Glavna tema na sastanku NATO u Bruxellesu u četvrtak, 25. svibnja, je nastavak borbe protiv terorizma i militantne Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) u Siriji i Iraku.
Lideri sastanka NATO minutom šutnje odali su počast žrtvama terorističkog napada u Manchesteru.
Jens Stoltenberg, glavni tajnik Alijanse kazao je nakon sastanka da je predsjednik SAD Donald Trump, koji je prvi put prisustvovao susretu lidera NATO, iskazao jasnu posvećenost odbrani Evrope, ali i da je bio izričit po pitanju zahtjeva saveznika za većom potrošnjom na odbranu.
Trump je ponovio da "zlo mora biti pobijeđeno" i da one članice koje ne plaćaju trebaju svoj dug platiti.
Kako javlja Reuters, Stoltenberg je dodao da je lider Sjedinjenih Američkih Država "jasno" i "snažno" izrekao svoju privrženost savezu i ključnim principima kolektivne odbrane.
"Trump je bio jasan u posvećenosti NATO. Međutim, bio je također veoma jasan šaljući poruku saveznicima da moramo održati obećanje koje smo dali o povećanju troškova za odbranu", rekao je Stoltenberg.
Prethodno je Stoltenberg kazao da su se članice složile da NATO sudjeluju u međunarodnoj koaliciji protiv ekstremističke grupe IDIL:
"Uvježbavanje lokalnih snaga najbolje je oružje u borbi protiv terorizma. Već uvježbavamo iračke snage. Naši AWACSi osiguravaju informacije koaliciji kako bi porazila ekstremističku grupu 'Islamska država'. Planiramo povećati broj letova. Dogovorićemo se da NATO bude dio međunarodne koalicije. Time šaljemo snažnu političku poruku da smo odlučni nastaviti borbu protiv terorizma. No, to ne znači da će NATO sudjelovati u borbenim operacijama”, poručio je Stoltenberg.
On je rekao da će se formirati nova obavještajna jedinica u sjedištu NATO-a kojoj će zadaća bti djeljenje obavještajnih informacija, kao i onih o stranim borcima, te će se imenovati poseban koordinator koji će nadgledati napore saveza u borbi protv terorizma.
Prije dolaska na sastanak u sjedište NATO-a, predsjednik Trump se sastao sa Donaldom Tuskom, predsjedavajućim Evropskog vijeća na kojem se razgovaralo o sigurnosti, klimatskim promjenama, i prvenstveno o borbi protiv terorizma.
Tusk je kazao kako “nije 100 posto siguran da on i predsjednik Trump imaju isti stav o Rusiji". "Ipak, čini mi se da smo na istoj liniji kada je u pitanju sukob u Ukrajini”, rekao je on.
Predsjednik Evropskog vijeća je istaknuo kako je njegova glavna poruka predsjedniku Trumpu bila da su za suradnju i prijateljstvo važne osnovne zapadne vrijednosti, kao što su sloboda, ljudska prava i poštivanje ljudskog dostojanstva.
"Najveći zadatak danas je konsolidacija cijelog slobodnog svijeta oko tih vrijednosti – a ne samo interesa. Te vrijednosti i principi su ono o čemu trebaju govoriti Evropa i Amerika", rekao je.
Trumpa su pratili američki ministar obrane James Mattis, državni tajnik Rex Tillerson i savjetnik za nacionalnu sigurnost H.R. McMaster.
Iako je tokom kampanje Trump NATO nazivao zastrajelom organizacijom, tokom aprila je ublažio stav, i to nakon što su države članice pristale na izdvajanja dva posto svog BDP za NATO, i uključenje NATO-a u antiterorističku misiju.
Trumpa su na njegovoj prvoj inozemnoj turneji u Bruxellesu dočekali i prosvjednici, usprkos službenom dočeku u institucijama EU i NATO-u.
Dolazeći u Bruxelles, Trump je istaknuo da napad u Manchesteru pokazuje koliko je prijetnja od terorizma opasna i kako terorizam mora biti pobijeđen.
Britanska premijerka Theresa May prije odlaska na sastanak u Bruxelles je kazala kako će predsjedniku Trumpu reći "da obavještajne informacije koje dijele njihove službe moraju ostati tajne".
Sastanak NATO u Bruxellesu za Crnu Goru je poseban dan. Crnogorskoj delegaciji koju je predvodio premijer Duško Marković, glavni tajnik Alijanse Jens Stoltenberg uručio je dokument, koji će, kako je to redovita praksa, biti deponiran u Washingtonu 5. juna kada će Crna Gora i službeno postati punopravna članica najmoćnijeg vojnog i političkog saveza na svijetu.
“Vrata NATO ostaju i dalje otvorena”, poručio je glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg uoči početka sastanka.
"Pozdravljamo Crnu Goru kao 29. članicu Saveza. Ovo je važno za Crnu Goru, za NATO i za Zapadni Balkan i pokazuje da su vrata NATO-a i dalje otvorena, i da je Crna Gora provela reforme čije je neispunjavanje kočilo njeno punoprvno članstvo. Radujem se sastanku s premijerom Duškom Markovićem, kao i tome što ću biti prisutan kada dokument bude deponiran u Washingtonu”, rekao je Stoltenberg.
Inače, sve članice sudjeluju u međunarodnoj koaliciji 68 zemalja koju predvode Sjedinjene Države, no ne kao NATO. Neke zemlje, poput Francuske i Njemačke se protive tom koraku kako bi se izbjeglo slanje vojnika u kopnene borbene operacije, a i zbog rizika da se naruše odnosi s arapskim silama.
Facebook Forum