Nakon višesedmičnih rasprava, njemačka vladajuća koalicija i konzervativni opozicioni blok postigli su dogovor o posebnom fondu od 100 milijardi eura za vojno naoružanje. Ovo je istorijska prekretnica u njemačkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici koju je kancelar Olaf Šolc (Scholz) najavio krajem februara nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, pišu svjetski mediji.
Stvaranje posebnog fonda
Njemačka je pristala da pošalje tenkove u Kijev, ali njenoj vlastitoj vojsci je potrebno obnavljanje opreme, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse) ističući da su njemačka vlada i konzervativna opozicija dogovorili sporazum kojim će se obezbijediti 100 milijardi eura za modernizaciju vojske suočene s ruskom prijetnjom.
Sporazum o stvaranju posebnog fonda za vojne nabavke, postignut kasno u nedjelju, 29. maja, također će omogućiti Berlinu da postigne cilj NATO-a da Njemačka izdvoji dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu.
Dogovor, koji uključuje izmjenu budžetskih pravila u ustavu, postignut je nakon sedmica teških pregovora između stranaka u vladajućoj koaliciji i konzervativaca bivše kancelarke Angele Merkel, rekli su za Frans pres predstavnici ovih stranaka.
Oslobađanje sredstava za vojsku predstavlja veliki preokret za Njemačku, ukazuje AFP i dodaje da je posljednjih godina Berlin odugovlačio sa ispunjavanjem svojih obaveza o potrošnji u NATO-u, što je posebno naišlo na kritike iz Vašingtona.
Od kraja Hladnog rata, Njemačka je značajno smanjila veličinu svoje vojske, sa oko 500.000 vojnika 1990. godine na samo 200.000 danas. Prema izvještaju o stanju vojske objavljenom u decembru, samo 30 odsto njemačkih ratnih brodova bilo je "potpuno operativno", dok su mnogi borbeni avioni ocijenjeni kao nesposobni za letenje.
Međutim, naglašava AFP, ruska invazija na Ukrajinu pokrenula je akciju u Njemačkoj koja je od vremena užasa nacističke ere strogo zagovarala pacifizam.
'Sigurnost Njemačke i Evrope'
Šolc je tri dana nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara kazao da će Njemačka izdvojiti 100 milijardi eura u poseban fond za svoju vojsku i podići svoju potrošnju na odbranu iznad dva odsto BDP, mjera koju je Njemačka dugo odgađala, ukazuje agencija Asošiejtid pres (Associated Press).
Njemački kacelar je, ističe AP, želio da poseban fond učvrsti u ustavu, za što je potrebna dvotrećinska većina u oba doma parlamenta, zbog čega mu je bila potrebna podrška opozicionog bloka Unije desnog centra, koji se sastoji od demohrišćana (CDU) i njihove manje bavarske sestrinske stranke Hrišćansko-socijalne unije (CSU).
Iako su razgovori potrajali zbog rasprave o detaljima, dvije strane postigle su dogovor koji otvara put za stavljanje zakona o fondu u parlament. Blok Unije tražio je uvjerenja da će se fond koristiti isključivo za njemačku vojsku, Bundesver (Bundeswehr).
- Njemačka potvrdila nove isporuke oružja Ukrajini
- Scholz: Sankcije neće biti ukinute dok Rusija ne potpiše mirovni sporazum s Ukrajinom
"Njemački Bundesver će biti ojačan", rekao je Šolc na sajmu u Hanoveru, prenijela je njemačka novinska agencija dpa. "Biće u poziciji da ispuni svoju odbrambenu misiju bolje nego ikad i moći će dati svoj doprinos u NATO-u kako bismo se u svakom trenutku mogli braniti od napada izvana. To će doprinijeti povećanju sigurnosti Njemačke i Evrope", dodao je Šolc.
Pridržavanje fiskalnih ciljeva
Ogromni specijalni fond glavni je stub istorijske prekretnice u njemačkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i koristit će se za modernizaciju njemačke vojske, ali se vlada ne obavezuje da će svake godine trošiti dva odsto posto BDP-a na odbranu, naglašava Politiko (Politico).
Iako bi novac iz fonda trebao unaprijediti njemačku hronično nedovoljno finansiranu i nedovoljno opremljenu vojsku, dogovor njemačke vladajuće koalicione stranke i konzervativnog opozicionog bloka, ne ispunjava cilj od dva odsto u njemačkom ustavu.
Umjesto toga, ukazuje briselski portal, sporazum navodi da se ovaj cilj treba postići "u višegodišnjem prosjeku", što znači da bi Njemačka mogla potrošiti više od dva odsto u nekim godinama zbog velikih vojnih investicija, ali manje u drugim.
Šolcova vlada je predložila da se sredstva izdvoje u poseban fond kako bi se odvojio od redovnog budžeta, što bi omogućilo Njemačkoj da se formalno pridržava svojih strogih fiskalnih ciljeva.
Ministar finansija Kristijan Lindner (Christian), iz fiskalno konzervativnih liberalnih Slobodnih demokrata (FDP), naglasio je 30. maja da će takozvana kočnica duga Njemačke, ustavom propisana fiskalna ograničenja, "ostati na snazi za sve druge projekte".
Jedna velika investicija koju Berlin planira da napravi sa 100 milijardi eura je kupovina američkih stelt borbenih aviona F-35, koji bi, ističe Politiko, također mogli da nose američke nuklearne bombe pod decenijama starom njemačkom obavezom da baci takve bombe na Rusiju u slučaju napada na Zapad.
Olakšanje za saveznike
Jedno veliko pitanje s kojim se sjevernoatlantski savez suočavao nakon ruske invazije na Ukrajinu bilo je da li je Njemačka ozbiljna po pitanju obećanja kancelara Šolca da će ponovo naoružati najveću evropsku državu. Svojevrsnim odgovorom koji se pojavio kasno u nedjelju, 29. maja, saveznici će biti donekle sigurni, piše u uredničkom komentaru Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Nakon što je postignut dogovor četiri najveće političke stranke kojim je otvoren put ustavnim amandmanima o stvaranju posebnog fonda za nabavku, saveznici će posebno odahnuti jer je specijalni fond ograđen za prave vojne nabavke.
Ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) iz Zelenih se zalagala za korištenje dijela specijalnog fonda za sajber odbranu. To je stranačkim dogovorom odbijeno u korist ograničavanja posebnog fonda na vojnu opremu, ali sporazum obećava dodatnu potrošnju iz redovnog budžeta za sajber sigurnost.
Saveznici još uvijek mogu smatrati politički sporazum Berlina korakom naprijed, jer pokazuje širok konsenzus u korist ponovnog naoružavanja, a njemački glasni pacifistički pokret jednom nije uspio razvodniti obaveze u odbrani. Međutim, naglašava list, transformacija koju je Šolc obećao zahtijeva trajnu promjenu stava u Berlinu.
Pošto je pokazala da Njemačka može napraviti prvi budžetski korak, sada će Berlin morati da preduzme niz sljedećih koraka jer, ukazuju urednici Volstrit džurnala, prijetnja iz Rusije, i drugdje, neće prestati kada završi rat u Ukrajini.
Facebook Forum