Skup u Banjoj Luci: Nedovoljno urađeno na povratku Hrvata

Povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu poslije rata je bio vrlo slab, i njihov broj je skoro duplo manji od prijeratnog. Zbog ovoga sa okruglog stola posvećanog povratku Hrvata održanog u Banjaluci zatraženo je veće angažovanje kako vlasti BiH tako i Republike Hrvatske. Skup su organizovali Udruga bosanskih Hrvata "Prsten" u suorganizaciji Caritasa Bosne i Hercegovine, Europske akademije Banjolučke biskupije, Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", Paneuropske unije Bosne i Hercegovine i Hrvatske paneuropske unije

Sudionici okruglog stola u Banjoj Luci, posvećenog povratku Hrvata u Bosnu i Hercegovinu, u ponedjeljak, 11.06., prihvatili su zaključke kojima se traži neodgodiva primjena Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji se odnosi na povratak izbjeglih i raseljenih lica, a posebno Hrvata u Bosansku Posavinu i Srednju Bosnu.

Mada bh. političari, posebno oni u Republici Srpskoj, naglašavaju da je 99 posto imovine vraćeno prijeratnim vlasnicima, to ne znači i da je Aneks 7 Dejtonskog sporazuma i proveden, kaže banjalučki biskup Franjo Komarica.

„Taj Aneks 7 ni izdaleka nije proveden onako kako bi se trebao provesti da ova zemlja funkcionira normalno. Mi, kao građani, ne možemo i ne smijemo dozvoliti - to moram ovdje jasno i glasno reći – da nas vode ljudi koji nisu kadri ili nisu voljni, ne želim reći da nisu voljni, ali nisu u stanju da stvore od ove zemlje normalnu zemlju. Cijeli svijet nam se smije kakva smo mi to zemlja“, kazao je Komarica.

Da su ovakve ocjene tačne govore i podaci o povratku Hrvata u Bosnu i Hercegovinu. Zamjenik predsjednika Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“, Vjekoslav Jeleč, ističe da su Hrvati u Bosni i Hercegovini imali najveći demografski gubitak.

„Očekujemo od popisa stanovništva koji dolazi sljedeće godine da se evidentira stvarno stanje, ali ono što mi znamo – da je sa 790.000 Hrvata prije rata broj sveden na 450.000. Sama ta brojka jasno govori o kako delikatnom problemu se govori“, rekao je Jeleč.

Državni ministar za ljudska prava i izbjeglice, Damir Ljubić, uvjerava da oko sedamdeset miliona evra, što kredita što donacija sa nedavno održane donatorske konferencije u Sarajevu, može biti brzo upotrebljeno, i da za to postoji operativni plan.

„To je ukupno nekih 5.600 obitelji, 27.000 osoba. Od toga jedan dio, postoji već raspodjela, za Republiku Srpsku i za Federaciju. Na nama je da ovih dana uspostavimo mehanizam implementacije tih sredstava, vjerovatno uz pomoć Razvojne banke Vijeća Evrope, da ona budu operativna. Naravno, korisnici smatraju da je to presporo, ali, jednostavno, takva je procedura“, navodi Ljubić.

Dobar stari komšiluk

I mada političari u Republici Srpskoj, bar deklarativno, pozivaju na povratak, podatak da sada u RS-u živi svega 12.000 Hrvata, dok ih je do rata živjelo oko 220.000, govori da se na tome vrlo malo radi. Ministar za izbjegla i raseljena lica RS, Davor Čordaš, nada se da će i ovaj skup u Banjaluci biti podsticaj svim ljudima koji se žele vratiti.

„Da još jednom vide da ima interesa za to. Mi uporno govorimo da programi rješavaju na papiru puno toga, a u stvarnosti je nešto sasvim drugačije“, kaže on.

Iako je ekonomski aspekt danas izraženiji nego prije deset godina, održivog povratka nema bez političke volje, za što nije zainteresovana domaća vlast, smatra Franjo Topić, ravnatelj „Napretka“:

„Državni projekt je bio da ljudi budu protjerani odavde i samo pravi državni projekat može ih vratiti nazad. Ostalo je zavaravanje. Ima još jedna stvar koja je postala, po mom sudu, neugodna. Mi stalno govorimo o povratnicima, prognanicima, od kojih se vrlo mali broj vratio, a ne govorimo o ljudima koji ovdje žive. Mislim da je važnije pomoći ljudima koji ovdje žive, koji hoće živjeti ovdje, koji su ostali, nego se brinuti o onima koji su prognanici, a ima ih inače, iz BiH, u 56 zemalja“, smatra on.

Pored političkog i ekonomskog, visoki predstavnik međunarodne zajednice u
BiH Valentin Incko istakao je još jedan važan aspekt povratka.

„Doista je tužno da sedamnaest godina poslije rata povratak još nije završen. Naravno da je važno, na kraju krajeva, u kakvu atmosferu će se oni vratiti – da li će se vratiti u dobar, stari komšiluk, ili atmosferu koja nije pozitivno raspoložena prema njima“, izjavio je Incko.

Sudionici okruglog stola zatražili su pomoć Republike Hrvatske, kako u obnovi kuća, tako i u u financiranju malog i srednjeg poduzetništva za povratnike Hrvate u BiH. Jedan od mogućih projekata Vlade Hrvatske, kako je rekao ministar Ljubić, je i obnova 800 kuća za ovdašnje Hrvate.

„Nadam se da ćemo pomaknuti ovaj proces. Ambijent je, po meni, bolji. Na neki način evo i donorska konferencija koja je bila nedavno – pa pokušati iskoristiti taj vjetar u leđa“, kazao je Ljubić.

Predstojnica Državnog ureda za odnose s Hrvatima izvan RH, Darija Krstičević, na skupu je najavila kako će hrvatska Vlada odustati od ranije prakse financiranja većeg broja manjih projekata, te će ubuduće financirati manji broj ali većih projekata koji će pridonositi održivom povratku Hrvata u Bosnu i Hercegovinu.