I pored deklarativno dobrih odnosa Crne Gore i Hrvatske, neriješeno razgraničenje na području Prevlake, pravi nove probleme. Obje države žele da to područje valorizuju, odnosno sprovedu istraživanja potencijalnih nalazišta nafte i gasa, ali smetnja je sporno područje od oko 1.800 kvadratnih kilometara. Ovih dana je to pitanje aktuelizovano nakon što obje države očekuju investitore koji će istraživati postojanje energenata pod morem.
Spor oko granice između Crne Gore i Hrvatske na području Prevlake aktuelizovano je kada je hrvatski premijer Zoran Milanović optužio Crnu Goru da je za istraživanje nafte i gasa odredila područja oko Prevlake koja Hrvatska smatra svojima. Tome je prethodilo zatvaranje tendera u Hrvatskoj za istraživanje nafte i gasa u Jadranu, dok je crnogorski tender još u toku. Premijer Milanović je izrazio bojazan da će ovaj problem otjerati potencijalne investitore:
„Za istraživanja po našem dubokom uvjerenju i međunarodnom pravu nisu njihova područja. Ali ako to shvatimo samo kao početak nekakve arbitraže između Hrvatske i Crne Gore biće dobro. Ako je to nekakav tvrdi stav Crne Gore onda će ga morati promjeniti. Dakle, ako se budemo previše boli rogovima na deblu, neće imati koristi ni jedni ni drugi, ni mi ni Crna Gora jer će investitori odustati.“
Premijer Milanović vjerovatno u trenutku davanja ove izjave nije imao informaciju da je Vlada Crne Gore par dana ranije izmijenila Odluku o određivanju blokova za istraživanje nafte i gasa u podmorju time što je iz mape izuzela dio teritorije kod Prevlake. Razlog za izuzeće područja Prevlake je prilagođavanje međunarodnom Protokolu o privremenom režimu uz granicu sa Hrvatskom iz 2002. godine. Iz Vlade je tada rečeno da je hrvatska strana početkom aprila ove godine u svojoj zvaničnoj mapi prikazala blokove za istraživačke i eksploatacione ugovore u području koje Crna Gora smatra spornim, površine oko 1.800 km2, koje je označila kao svoj epikontinentalni pojas. Hrvatski tender nije do sada povučen iako je to Vlada Crne Gore zahtjevala, navedeno je u saopštenju Vlade.
Nakon izjave hrvatskog premijera Zorana Milanovića, iz Vlade Crne Gore je kratko saopšteno da je spremna za nastavak dijaloga sa Hrvatskom kako bi došlo do obostrano prihvatljivog rješenja, kada su resursi Jadrana u pitanju, bez prejudiciranja konačne državne granice na kopnu i moru. Tokom dana nismo uspjeli da dobijemo komentar iz Ministarstva vanjskih poslova na izjavu premijera Milanovića, niti preciznije objašnjenje o promjenama koje je Vlada Crne Gore unijela u obilježavanje blokova za istraživanje nafte i gasa.
Komentarišući ponovno otvaranje pitanja granice na području Prevlake u kontekstu istraživanja gasa i nafte, nekadašnji diplomata Branko Lukovac kaže da taj problem predugo traje iako su odnosi između dvije države relaksirani od 2002 godine kada je postignut privremeni protokol. Lukovac smatra da dvije Vlade treba da što prije zaključe da su iscrpljene mogućnosti postizanja bilateralnog rješenja i da prepuste odluku međunarodnoj arbitraži:
„Ovo što se trenutno radi tražeći mogućnosti daljeg ekonomskog razvoja jedne i druge zemlje pokazuje da odsustvo konačnog rješenja stvara probleme. Odnosno prepreka je ekonomskoj valorizaciji određenih resursa. I zato mislim da bi trebalo što prije zaključiti da nema uslova za bilateralni sporazum po tom pitanju jer su očekivanja, argumenti i predlozi dosta udaljeni. Već da svu tu argumentaciju poverimo Međunarodnom sudu pravde u Hagu ili Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu.“
Aktuelna situacija je takva da obje države traže investitore za istraživanje nafte i gasa. Da li treba čekati odluku međunarodnog suda pa zatim krenuti u istraživanje podmorja ili ti procesi mogu teći paralelno? Branko Lukovac smatra da postoje dva rješenja:
„Ili da se iz blokova u kojima će se izvršiti istraživanje izostavi to sporno područje koje je nedefinisano u čijem je vlasništvu do definitivnog razrješenja. Ili kao što hrvatska Vlada namjerava da predloži crnogorskoj strani da se dogovori i potpiše jedan memorandum o razumjevanju kojim bi obje strane nastavile istraživanje u područjima u kojima oni smatraju da će im pripasti jednog dana. S tim da zavisno od konačne odluke suda o razgraničenju, onda se ustupi dokumentacija ili rezultati istraživanja onoj strani koja taj sporni dio bude dobila.“
Odnos Vlade prema pitanju Prevlake već duže vrijeme je predmet oštre kritike opozicionih stranaka u Crnoj Gori koji državnu politiku prema pitanju razgraničenja s Hrvatskom ocjenjuju inertnom te zaključuju da je Prevlaka "izgubljena".