Dostupni linkovi

Novčanice i korona virus, kako smanjiti rizik zaraze?


Širom sveta se primenjuju razni načini da se spreči prenošenje virusa preko novčanica
Širom sveta se primenjuju razni načini da se spreči prenošenje virusa preko novčanica

Novčanice koje se koriste u Srbiji nije moguće dezinfikovati jer bi to značilo njihovo oštećivanje, objašnjavaju za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Narodnoj banci Srbije (NBS).

Postoji međutim niz saveta i preporuka kojima se smanjuje rizik da upravo one budu uzrok zaraze korona virusom.

Pre svega, kako je za RSE rečeno u NBS, građani bi trebalo da što manje koriste gotov novac i da, koliko mogu, izbegavaju neposredan kontakt sa osobom kojoj plaćaju.

"Novčanice su, zbog svojih fizičkih karakteristika i usled mnogo veće cirkulacije među ljudima, mnogo izloženije različitim bakterijama i virusima koji se mogu zadržati na njima, a zatim preneti na ruke ljudi koji ih koriste i kasnije potencijalno uneti u organizam", navodi se u pisanoj izjavi NBS za RSE.

U Narodnoj banci istovremeno apeluju da se i kod plaćanja karticom, vodi računa da ona ne napusti ruke vlasnika, čime se, kako navode, smanjuje rizik od "kontakta sa drugim ljudima i površinama na kojima bi mogle da se nađu čestice virusa".

'Vreme je za nove navike'

Predstavnik bankarskog sektora koji posluje u Srbiji, predsednik Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić za RSE kaže da razume da su ljudi na ovim prostorima oduvek više voleli da koriste gotovinu, ali kaže i "da nam ovo vreme donosi i potrebu za menjanjem navika".

"Poslednjih petnaestak godina postoje, međutim, neki drugi instrumenti koji mogu da nam pomognu da platimo bez gotovine, a sada i Svetska zdravstvena organizacija (SZO) poručuje – smanjite kontakt sa gotovinom", rekao je Vasić te pozvao klijente banaka da poštuju preporuke NBS.

"Samim tim smanjujete dodir sa novcem i mogućnost zaraze", ističe Vasić.

Vasić: Postoje mnogi instrumenti koji mogu da nam pomognu da platimo bez gotovine
Vasić: Postoje mnogi instrumenti koji mogu da nam pomognu da platimo bez gotovine

Da li je IT sistem spreman?

Prema podacima Vojvođanske banke, jedne od nekoliko velikih banaka koje posluju u Srbiji, upotreba platnih kartica i servisa elektronskog i mobilnog bankarstva poslednjih dana povećana je za trećinu u odnosu na prethodni period.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.


Udruženje banaka Srbije navodi da veći broj plaćanja putem interneta beleže i druge banke koje posluju u Srbiji.

U Narodnoj banci Srbije za RSE kažu da očekuju da će broj transakcija obavljen putem platnih kartica ili preko interneta daleko premašiti isti period prošle godine. Istovremeno uveravaju i da je sistem to spreman da izdrži.

"Ističemo da je platni sistem u zemlji u potpunosti stabilan i siguran i da funkcioniše bez ikakvih smetnji i teškoća, apsolutno na isti način kao i pre uvođenja vanrednog stanja, te da je spreman da prihvati i obradi i mnogo veći broj transakcija nego što je to do sada bio slučaj", rečeno je za RSE u NBS u kojoj dodaju da i građane i privredu uveravaju "da će sva njihova plaćanja biti sigurno i u potpunosti procesirana u platnom sistemu čiji je operator Narodna banka Srbije".

Predstavnik banaka koje posluju u Srbiji Vladimir Vasić za RSE objašnjava da sve banke već duže od deceniju i po prave takozvane "krizne planove", koji obuhvataju i IT sisteme.

"To se ne odnosi samo na bankarski sektor kao takav, odnosi se i na Narodnu banku i na druge učesnike u platnim sistemima. Dakle, što se tiče sistema oni su stabilni, mogu da podnesu porast broja novih korisnika i tu možemo da budemo bezbrižni", uverava Vasić.

SZO: Perite ruke

Iako je plaćanje karticom ili putem interneta opcija za mnoge, iz različitih razloga to nije moguće za sve građane Srbije i mnogi su u svakodnevnom kontaktu sa gotovinom.

Preporuka Svetske zdravstvene organizacije (SZO) glasi da se posle kontakta sa novčanicama, operu ruke. "To je dobra higijenska praksa", rekla je 9. marta predstavnica SZO Fadela Čaib (Chaib) za portal MarketWatch.

Čaib istovremeno i u ovom kontekstu podseća na opšte preventivne mere kada je u pitanju zaštita od korona virusa - dezinfekciju ruku sredstvom na bazi alkohola, redovno čišćenje prostorija i radnih površina, dobru informisanost o virusu.

Zašto temeljito pranje ruku može spasiti život
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:35 0:00

'Pranje' novca - Šta kaže Narodna banka Srbije?

Stav Narodne banke Srbije jeste da bi se tretiranjem novčanica različitim hemijskim, dezinfekcionim sredstvima rizikovalo njegovo oštećenje, nakon čega više ne bi mogao da se koristi. Takođe, odgovarajući na pitanje RSE, u NBS ističu i da bi bilo veoma teško redovno dezinfikovati veliki broj novčanica u opticaju, pri čemu bi, kako navode, trebalo imati u vidu da bi se rizik od prenošenja virusa javljao posle svake nove razmene novčanica među ljudima.

"Kada imate veće svote, na primer deset bunteva i hiljadu komada u jednom buntu, vaditi svaku novčanicu ponaosob i tako nešto raditi, mislim da je nemoguće", rekao nam je Borislav Brujić, vlasnik jednog lanca menjačnica u Beogradu i predsednik Udruženja menjača Srbije.

I predstavnik bankarskog sektora Vladimir Vasić ukazuje za RSE da bi povlačenje i dezinfikovanje novca bilo tehnički nemoguće za banke.

"Moj savet je da ljudi koriste rukavice i da na taj način smanje dodir sa gotovinom", ističe Vasić.

'Pranje' novca - Šta kažu svetske centralne banke?

Jedan od najposećenijih svetskih muzeja, Luvr (Louvre) u Parizu, pre nego što je privremeno stavio i katanac na svoja vrata, kao preventivnu meru je u prvim danima marta ukinuo mogućnost plaćanja papirnim novcem.

Istovremeno se, međutim, kako je tada preneo Asošiejted pres (Associated Press, AP), otvorilo pitanje da li je takav potez u konfliktu sa Centralnom bankom Francuske koja je odbijanje keša kao sredstva plaćanja ocenila nepotrebnim, pa i nelegalnim.

Istovremeno je i Bundesbank, centralna banka Nemačke, takođe države članice Evropske Unije (EU), navela da nema dokaza o prenosu korona virusa putem novca, preneo je Blumberg (Bloomberg).

"Mogućnost zaraze putem novčanica, mala je u odnosu na druge površine", rečeno je za Blumberg u Bundesbanku. Iz ove banke ipak ukazuju na neophodnost pranja ruku nakon rukovanja novcem. Istu preporuku izdala je i Centralna banka Engleske.

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) Centralna banka je u stalnom kontaktu sa Centrom za kontrolu bolesti i Stejt Departmentom čija uputstva prate.

Centralna banka Ruske Federacije ograničila je količinu gotovog novca koji je u opticaju i favorizuje korišćenje digitalnih načina plaćanja, preneo je Rojters 24. marta.

S druge strane, Centralna banka Kine je, kako je preneo britanski Gardijan (The Guardian), donela odluku da se korišćene novčanice u toj zemlji dezinfikuju, a potom zapečate na sedam do 14 dana. Mere Kine, kako je prenela agencija Rojters (Reuters), podrazumevaju čak i uništavanje pojedinih novčanica.

Novac je na isti način tretiran i u Južnoj Koreji, navodi Rojters.

Takođe, prema pisanju Rojtersa, lanac menjačnica u Bangkoku, na Tajlandu, počeo je da dezinfikuje novac koji prikuplja iz svojih 15 filijala raspoređenih u popularnim turističkim delovima grada i potom ga na određeno vreme zatvara u plastične kese.

Kako se štite menjačnice i banke?

Šta je međutim sa onima čiji se posao svodi isključivo na kontakt sa papirnim novčanicama?

"Radnici koji su za šalterom imaju maske i rukavice, a ruke peru na svakih 15 minuta, pola sata", rekao nam je Borislav Brujić vlasnik lanca beogradskih menjačnica i predsednik Udruženja menjača Srbije.

Što se njegovih menjačnica tiče, kaže da redovno dezinfikuju prostor sa obe strane šaltera, a da je između radnika i klijenta postavljeno blindirano staklo.

Radnici koji su za šalterom imaju maske i rukavice, a ruke peru na svakih 15 minuta, pola sata
Radnici koji su za šalterom imaju maske i rukavice, a ruke peru na svakih 15 minuta, pola sata

Strože higijenske mere i u bankama

Strože higijenske mere primenjuju i banke. Mada je većina građanima poslala poruke da su im na raspolaganju servisi elektronskog i mobilnog bankarstva, te da, koliko mogu prorede dolaske u filijale, za određene poslove dolazak je ipak neophodan.

"Pridržavamo se uputstava Svetske zdravstvene organizacije i saveta naših medicinskih stručnjaka", kaže Vladimir Vasić, predstavnik bankarskog sektora.

"Svaki zaposleni ima masku, ima rukavice. Dali smo uputstvo da se između klijenta i zaposlenog održava rastojanje od minimum metar. U nekim filijalama postoje i fizičke barijere u vidu stakla ili sličnog. Higijena prostora je uvek bila na visokom nivou, a sada smo dodali još jedan nivo da zaštitimo ne samo zaposlene nego i sve koji ulaze u ekspoziture", rekao je Vasić za RSE.

U Vojvođanskoj banci ističu da svoje filijale i biznis centre redovno obezbeđuju sredstvima za dezinfekciju ruku, a da zaposleni strogo poštuju sanitarne protokole koji se tiču dezinfekcije svih površina, čestog pranja i dezinfekcije ruku.

"Zaposleni koji su u direktnom kontaktu sa novčanicama u obavezi su da nose maske i rukavice, dok se svi bankomati redovno dezinfikuju", rečeno je za RSE u Vojvođanskoj banci.

U ovoj banci za RSE potvrđuju i da je u njihovim filijalama od prošle nedelje upadljivo manje korisnika.

I još jednom – perite ruke

"Bez obzira na to kojim načinom ćete obaviti plaćanje, mere opreza su neophodne, pre svega redovno pranje ruku", ističu u Narodnoj banci Srbije, ali ponavljaju da je "rizik od dolaska u kontakt s bakterijama i virusima veći kod korišćenja gotovog novca nego kod korišćenja platnih kartica, računara ili mobilnih telefona" koji se, ističu na kraju, za razliku od novca mogu i prebrisati dezinfekcionim sredstvima.

XS
SM
MD
LG