Tokom prve posete Briselu u funkciji predsednika Srbije, u četvrtak će Tomislava Nikolića primiti najviša trojka Evropske unije – šef Evropske komisije Žoze Manuel Baroso, predsednik Saveta EU Herman van Rompuj i visoka predstavnica EU Ketrin Ešton.
Biće to prvi evropski test za Nikolića nakon njegovih problematičnih izjava o Srebrenici i Vukovaru, neposredno nakon predsedničkih izbora. Sagovornici Radija Slobodna Evropa primećuju da su na pomenute Nikolićeve gafove rigoroznije reagovali susedi nego Brisel i Vašington.
To se jasno videlo na Nikolićevoj predsedničkoj inauguraciji, koju je obeležio markantni kontrast: prisustvo Evropske unije u obličju komesara za proširenje Štefana Filea uz izostanak svih predstavnika ex-jugoslovenskih država osim Crne Gore.
Dokaz benevolentnosti prema Nikoliću stigao je i iz Vašingtona. Sjedinjene Američke Države žele da sarađuju sa predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem na daljoj integraciji zemlje u EU i rešavanju preostalih otvorenih pitanja sa Kosovom, izjavila je portparolka Stejt departmenta Viktorija Niland. Lokalnim medijima je saopštila i da je američka državna sekretarka Hilari Klinton, neposredno nakon inauguracije, pozvala Nikolića da mu čestita izbor na funkciju predsednika i da mu poruči da Amerika želi da sarađuje sa njim.
Ipak, Vašington i Brisel nisu propustili da uknjiže kontroverzne izjave novog srpskog predsednika koji tek treba da ih uveri da se zbilja distancirao od svoje dugotrajne radikalno-nacionalističke prošlosti.
Uz to je Maja Kocijančič, portparolka Ketrin Ešton, visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost, za Radio Slobodna Evropa uoči Nikolićeve posete Briselu izjavila da će evropski lideri sa novim srpskim predsednikom još jednom razgovarati i o njegovim kontroverznim izjavama o Srebrenici i Vukovaru.
“Mi smo već reagovali na te njegove izjave, a poruka koja će mu biti upućena biće da očekujemo da vidimo kraj retorike prošlosti. Predsednik Nikolić je predsednik Srbije, koja je zemlja-kandidat za EU, on je potvrdio evropske aspiracije Srbije i mi, prema tome, očekujemo da će dela predsednika reflektovati te evropske aspiracije, vrednosti i principe”, izjavila je Kocijančič.
Sto dana mira
Zašto su reakcije Brisela i Vašingtona na Nikolićeve problematične izjave bile blaže nego odgovori lidera Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercgovine i Makedonije koji su odlučili da bojkotuju njegovu inauguraciju? Da li taj višak benevolentnosti velikog sveta ide ili ne idu dublje od famoznog bon-tona zvanog “100 dana mira”?
Na ovo pitanje Jelko Kacin, potpredsednik delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope i izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju ovako odgovara:
“Ono što je po meni bitno to je da Evropska unija i Sjedinjene Američke Države razvijaju odnose sa Srbijom, a ne sa pojedincima. Zato je formiranje institucija u Srbiji u ovom momentu veoma značajna faza u stabilizaciji zemlje. Sada konačno imamo instituciju koja ima sva ovlašćenja – a to je predsednik države”.
S druge strane, Kacin ima razumevanja i za reakcije susednih zemalja na Nikolićeve izjave.
“Sve zapadnobalkanske zemlje znaju da put u Evropsku uniju vodi preko susednih država, preko dobrosusedskih odnosa i pomirenja u regionu. Zato su reagovale na neke izjave na koje je gospodin predsednik Nikolić dosta vešto reagovao, rekavši da nije napravio ni korak dalje od rezolucije o Srebrenici koju je usvojila Skupština Srbije i dodavši da će, ako neka druga koalicija bude predložila neku drugu rezoluciju u koju bi bio uključen i genocid, on prema tome i postupiti. Time je vratio rukavicu koaliciji koja sada sprema vladu. Dakle, treba sačekati i videti. Ja sam nekoliko puta do sada rekao da, na jednoj strani, Predsednik Republike Srbije, a na drugoj, Vlada Republike Srbije – zaslužuju sto dana mira”, kaže Jelko Kacin.
Nikolić neće biti čovek simbola
Florian Biber, čelnik Centra za studije jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu, različitosti u tretmanu Nikolića između Evropske unije i Sjedinjenih Država na jednoj, i zapadnobalkanskih zemlja, na drugoj strani, vidi u njihovim različitim prioritetima.
“Za Evropsku uniju je najvažnije da se nastavi proces evropske integracije Srbije. Iz perspektive EU, dakle, najvažnije je da novi predsednik prihvati taj projekat i zato žele da pošalju signal Nikoliću da to nastavi. Svakako će kritikovati izjave koje je dao o Vukovaru ili Srebrenici, ali Briselu je bio važniji taj prvi korak, da, naime, podrži osnovni cilj za koji se Nikolić zalaže – a to je učlanjenje Srbije u Evropsku uniju. Naravno, taj osnovni cilj važan je i za zemlje u regionu, ali za njih je pre svega značajno to kako se Nikolić ponaša prema njima. Razume se da su bojkotom inauguracije htele da pošalju signal da su takve izjave neprihvatljive za Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu, kao i za druge zemlje. Dakle, zemlje regiona šalju drugačije signale zato što imaju drugačije prioritete”, zaključuje Biber.
Iako ocenjuje da je bojkot Nikolićeve predsedničke inauguracije od strane regionalnih lidera bio signal da problematične izjave novog srpskog predsednika za region više nisu prihvatljive, Biber dodaje:
“Nikolić je po mom mišljenju spreman da razgovara sa susedima, iako je svojim izjavama dao do znanja da nije spreman da potpuno prekine sa prošlošću. On nije čovek koji je spreman da kaže - izvinjavam se za ono što sam rekao pre deset ili pre pet godina, sada imam drugačiji stav. Dakle, nije spreman za to, ali jeste spreman da vodi drugu politiku”, ukazuje ovaj naš sagovornik, naglašavajući da Nikolić očigledno neće biti čovek simbola kao njegov prethodnik:
“Teško je zamisliti da će on ići u Srebrenicu, kao što je to učinio Tadić, ali, na kraju krajeva, najvažnije je da povlači poteze koji će ukazivati na to da to nije više politika njegove prošlosti. Dakle, njega ćete morati tumačiti više prema onome što radi nego prema onome što izjavi. To jeste neprijatno, ali uprkos tome neophodno je da zemlje regiona u tom smislu pokažu dozu pragmatičnosti. Ako za to budu spremne, rekao bih da je taj njihov bojkot inauguracije signal koji je Nikoliću možda bio čak i koristan. Važno je, međutim, da mu ne zatvore vrata”, smatra Florian Biber.
Biće to prvi evropski test za Nikolića nakon njegovih problematičnih izjava o Srebrenici i Vukovaru, neposredno nakon predsedničkih izbora. Sagovornici Radija Slobodna Evropa primećuju da su na pomenute Nikolićeve gafove rigoroznije reagovali susedi nego Brisel i Vašington.
To se jasno videlo na Nikolićevoj predsedničkoj inauguraciji, koju je obeležio markantni kontrast: prisustvo Evropske unije u obličju komesara za proširenje Štefana Filea uz izostanak svih predstavnika ex-jugoslovenskih država osim Crne Gore.
Dokaz benevolentnosti prema Nikoliću stigao je i iz Vašingtona. Sjedinjene Američke Države žele da sarađuju sa predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem na daljoj integraciji zemlje u EU i rešavanju preostalih otvorenih pitanja sa Kosovom, izjavila je portparolka Stejt departmenta Viktorija Niland. Lokalnim medijima je saopštila i da je američka državna sekretarka Hilari Klinton, neposredno nakon inauguracije, pozvala Nikolića da mu čestita izbor na funkciju predsednika i da mu poruči da Amerika želi da sarađuje sa njim.
Ipak, Vašington i Brisel nisu propustili da uknjiže kontroverzne izjave novog srpskog predsednika koji tek treba da ih uveri da se zbilja distancirao od svoje dugotrajne radikalno-nacionalističke prošlosti.
Uz to je Maja Kocijančič, portparolka Ketrin Ešton, visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost, za Radio Slobodna Evropa uoči Nikolićeve posete Briselu izjavila da će evropski lideri sa novim srpskim predsednikom još jednom razgovarati i o njegovim kontroverznim izjavama o Srebrenici i Vukovaru.
“Mi smo već reagovali na te njegove izjave, a poruka koja će mu biti upućena biće da očekujemo da vidimo kraj retorike prošlosti. Predsednik Nikolić je predsednik Srbije, koja je zemlja-kandidat za EU, on je potvrdio evropske aspiracije Srbije i mi, prema tome, očekujemo da će dela predsednika reflektovati te evropske aspiracije, vrednosti i principe”, izjavila je Kocijančič.
Sto dana mira
Zašto su reakcije Brisela i Vašingtona na Nikolićeve problematične izjave bile blaže nego odgovori lidera Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercgovine i Makedonije koji su odlučili da bojkotuju njegovu inauguraciju? Da li taj višak benevolentnosti velikog sveta ide ili ne idu dublje od famoznog bon-tona zvanog “100 dana mira”?
Na ovo pitanje Jelko Kacin, potpredsednik delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope i izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju ovako odgovara:
“Ono što je po meni bitno to je da Evropska unija i Sjedinjene Američke Države razvijaju odnose sa Srbijom, a ne sa pojedincima. Zato je formiranje institucija u Srbiji u ovom momentu veoma značajna faza u stabilizaciji zemlje. Sada konačno imamo instituciju koja ima sva ovlašćenja – a to je predsednik države”.
S druge strane, Kacin ima razumevanja i za reakcije susednih zemalja na Nikolićeve izjave.
“Sve zapadnobalkanske zemlje znaju da put u Evropsku uniju vodi preko susednih država, preko dobrosusedskih odnosa i pomirenja u regionu. Zato su reagovale na neke izjave na koje je gospodin predsednik Nikolić dosta vešto reagovao, rekavši da nije napravio ni korak dalje od rezolucije o Srebrenici koju je usvojila Skupština Srbije i dodavši da će, ako neka druga koalicija bude predložila neku drugu rezoluciju u koju bi bio uključen i genocid, on prema tome i postupiti. Time je vratio rukavicu koaliciji koja sada sprema vladu. Dakle, treba sačekati i videti. Ja sam nekoliko puta do sada rekao da, na jednoj strani, Predsednik Republike Srbije, a na drugoj, Vlada Republike Srbije – zaslužuju sto dana mira”, kaže Jelko Kacin.
Nikolić neće biti čovek simbola
Florian Biber, čelnik Centra za studije jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu, različitosti u tretmanu Nikolića između Evropske unije i Sjedinjenih Država na jednoj, i zapadnobalkanskih zemlja, na drugoj strani, vidi u njihovim različitim prioritetima.
“Za Evropsku uniju je najvažnije da se nastavi proces evropske integracije Srbije. Iz perspektive EU, dakle, najvažnije je da novi predsednik prihvati taj projekat i zato žele da pošalju signal Nikoliću da to nastavi. Svakako će kritikovati izjave koje je dao o Vukovaru ili Srebrenici, ali Briselu je bio važniji taj prvi korak, da, naime, podrži osnovni cilj za koji se Nikolić zalaže – a to je učlanjenje Srbije u Evropsku uniju. Naravno, taj osnovni cilj važan je i za zemlje u regionu, ali za njih je pre svega značajno to kako se Nikolić ponaša prema njima. Razume se da su bojkotom inauguracije htele da pošalju signal da su takve izjave neprihvatljive za Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu, kao i za druge zemlje. Dakle, zemlje regiona šalju drugačije signale zato što imaju drugačije prioritete”, zaključuje Biber.
Iako ocenjuje da je bojkot Nikolićeve predsedničke inauguracije od strane regionalnih lidera bio signal da problematične izjave novog srpskog predsednika za region više nisu prihvatljive, Biber dodaje:
“Nikolić je po mom mišljenju spreman da razgovara sa susedima, iako je svojim izjavama dao do znanja da nije spreman da potpuno prekine sa prošlošću. On nije čovek koji je spreman da kaže - izvinjavam se za ono što sam rekao pre deset ili pre pet godina, sada imam drugačiji stav. Dakle, nije spreman za to, ali jeste spreman da vodi drugu politiku”, ukazuje ovaj naš sagovornik, naglašavajući da Nikolić očigledno neće biti čovek simbola kao njegov prethodnik:
“Teško je zamisliti da će on ići u Srebrenicu, kao što je to učinio Tadić, ali, na kraju krajeva, najvažnije je da povlači poteze koji će ukazivati na to da to nije više politika njegove prošlosti. Dakle, njega ćete morati tumačiti više prema onome što radi nego prema onome što izjavi. To jeste neprijatno, ali uprkos tome neophodno je da zemlje regiona u tom smislu pokažu dozu pragmatičnosti. Ako za to budu spremne, rekao bih da je taj njihov bojkot inauguracije signal koji je Nikoliću možda bio čak i koristan. Važno je, međutim, da mu ne zatvore vrata”, smatra Florian Biber.