Da li će ruski biznismen sa izraelskim pasošem Igor Shamis narednih pet godina upravljati pogonima nikšićke Željezare odlučiće Vlada Crne Gore.
Željezarom od kraja 2022. gazduje državna Elektroprivreda.
Kompanija koja je '90-tih godina zapošljavala 7.000 radnika nakon niza propalih privatizacija tokom vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, sada ima manje od 300 zaposlenih.
Odbor direktora Elektroprivrede je 29. maja prihvatio ponudu o zakupu pogona za proizvodnju čelika, koju je na javni poziv poslala švajcarska kompanija "8B Capital", iza koje je Igor Shamis.
"Ukoliko Vlada prihvati moj predlog, spreman sam da djelima dokažem efikasnost, jer sam dobro upoznat sa preduzećem i njegovim investicionim potencijalom", naveo je Shamis za Radio Slobodna Evropa (RSE), u odgovoru mejlom od 6. juna.
Konačnu riječ ima crnogorska Vlada jer je država vlasnik Elektroprivrede, pa samim tim i Željezare.
Ministar energetike Saša Mujović je kazao 31. maja za RTV Nikšić da želi dodatna pojašnjenja o potencijalnom sticanju prava na imovinu Željezare od strane zakupca.
Na oprez upućuje, kako je rekao, činjenica da se država više puta 'opekla' u privatizacijama Željezare.
Na pitanje RSE od 5. juna da li su provjerili poslovni kredibilitet potencijalnog zakupca Željezare Igora Shamisa iz Vladinog Ministarstva energetike nije odgovoreno.
Slučaj hrvatske tvornice u Šibeniku
Naime, Shamis je u februaru 2015. postao vlasnik Tvornice lakih metala u Šibeniku (TLM).
RSE je o poslovanju Igor Shamisa u toj fabrici tražio odgovore od Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku.
Iz njihovih odgovara od 7.juna se vidi da je on u tom predmetu evidentiran kao Igor Chamis .
Zbog navodnih zloupotreba u poslovanju, to tužilaštvo (odvjetništvo) je aprila 2018. protiv Shamisa (Chamisa) i dvojice njegovih hrvatskih partnera pokrenulo istragu.
Tužilaštvo je za RSE, potvrdilo da je po primljenoj krivičnoj prijavi "26. marta 2018. donijelo rješenje o istrazi protiv Igora Chamisa zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela zloupotrebe povjerenja u privrednom poslovanju ".
Navode i da je po njihovom predlogu Županijski sud u Šibeniku 10. aprila 2019. odredio istražni zatvor za Igora Shamisa (Chamisa).
No, kako nije bio dostupan, raspisana je potjernica.
"Protiv istog je od strane ovog odvjetništva izdana potjernica i Evropski nalog za hapšenje, po kojem je Igor Chamis uhapšen i izručen Hrvatskoj", navode ne precizirajući u kojoj je državi uhapšen.
Precizirali su i da je Shamis (Chamis) nakon izručenja Hrvatskoj, 29. januara 2020. ispitan u Odvjetništvu u Šibeniku.
"Protiv istog je podignuta optužnica, i zakazana sjednica optužnog vijeća Suda u Šibeniku za potvrđivanje optužnice", navode za RSE.
U odgovorima nije navedeno da li je (i ako jeste, koliko dugo) Shamis (Chamis) bio u pritvoru u Šibeniku i kada je napustio Hrvatsku.
Shamis nije odgovorio na pitanje RSE da li je bio privođen zbog načina poslovanja u šibenskoj Tvornici lakih metala:
"Vrlo je važno naglasiti da sam u Hrvatskoj bio samo četiri mjeseca u preduzeću koje je već bilo u stečaju, s dugom od 300 miliona eura i pod upravom kriznog upravitelja i suda. Zloupotrebe su bile nemoguće, što potvrđuju dokumenti", naveo je Shamis za RSE, 6. juna.
On nije precizirao o kojim dokumentima je riječ.
Kako je dodao, nadležnim organima u Crnoj Gori je dostavio dokumentaciju da nema pravnih problema "u Rusiji i inostranstvu".
Elektroprivreda vjeruje Shamisu
Elektroprivreda Crne Gore je u decembru 2023. raspisala javni poziv za zakup pogona Željezare, za proizvodnju čelika na pet godina uz mogućnost produženja, uz mjesečni zakup od 31 hiljadu eura.
Od tri prijavljene kompanije, Elektroprivreda se odlučila za Shamisovu.
Na čelu Odbora direktora Elektroprivrede je Milutin Đukanović iz proruske Nove srpske demokratije, članice bivšeg Demokratskog fronta.
Iz Elektroprivrede, su 7. juna za na upit RSE da li su provjerili poslovni kredibilitet Shamisa odgovorili da su od njega tražili dodatne odgovore.
"Isti je dostavio dokaze da nikada nije osuđivan niti u Hrvatskoj niti u Francuskoj, što potvrđuju izvodi iz kaznene evidencije ovih država. Dostavio je i dokumentaciju koja potvrđuje da nema poreskih dugovanja u Rusiji", naveli su iz Elektroprivrede.
Kako tvrde, Shamis je tokom apliciranja za zakup pogona Željezare dostavio i istoriju njegovog poslovanja u Evropi:
"U vidu potpisanih dugogodišnjih ugovora sa renomiranim evropskim kompanijama koje se bave snabdijevanjem sirovinama, ferolegurama, trgovinom kovanim čelicima i veliki broj referenci njegovih kompanija u industriji čelika", piše u odgovorima RSE.
Takođe, navode da odluku Vlade očekuju do kraja juna.
Ukoliko i Vlada prihvati ovu odluku, Shamisova kompanija najkasnije za godinu trebalo da pokrene proizvodnju, uveća broj radnika sa početnih 25 na 150 i mjesečno proizvede 1.500 tona gotovih proizvoda.
To su uslovi koji su navedeni u javnom pozivu za zakup.
Shamis i ranije bio u Željezari
Shamisu ovo nije prvi "susret" sa nikšićkom Željezarom. Prije dvadeset godina bio je jedan od vlasnika.
"Moj povratak u fabriku u Nikšiću motivisan je mojim poznavanjem njenog investicionog potencijala", kazao je Shamis 7. juna za RSE.
Potvrdio je da je imao 33 odsto vlasništva u internacionalnoj "Midland grupi" koja je u junu 2004. kupila za 1.000 eura većinski paket akcija u Željezari od Vlade Mila Đukanovića.
Grupa je imala obavezu da u pet godina u fabriku investira 30 miliona eura.
Ali u novembru 2006. napuštaju Željezaru.
Vlada je tada saopštila da je investitor ostao dužan državi oko 2,7 miliona eura na ime poreza, te da su gubici fabrike uvećani na preko 12 miliona eura.
Shamis i u Midlandu koju povezuju sa Putinom
Prema poslovnim dokumentima u koje je RSE imao uvid "Midland grupa" je 1994. osnovana u Rusiji, kao kompanija za proizvodnju i prodaju metala i sirovina, a kasnije i za investicije u građevinsku, energetsku, poljoprivrednu industriju i hotelijerstvo.
Njeni vlasnici i osnivači su Igor Shamis, potom kanadski državljanin Alexander Schneider i ukrajinski Eduard Shifrin.
U memorandumu je navedeno, da je Shamis rođen je 1956. u Lenjingradu (Sankt Peterburgu), da je studirao na Institutu za politehniku i da je bio"partner Midlandu za teritoriju Rusije".
U istom dokumentu se navodi da je i Schneider rođen u Sankt Peterburgu 1968. odakle se njegova porodica seli u Izrael a potom u Kanadu.
Navedeno je i da je "Midland grupa" je kupila i metalurški gigant "Zaporožstal" iz Ukrajine.
Da je Schneider svoj dio "Zaporožstal" prodao preko VEB (Vneshekonombank) banke, objavio je Njujork tajms 2017. pozivajući se na nalaze Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara.
Tu banku osnovala je Ruska Federacija a predsjednik nadzornog odbora od 2008, aktuelni ruski predsjednik, Vladimir Putin.
Ova prodaja povezuje "Midland grupu" i Schneider sa ruskim vlastima i Putinom, pokazali su Panama papiri, navodi se u tekstu
Panama papiri su dokumenta o poslovanju nekoliko desetina milijardera, preko ofšor kompanija koje je otkrio i objavio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) 2016.
U njima se navodi i da je 2010. Shnaider prodao najmanje pola udjela "Zaporožstal" offshor kompanijama koje su kreditirane od VEB banke, a registrovane na Kipru i Britanskim Djevičanskim Ostrvima.
Dokumenti su, piše Njujork tajms, pokazali da su te offshor kompanije nakon godinu svoj udio u "Zaporožstal" prenijele pod rusku kontrolu, na VEB banku.
Prema podacima Forbsa, Schneiderova imperija je 2013. procijenjena na četiri milijarde dolara. Osnivač je prvog ruskog "Formula 1" tima, koji se zvao "Midlend" i vozio samo sezonu 2006. godine.
Shamisove kompanije u Rusiji
Podaci baze Spark, o poslovanju ruskih kompanija, pokazuju da je Shamis bio na čelu tri ruske kompanije.
Spark je komercijalna baza firmi, koja sadrži podatke o ruskim kompanijama, registraciji, vlasnicima i finansijskim rezultatima firmi.
Jedna od njih je fabrika "Bumaš" (Bummasha) u gradu Iževsk u ruskom Južnom Uralu, koja je proizvodila mašine za preradu papira. Januara 2012. proglašen je njen bankrot.
Druga je, Akcionarsko društvo Tver iz Sankt Peterburga za proizvodnju aluminijuma, registrovano 1993. a neaktivno od 2010.
Te godine je ugašen i treći Shamisov biznis, investicioni fond Večnost.
Shamas za RSE nije naveo da li je napustio "Midland", ali je negirao bliskost sa Vladimirom Putinom.
"Nikada nijesam bio u pratnji gospodina Putina.
Nijesam ruski državljanin 10 godina i imam izraelsko državljanstvo", kaže Shamis.
Biznis i u Češkoj
Prema češkim registrima u koje je RSE imao uvid, Shamis preko svoje kompanije Junajted Plzen (United Pilsen S.A.) sa sjedištem u Luksemburgu oktobra 2010. kupio metalurški kompleks (Pilsen steel) Plzen čelik , u istoimenom češkom gradu za 126 miliona eura.
Od toga je 110 miliona eura kredita dala ruska državna VEB banka.
Shamis za taj kredit zalaže svu imovinu fabrike Plzen čelika. Kupuje i kompaniju Pilsen Estates, i koja mu iznajmljuje zemljište, infrastrukturu i obezbjeđuje sirovine za Plzen čelik.
Potom 2012. osniva i kćerku kompaniju Pilsen Toll, za upravljanje postrojenjem i naplatu putarine, koja Plzen čeliku, uz nadoknadu, posuđuje novac iz kredita VEB banke.
Do ovih nalaza došao je Institut za bezbjednosne studije u Pragu
Plzen čelik prestaje sa proizvodnjom i ide u stečaj 2012. a Shamis 2013. napušta upravljačke strukture.
Institut se bavio i šemom poslovanja Shamisa u Plzenu u okviru studije o uticaju banke sa većinskim ruskim vlasništvom, Međunarodne investicione banke (IIB).
Pozivajući se na Sindikat fabrike, Institut navodi da nije poznato da li je Shamis upravljao fabrikom i ostalim kompanijama do 2015. ili je VEB banka zbog garancije za kredit od 110 miliona eura preuzela vlasništvo.
Institut problematizuje kreditnu ulogu ruskih banaka VEB i IIB u tim poslovima.
Banke "široke ruke"
Navodi se i da je tokom posrtanja Plzen čelika, IIB dva puta dodijelila kredit toj fabrici -od 35 miliona eura 2015. a dvije godine kasnije još 15 miliona, iako je znala da novac ne može biti vraćen.
I VEB banka 2015. ponovo fabrici dodjeljuje kredit ali se ne navodi iznos. Konačno u januaru 2019. prestaje proizvodnja u Plzen čeliku. Iste godine i Pilsen Estates i Pilsen Toll podnose zahtjeve za bankrot.
U januaru 2020. Plzen čelik otpušta i poslednjih 500 radnika a fabriku kupuje njemački Max Aicher.
Ostalo je nejasno kome su otišli milionski iznosi kredita i milionski profit desetogodišnjeg poslovanja kćerki kompanija - Shamisu, VEB banki ili IIB, piše Institut.
Kako se dalje navodi, ostaje pitanje da li je Plzen čelik služila samo kao privremeno pokriće za dobijanje milionskih kredita iz Rusije.
Shamis je za RSE potvrdio da je kupio Plzen čelik. Ali ističe da je tu fabriku kupio 2008. iako se u registrima navodi 2010. godina.
"Kupio sam češku imovinu Pilsner steel u partnerstvu s Vnesheconom bankom (VEB) i upravljao njome do 2012. Zatim sam tvornicu prenio na "VEB Capital" u radnom stanju. Nemam veze sa stečajem tvornice. Naprotiv, uložio sam u njega za vrijeme svjetske krize", kaže Shamis.
On nije odgovorio na pitanje RSE o pisanje medija u Češkoj da je tokom tog posla navodno bilo koruptivnih radnji i pranja novca.
*Saradnja na tekstu: Digitalna forenzička jedinica RSE
Facebook Forum