Lider njemačkih konzervativaca Friedrich Merz, čiji je blok s desnog centra pobijedio na parlamentarnim izborima, izjavio je u ponedjeljak da je rast krajnje desnice posljednje upozorenje partijama centra da dođu do zajedničkih rješenja za probleme u zemlji.
Merz je na konferenciji za novinare rekao da namjerava formirati koaliciju sa socijaldemokratama lijevog centra odlazećeg kancelara Olafa Scholza.
"Zajedno sa socijaldemokratama... mi smo u poziciji da formiramo vladu... i to je upravo ono što želimo", rekao je Merz na konferenciji za novinare u Berlinu nakon glasanja u nedjelju.
Prema preliminarnim rezultatima, Merzov blok koji čine njegova Kršćansko-demokratska unija Njemačke (CDU) i bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU), osvojio je 28,5 posto glasova, dok je na drugom mestu krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) sa 20,8 posto glasova.
Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) osvojila je 16,4 posto, a Zeleni, koji su bili u Scholzovoj koaliciji 11,6 posto. U Bundestag je još ušla Ljevica sa osvojenih 8,8 posto glasova.
Merz, koji je tokom kampanje obećao suzbijanje imigracije i "nultu toleranciju" zakona i reda kako bi ublažio strahove javnosti i ponovno pridobio birače koji podržavaju krajnju desnicu, rekao je u ponedeljak da je porast AfD-a na 20 posto podrške birača "posljednje upozorenje" glavnim strankama u zemlji.
"Ovo je zaista posljednje upozorenje partijama demokratskog centra u Njemačkoj da dođu do zajedničkih rješenja", rekao je on na konferenciji za novinare.
On je rekao i da se nada da će uvjeriti Amerikance da je u zajedničkom interesu da imaju dobre transatlantske odnose.
Lider konzervativaca je rekao da će tražiti dobre veze sa SAD pod predsjednikom Donaldom Trumpom, ali je također spreman za "najgori scenario".
Takođe je pozdravio interesovanje britanskog premijera Keira Starmera za poboljšanje veza sa Evropom, dodajući da su njih dvojica razgovarali nekoliko puta u posljednjih nekoliko sedmica.
"Veoma pozdravljam činjenicu da Velika Britanija ponovo traži blizinu Evropi, Evropskoj uniji", rekao je Merz.
Potencijalni novi njemački kancelar i dugogodišnji pristalica transatlantskih veza, rekao je u nedjelju da sada teži sigurnosnoj "nezavisnosti" od Sjedinjenih Država, te je izrazio sumnje u budućnost NATO-a, saveza koji od Drugog svjetskog rata podržava odbrambenu politiku Zapada.
"Za mene će apsolutni prioritet biti što brže jačanje Evrope kako bismo, korak po korak, stvarno postigli nezavisnost od SAD-a u pitanjima odbrane", rekao je Merz nakon što je njegova stranka osvojila prvo mjesto na parlamentarnim izborima u Njemačkoj.
Merz je tada rekao je da "nema nikakvih iluzija o tome šta dolazi iz Amerike."
"Nakon izjava Donalda Trumpa prošle sedmice, jasno je da su Amerikanci uglavnom ravnodušni prema sudbini Evrope", rekao je u televizijskoj postizbornoj diskusiji s drugim liderima stranaka, tradicionalnom događaju nakon njemačkih izbora.
"Veoma me zanima kako ćemo krenuti prema NATO-ovom samitu krajem juna – hoćemo li i dalje govoriti o NATO-u u njegovom trenutnom obliku ili ćemo morati mnogo brže uspostaviti nezavisnu evropsku odbrambenu sposobnost", dodao je Merz.
Na jednim od najvažnijih njemačkih izbora, CDU/CSU je završio na vrhu s 28,5 posto glasova, prema službenim podacima, ali nedovoljno da samostalno formira vladu.
Međutim, u nečemu što je vjerovatno izazvalo veliko olakšanje u mnogim glavnim gradovima EU, kao i unutar Njemačke, jeste to da će rezultati vjerojatno omogućiti glavnim strankama da krajnju desničarsku stranku Alternativu za Njemačku (AfD) drže podalje od vlade.
Kandidati za koalicijske partnere su SPD lijevog centra kancelara Olafa Scholza, koja je izgubila skoro deset postotnih bodova u odnosu na prije četiri godine, osvojivši 16,4 posto, te Zeleni, koji su završili na četvrtom mjestu sa 11,6 posto. AfD je drugi s 20,8 posto.
Scholz će vjerojatno ostati na mjestu privremenog kancelara dok nova vlada ne bude formirana.
Uprkos nedavnim napetostima unutar transatlantskog saveza, američki predsjednik Donald Trump je pozdravio izborne rezultate, objavivši na svojoj društvenoj mreži da je pobjeda konzervativaca "veliki dan za Njemačku."
"Poput SAD-a, ljudi u Njemačkoj su se umorili od agende bez zdravog razuma, posebno u vezi s energijom i imigracijom," napisao je Trump.
Britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron – ključni saveznici u NATO-u – čestitali su Merzu na pobjedi njegove stranke i naglasili potrebu za pojačanim evropskim sigurnosnim naporima.
"Radujem se saradnji s novom vladom kako bismo produbili naš već snažan odnos, unaprijedili našu zajedničku sigurnost i omogućili rast za obje naše zemlje," objavio je Starmer na mreži X.
Macron, koji bi se trebao sastati s Trumpom u Washingtonu 24. februara, rekao je: "Ove godine smo odlučniji nego ikada postići velike stvari zajedno za Francusku i za Njemačku i raditi na snažnoj i suverenoj Evropi".
"U ovom periodu nesigurnosti, ujedinjeni smo kako bismo se suočili s velikim izazovima svijeta i našeg kontinenta", naglasio je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je takođe čestitao Merzu, napisavši na društvenim mrežama da "Evropa mora biti u stanju da se brani, razvija svoje industrije i postigne potrebne rezultate".
"Evropa treba zajedničke uspjehe, a ti uspjesi će donijeti još veću jedinstvenost Evropi", napisao je.
Zelenski je u nedjelju takođe istakao da je spreman odreći se svoje pozicije predsjednika kako bi donio mir, rekavši da bi to mogao uraditi u zamjenu za ulazak njegove zemlje u NATO.
"Ako bude mira za Ukrajinu, ako stvarno treba da napustim svoju funkciju, spreman sam... Mogu to zamijeniti za NATO", rekao je Zelenski u Kijevu, dodajući da će otići "odmah" ako to bude potrebno.
Nakon nedavnih spekulacija o slanju mirovnih trupa u Ukrajinu nakon sporazuma o primirju, Merz je rekao da je o takvim naporima prerano razgovarati.
"Vidim to isto kao i kancelar [Scholz]. To trenutno nije pitanje uopšte", rekao je Merz, koji je redovno podržavao nastavak pomoći Kijevu.
Scholz je 18. februara rekao da su razgovori o slanju mirovnih trupa "preuranjeni" i "izuzetno neprimjereni" dok rat traje.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u ponedjeljak je u posjeti Kijevu, a planiran je susret sa Zelenskim, što je dodatni znak podrške Evrope Ukrajini.
Trump je uzdrmao tradicionalne saveznike Amerike u Evropi svojom spremnošću da obnovi diplomatske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i pregovara o okončanju rata u Ukrajini, izazivajući zabrinutost da će Evropa – ili čak sam Kijev – biti marginalizirani u tom procesu.
Trump dugo negoduje da evropske zemlje ne izdvajaju dovoljno novca za vlastitu odbranu, često dovodeći u pitanje dugoročnu održivost samog NATO-a.
U svom obraćanju nakon izbora Merz je rekao: "Intervencije iz Washingtona bile su ništa manje dramatične i drastične i na kraju i skandalozne, nego intervencije koje smo vidjeli iz Moskve", aludirajući na izjave Trumpovog saveznika Elona Muska prije glasanja u korist krajnje desničarskog AfD-a.
"Pod tolikim smo pritiskom sa dvije strane da je moj apsolutni prioritet sada stvaranje jedinstva u Evropi", dodao je Merz.
