U ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj 63 posto su žene. One koje rade zarađuju, pak, 12,5 posto manje od muškaraca iako su obrazovanije – naime, 25 posto zaposlenih žena ima visšu ili visoku spremu, muškaraca svega 16 posto.
Hrvatska vrlo loše stoji i kad je riječ o političkoj zastupljenosti žena, osobito u organima lokalne vlasti, ističe voditeljica Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Gordana Obradović - Dragišić:
Hrvatska ima čak 492 općine i grada, ali na njihovom su čelu samo tri gradonačelnice, tri županice i 13 načelnica. 19 žena naspram 473 muškarca.
Aktivistice CESI-a pripremile su stoga stranačkim političarima u povodu 8. marta posebne simboličke poklone kako bi u svojoj sredini lakše uočili žene i stavili ih na izborne liste na dolazećim lokalnim izborima. Sanja Cesar:
“Dakle, to su naočale, povećalo i svijeća - da im malo pomognemo u traganju za ženama i u prepoznavanju žena koje su kroz cijelo ovo vrijeme doprinosile ne samo stranci svojim radom nego i boljitku u lokalnim zajednicama.”
Zakonom o ravnopravnosti spolova sve stranke u Hrvatskoj obvezne su stavljati na liste što veći broj žena. Čak su i same odredile kvotu od najmanje 40 posto žena, čemu se zasad jedino približava Socijaldemokratska partija Hrvatske, i to na državnoj razini pa od ukupnog broja njihovih zastupnika u Saboru 32 posto čine žene.
Gordana Obradović - Dragišić:
“Pitanje je isto tako koje žene u strankama funkcije i uloge imaju. Ono što smo čuli od samih žena je da se vrlo često od njih očekuje da se angažiraju više samo u nekim humanitarnim akcijama, u pečenju kolača, dok se njih ne vidi kao sposobne i osobe koje mogu preuzeti i druge funkcije, dakle i druga područja.”
Potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić podsjeća da Hrvatska ima niz dobro napisanih zakona o zaštiti od diskriminacije žena na tržištu rada, ali praksa je, kao i u svemu ostalome, drukčija:
No svi se slažu da su žene u Hrvatskoj manje politički i javno angažirane i zbog obiteljskih obveza, te da ima istine u tvrdnjama kako je strankama užasno teško nagovoriti žene da se kandidiraju i aktivnije uključe u javni i politički život. Čak 67 posto radnika, u istraživanju nevladine udruge CESI, smatra da neudane žene bez djece imaju veću mogućnost profesionalnog napretka. Milanka Opačić:
“Podaci pokazuju da nema dovoljno servisa i da je npr. samo 12 posto djece smješteno u jaslicama i vrtićima.”
U istoj anketi skoro 30 posto žena ističe da su zapostavile karijeru zbog obiteljskih obveza, što nam potvrđuju i mnoge Zagrepčanke:
“Polazim od sebe. Da imam više vremena, sada sa malom bebom nemam, ali uvijek se trebate posvetiti ili jednom ili drugom. Teško ide jedno i drugo skupa, a pogotovo sad sa malim djetetom. To je jednostavno prirodno da žena je više s malim djetetom nego muškarac. Kad dođemo doma jedan i drugi, ja ću sigurno prije skakati oko bebe, a on će se baviti nekim svojim poslom izvan ovog svog radnog vremena. A ja ću vjerojatno po noći morati nadoknađivati svoj posao.”
Veći profesionalni i javni angažman sputava i tradicionalizam i siromaštvo hrvatskog društva - nedostatak jeftinih usluga i pomoći u kući, u kojoj se, kažu naše sugovornice, i danas svakodnevno kuha i rijetko tko može češće van na ručak:
”Jasno, navečer, ujutro prije posla.”
“Sigurno, svaki dan, to je svakodnevni posao žene u 90 posto slučajeva sigurno.”