U Washingtonu ove sedmice boravi premijer Izraela Benjamin Netanjahu koji je pod sve većim pritiskom da okonča rat u Gazi, kako od strane Izraelaca koji žele da se taoci vrate kući, tako i od strane američke administracije koja je više fokusirana na predsjedničke izbore.
Ipak, Netanjahuova posjeta tokom koje je predviđeno i njegovo obraćanje pred američkim Kongresom, zasjenjena je odlukom predsjednika Joea Bidena da se povuče iz predsjedničke utrke za drugi mandat.
To bi, smatraju pojedini analitičari, moglo ohrabriti izraelskog premijera u ključnom trenutku u pregovorima o prekidu vatre u Gazi i oslobađanju talaca, pišu svjetski mediji.
Resetovanje odnosa s Washingtonom
Nakon višemjesečnog zahlađenja odnosa oko načina na koji je Izrael izveo svoju ofanzivu pokrenutu u Gazi nakon napada pod vodstvom Hamasa 7. oktobra, posjeta Netanjahuu nudi priliku za pokušaj resetovanja odnosa s Washingtonom, ističe Reuters.
Hamas su Sjedinjene Države i Evropska unija stavile na listu terorističkih organizacija.
Prema pisanju agencije Reuters, Netanjahuova prva posjeta Washingtonu otkako se vratio na rekordni šesti premijerski mandat krajem 2022. godine, zasjenjena je Bidenovom odlukom da se povuče iz predsjedničke utrke za drugi mandat.
Sastanak s Bidenom je okvirno planiran za utorak, 23. jula, ako se američki predsjednik oporavi od Covid-19, a Netanjahu bi se trebao obratiti američkom Kongresu u srijedu.
Očekuje se da će se njegov govor u Kongresu fokusirati na koordinaciju izraelskog i američkog odgovora na nestabilnu situaciju na Bliskom istoku, gdje postoji sve veća opasnost da se rat u Gazi prelije u širi regionalni sukob.
Američki pritisak na Izrael za nastavak pregovora o postizanju političkog sporazuma s Palestincima i prijetnja SAD da će uskratiti oružje, podvukli su percepcije u Izraelu da su veze s Vašingtonom oslabile pod Netanjahuom. On se također suočio s protestima u Izraelu tražeći prekid vatre u Gazi.
"Dio cilja je pokušati pokazati da je uz sve što je rečeno, uz sve proteste, Netanjahu još uvijek ima podršku, da i dalje ima jake odnose sa Amerikom", rekao je Yonatan Freeman, stručnjak za međunarodne odnose pri Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu.
Reuters ističe da je poziv Netanjahuu da se obrati zajedničkom sastanku Kongresa, što je rijetka čast koja je generalno rezervisana za najbliže saveznike SAD, orkestriralo republikansko vođstvo Predstavničkog doma, koje je optužilo Bidena da ne pokazuje dovoljnu podršku Izraelu.
Iako bi njegova dobrodošlica u Kongresu trebala biti topla, protesti koji su najavljeni sugerišu da bi Netanjahuov prijem van zvaničnog Washingtona mogao biti manje prijateljski, napisao je Reuters, dodajući da aktivisti koji se protive ofanzivi Izraela u Gazi i podršci Washingtona Izraelu planiraju održati proteste u srijedu ispred Kapitola.
Unutrašnje podjele
Planirani Netanjahuov govor u Kongresu jasno je podcrtao ozbiljne podjele s kojima se premijer suočava kod kuće, ukazuje The New York Times dodajući da se istovremeno svjetski lideri zalažu za sporazum o prekidu vatre, demonstranti izlaze na ulice širom Izraela, a porodice talaca mole lidera svoje zemlje da se dogovori za njihovo oslobađanje.
Uoči posjete Washingtonu, ističe list, Netanjahu je bio izložen velikom pritisku a njegov predstojeći govor pred američkim Kongresom smatra se spornim, posebno jer prije putovanja nije zaključen dogovor s Hamasom o okončanju rata.
Jair Lapid (Yair), lider izraelske parlamentarne opozicije, pozvao je Netanjahua da otkaže svoj govor u Kongresu 24. jula osim ako ne planira da objavi sporazum.
"On treba da proglasi talački dogovor bez izmišljanja uslova ili postavljanja prepreka svakih 10 minuta", rekao je Lapid na izraelskom radiju, aludirajući na izvještaje da je Netanjahu zakomplikovao pregovore dodajući uslove kojima će se Hamas najvjerovatnije oduprijeti.
Posrednici u Kataru i Egiptu pregovaraju oko okvira za sporazum kojim bi se zaustavile borbe i vratilo oko 120 talaca. Međutim, dodaje The New York Times, Netanjahu je 17. jula rekao Knesetu, izraelskom parlamentu, da bi primjena većeg vojnog pritiska na Hamas donijela više ustupaka u pregovorima, sugerišući da dogovor nije neizbježan.
Istog dana, Forum porodica talaca, koji predstavlja rođake otetih, organizovao je skupove na 30 lokacija širom Izraela, pozivajući Netanjahua da zaključi dogovor.
Netanjahuova vlast se, naglašava njujorški list, koje se protive svakom sporazumu koji bi ostavio Hamas na vlasti u Gazi. Kritičari kažu da ga je to učinilo opreznim u vezi sa dogovorom koji bi mogao dovesti do kolapsa njegove vlade i prijevremenih izbora za koje ankete pokazuju da bi izgubio.
Neki od najupornijih pritisaka za sporazum o prekidu vatre dolaze od svjetskih lidera, zdravstvenih organizacija i grupa za ljudska prava, koji su osudili izraelsko vođenje rata u Gazi, ističe The New York Times, dodajući da je sukob odnio desetine hiljada ljudskih života i doveo do široko rasprostranjene gladi i bolesti.
Mnoge zemlje, uključujući Sjedinjene Države, tvrde da svaka nada za trajni mir u regionu zavisi od stvaranja nezavisne palestinske države uz Izrael. Međutim, 18. jula su zastupnici u Knesetu odobrili rezoluciju kojom se proglašava da bi palestinska država predstavljala "egzistencijalnu prijetnju" Izraelu, prihvaćajući stav Netanjahua po tom pitanju. Odluka je usvojena sa 68 glasova u 120-članom tijelu.
S druge strane, pojedini demokratski zastupnici u SAD rekli su da planiraju preskočiti govor Netanjahua u Kongresu kako bi ukazali na nezadovoljstvo njegovom vladom.
Netanjahu nakon Bidenovog povlačenja
Promjenjivi politički vjetrovi u Vašingtonu mogli bi ohrabriti Netanjahua u ključnom trenutku u pregovorima o prekidu vatre u Gazi i oslobađanju talaca, ukazuje The Washington Post na ocjene analitičara.
Američki predsjednik Biden, koji je najavio kraj svoje kandidature za drugi mandat dan uoči Netanjahuove posjete, zagovarao je pravo Izraela da vodi rat protiv Hamasa ali je i zamjerio premijeru zbog njegovog upravljanja sukobom, ističe list dodajući da su Netanahua kritičari optuživali da je produžio rat za svoju političku korist, što on poriče.
Izraelski zvaničnici ne znaju šta će dramatični preokret u američkoj predizbornoj kampanji značiti za budućnost. Iako je Netanjahu zvanično neutralan po pitanju unutrašnje američke politike, on je, ukazuje vašingtonski list, dugo kritikovan zbog povezivanja s republikancima.
Izraelski premijer nije krio svoje oduševljenje Trumpom, koji je tokom svog mandata značajno nagnuo američku politiku u korist izraelske desnice, preselivši američku ambasadu u Jerusalim i priznavši izraelsku aneksiju Golanske visoravni.
Netanjahuov napeti odnos s Bidenom uveliko se pogoršao posljednjih mjeseci jer je Izrael prkosio brojnim molbama Bijele kuće da poveća protok humanitarne pomoći u Gazi i učini više na zaštiti civila. Administracija je u maju zaustavila isporuku municije za Izrael, navodeći njihovu upotrebu u naseljenim područjima.
Više od 38.900 Palestinaca je ubijeno u ratu, ukazuje list na podatke Ministarstva zdravlja Gaze, koje tvrdi da su većina poginulih žene i djeca.
Iako je Netanjahu u ponedjeljak, 22. jula izjavio da još uvijek očekuje da će se sastati s Bidenom i da će se zahvaliti američkom predsjedniku što je podržavao Izrael tokom njegove duge karijere, neki od premijerovih saveznika su, naglašava Washington Post, počeli eksplicitnije navijati za Trumpa, uokvirujući pregovore o prekidu vatre kao partijsko američko pitanje.
Itamar Ben Gvir, Netanjahuov krajnje desničarski ministar nacionalne sigurnosti, upozorio je prošle sedmice kolege da bi odobravanje sporazuma o taocima bio "šamar za Trumpa, što bi bila pobjeda za Bidena", prema izvještajima izraelskih medija. Bilo kakav dogovor, insistirao je, trebalo bi da sačeka do novembra.
Netanjahu je svakako obraćao pažnju na uzburkanu američku kampanju, prenosi list tvrdnje izraleskih zvaničnika ukazujući da je premijer je stisnut između izraelske javnosti, koja je gnjevna zbog njegovog neuspjeha da postigne dogovor o oslobađanju talaca, i svojih krajnje desnih koalicionih partnera, koji prijete da će srušiti vladu ako pristane da prestane s Hamasom.
Netanjahu, koji je daleko više fokusiran na vlastite političke izazove, grozničavo će raditi na smirivanju svojih koalicionih partnera do 28. jula, kada izraelski parlament počinje tromjesečnu pauzu.
"Sljedeće sedmice će biti kritične", rekla je osoba upoznata s razmatranjima. "Trenutno je pritisak iznutra daleko značajniji od pritiska iz država."
Putovanje izraelskog premijera u SAD predstavlja gambit za ublažavanje ovog pritiska, istakao je The Washington Post u drugom tekstu naglašavajući da je izraelski premijer spreman da se obrati američkom Kongresu 24. jula dok je pred njim mutna politička budućnost.
Netanjahuova "glavna direktiva je da se zadrži na vlasti, i on to uspijeva", rekao je Aaron David Miller, viši saradnik u Carnegie zadužbini za međunarodni mir i bivši američki pregovarač.
On "dolazi kako bi iskoristio Kongres i Bijelu kuću kao rekvizite, u demonstraciji svoje nezamjenjivosti" izraelskoj javnosti, dodao je Miller, sugerišući da Netanjahu želi dobiti na vremenu te da bi nakon ljetnje pauze, najraniji izbori u Izraelu mogli biti održani u prvom kvartalu 2025.
Facebook Forum