Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je u četvrtak da ruski predsjednik Vladimir Putin želi "izbrisati Ukrajinu s karte" i da bi nakon toga mogao krenuti prema drugim dijelovima Europe. Pozvao je Europljane da pritisnu svoje vlade da povećaju izdvajanja za obranu.
"Vrijeme je da prijeđemo na ratni način razmišljanja", kazao je Rutte sigurnosnim stručnjacima i analitičarima iz istraživačkog centra Carnegie Europe u Bruxellesu.
Rekao je da bi se ljudi trebali pripremiti za mogućnost da bi Rusija mogla pokušati upotrijebiti "rojeve bespilotnih letjelica" u Europi jer to ima smrtonosan učinak u Ukrajini.
Putin "pokušava slomiti našu slobodu i način života", rekao je Rutte.
Bivši nizozemski premijer naveo je ruske napade na Gruziju 2008. godine, aneksiju ukrajinskog Krimskog poluotoka 2014. i sveobuhvatnu invaziju pokrenutu prije gotovo tri godine .
"Koliko još poziva za buđenje trebamo? Trebali bismo biti duboko zabrinuti. Znam da ja jesam - rekao je.
Ocijenio je da se "Rusija priprema za dugoročnu konfrontaciju i s Ukrajinom i s nama."
Rutteov govor uslijedio je nešto više od dva mjeseca nakon što je preuzeo dužnost najvišeg civilnog dužnosnika NATO-a. Od tada je obišao prijestolnice 32 saveznika, uključujući posjet novoizabranom predsjedniku Sjedinjenih Država Donaldu Trumpu.
NATO je čvrsto podržavao Ukrajinu i pomogao je većini svojih članica u usmjeravanju oružja, streljiva i druge podrške prema toj zemlju. Ali Trumpov povratak i obećanje brzog okončanja rata potaknuli su zabrinutost da bi se Ukrajini moglo nametnuti nepovoljno primirje.
Trump se rutinski žali da američki saveznici u NATO-u ne troše dovoljno na obranu. Rutte je rekao da će ruska vojna potrošnja sljedeće godine vjerojatno iznositi sedam do osam posto njezina BDP-a – daleko više od bilo kojeg NATO saveznika – dok ruska obrambena industrija proizvodi tenkove, oklopna vozila i granate.
Putin također ima podršku saveznika poput Kine, Irana i Sjeverne Koreje.
Rutte je primijetio da je potrošnja za obranu naglo porasla u Europi, pri čemu se očekuje da će 23 saveznika postići NATO-ov cilj da u svoje vojne proračune ulože dva posto BDP-a.
No dodao je:
"Mogu vam reći da će nam trebati puno više od dva posto."
Rutte je naveo niz nedavnih "neprijateljskih akcija" Rusije protiv NATO saveznika, uključujući kibernetičke napade, ubojstva, eksploziju u češkom skladištu streljiva, ometanje radara u baltičkoj regiji kako bi se ometao zračni promet i "naoružavanje" migranata za destabilizaciju Europe.
"Ovi napadi nisu samo izolirani incidenti. Oni su rezultat koordinirane kampanje za destabiliziranje naših društava i obeshrabrivanje nas od potpore Ukrajini", rekao je i dodao:
"Oni zaobilaze naše odvraćanje i dovode liniju bojišnice do naših ulaznih vrata"
Osim povećanih troškova za obranu u Europi, Rutte je primijetio da NATO sada ima desetke hiljada vojnika u visokoj pripravnosti ako budu potrebni za obranu savezničkog teritorija.
"Uz sve ovo, naše odvraćanje je dobro - za sada. Ali brinem se za sutra", rekao je i upozorio da "nismo spremni za ono što nam dolazi za četiri do pet godina. Opasnost se kreće prema nama punom brzinom.”
"Ono što se događa u Ukrajini moglo bi se dogoditi i ovdje, i bez obzira na ishod ovog rata, nećemo biti sigurni u budućnosti ako se ne budemo spremni nositi s opasnošću", dodao je Rutte.
Rutte je apelirao na vlade da obrambenoj industriji osiguraju "velike narudžbe i dugoročne ugovore koji su im potrebni za brzu proizvodnju više i boljih sposobnosti". Pozvao je industriju da poveća proizvodnju za obranu od dronova i drugih novih ratnih taktika.
Dodao je da "sloboda ne dolazi besplatno" za oko milijardu ljudi koji žive u euroatlantskom području.
"Ako sada ne potrošimo više zajedno kako bismo spriječili rat, kasnije ćemo platiti mnogo, mnogo, mnogo višu cijenu za borbu protiv njega. Ne milijarde, nego bilijuni eura. To je ako budemo bolji i to je ako pobijedimo", rekao je.
