i Kotor. Mislim da je to recept od kojeg bi i crnogorska kultura mogla da ima dobrobit. Moramo da budemo okrenuti ka saradnji u regionu. Za neke, koji su već sarađivali sa hrvatskim kulturnim institucijama, u tom administrativnom smislu, to bi moglo da donese neke dobiti, ali mislim da to najviše zavisi od radnika u crnogorskoj kulturi i njihovoj spremnosti ili otvorenosti da ostvare tu saradnju", mišljenja je Perović.
„Mislim da se zbog činjenice, da će Crna Gora postati prvi susjed države koja je članica EU, može očekivati dalje jačanje kulturnih i umjetničkih veza“, kaže istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov, koji je, podsjetivši da Crna Gora ima prilično razvijene odnose sa svim zemljama regiona, izrazio uvjerenje da ulazak Hrvatske u EU ne može i neće proizvesti probleme:
„Crna Gora ima izvanredne kulturno umjetničke odnose i saradnju sa Hrvatskom, pravljeno je više izložbi u Hrvatskoj. Ne očekujem nikakav problem. Jedini problem vidim prilikom transporta umjetničkih eksponata do izložbi u Hrvatskoj. Do sada je to bilo rigorozno, sa jednom preciznom kontrolom. Valjda će tako biti i u budućnosti", nada se Čilikov.
Profesor cetinjskog Fakulteta dramskih umjetnosti, Janko Ljumović smatra da će Crna Gora od ulaska svog zapadnog susjeda u EU imati samo koristi:
„Ono što jeste suština evropskog kulturnog identiteta ili kulturne politike na evropskom nivou jeste zapravo mreža projekata u kojim mogu da učestvuju različiti akteri. Taj evropski kontekst odavno je osvojena priča i više ne govorimo, niti o nacionalnim kulturnim sistemima, poput kinematografije, ili drugih segmenata umjetnosti, nego upravo govorimo o evropskom filmu ili evropskoj kulturi. To partnerstvo, ili mogućnost da prostor jugoistočne Evrope i zemalja bivše Jugoslavije, ulaskom Hrvatske, a već je tu Slovenija, može biti ojačan upravo naslanjanjem na određene kulturne vrijednosti ili tradiciju koja važi još iz vremena socijalističke Jugoslavije. Mislim da će sami akteri u Hrvatskoj biti neke nove tačke ili meeting pointi koji mogu integrisati to neko zaleđe nas koji tu jesmo u nekom predvorju", zaključuje Ljumović.