Evropske vojne snage (EUFOR Althea) na teritoriji Bosne i Hercegovine (BiH) će dobiti pojačanje.
Kako je 24. februara saopšteno iz EUFOR-a, u naredne dvije sedmice, četiri čete sa oko 500 pripadnika rezervnih snaga EUFOR-a će iz predostrožnosti biti raspoređene u zemlji kao pojačanje za postojećih 600 vojnika.
Vojnici iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke stižu u BiH dok traje invazija Rusije na Ukrajinu.
"Pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnom nivou mogla bi potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH. To je razborita i odgovarajuća mjera koja odražava nedvosmislenu predanost EU i EUFOR-a očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH", navode iz EUFOR-a.
Bezbjednosni stručnjaci za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuju da Evropska unija (EU) ne pojačava svoje vojno prisustvo u BiH samo zbog sukoba u Ukrajini – nego prvenstveno zbog poteza vlasti u Republici Srpskoj (RS), jednom od dva entiteta u BiH, i pokušaja prenosa nadležnosti sa države na entitet.
"U Briselu su odlučili da zbog određenih razloga, a to su bojkot državnih institucija iz Republike Srpske, pokušaji razvlašćivanja državnih organa i zbog poteza koji se prepoznaju kao separatistički, treba bolje nadzirati sigurnosno stanje na terenu", ocijenio je za RSE Đuro Kozar, vojno-politički analitičar.
Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom Univerzitetu Burch i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, tvrdi da jačanjem vojnog prisustva, EU šalje poruku da će svaka naznaka ugrožavanja bezbjednosti BiH biti odgovarajuće ispraćena.
"Očigledno je da je podrivanje institucija BiH u prethodnom periodu, narušavanje njihove efikasnosti a samim tim i narušavanje sigurnosti BiH, a sada dodatno potkrijepljeno dešavanjima između Rusije i Ukrajine doprinijelo tome da EU aktivira jedan od svojih planova", rekao je Kožljak.
Da li je moguće prelivanje sukoba?
Invazija Rusije na Ukrajinu nije naišla na jedinstvenu osudu u BiH.
Dok su članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, osudili napad i isticali da poštuju teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, njihov kolega Milorad Dodik je u više javnih istupa insistirao da BiH po tom pitanju treba ostati neutralna.
On je 23. februara poručio da "RS neće dozvoliti da BiH donese odluke koje bi ugrozile odnose s Rusijom".
Dodik i ruski predsjednik, Vladimir Putin, su se posljednji put sastali 2. decembra prošle godine u Moskvi, kada je član Predsjedništva BiH s ruskim liderom razgovarao o situaciji na zapadnom Balkanu.
Dan kasnije, 3. decembra, Dodik se sastao u Sankt Peterburgu sa predstavnicima ruske energetske kompanije Gazprom, a tema je bilo snabdijevanje gasom.
Ruski uticaj u RS se, između ostalog, vidi kroz kapital u naftnom sektoru – preko "Optima grupe" koja je u vlasništvu ruskog giganta "Zarubežnjefta", naftna industrija RS je u ruskim rukama.
U Banjaluci je u toku izgradnja srpsko-ruskog pravoslavnog hrama i kulturnog centra, koji je ove godine odlukom Vlade stavljen na listu prioritetnih projekata za finansiranje iz budžeta.
Đuro Kozar tvrdi da je, osim u privredi i kulturi, Rusija u BiH prisutna preko svoje obavještajne mreže i sajber aktivnosti, a jedino bi mogli da se više aktiviraju u slučaju bh. približavanja NATO savezu.
"Oni bi onda, kao 2016. što su pokušali u Crnoj Gori, da onemoguće ulazak u NATO, i tada bi eventualno moglo u BiH doći do neposrednijeg i jačeg uticaja Rusije. Do tada, ostaje sve na tome da je Rusija odbila dati saglasnost za izbor visokog predstavnika u BiH i time dala vjetar u leđa RS i Dodiku da se ponašaju kao da im niko ništa ne može", poručio je Kozar.
On podsjeća da je Igor Kalabuhov, ruski ambasador u BiH, u aprilu prošle godine rekao da ako se BiH bude približavala NATO-u, to će u Moskvi biti označeno kao neprijateljski akt protiv Rusije.
"Geografska i geopolitička pozicija BiH je u srcu Evrope, i trenutno je jedina država aspirant za članstvo u NATO-u, i Sjevernoatlantski savez bi se u svakom slučaju drugačije ponašao u slučaju BiH."Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u
Na ovo je podsjetila i Dušanka Majkić, delegatkinja u Domu naroda BiH iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), objavom na Tviteru 25. februara u kojoj je poručila da je "Moskva u martu 2021. rekla da će reagovati ako BiH preduzme korake ka pridruživanju NATO-u".
Alija Kožljak smatra da ne postoje uslovi da bilo koje strane oružane trupe u BiH izvrše nešto slično kao u Ukrajini.
"Geografska i geopolitička pozicija BiH je u srcu Evrope, i trenutno je jedina država aspirant za članstvo u NATO-u, i Sjevernoatlantski savez bi se u svakom slučaju drugačije ponašao u slučaju BiH", rekao je Kožljak.
On ističe da su EU i SAD svjesne da su događaji u Ukrajini dio sveobuhvatnog ruskog strateškog poduhvata koji je usmjeren na vraćanje stare moći Rusije.
Regionalni značaj bezbjednosti u BiH
Kožljak podsjeća da je očuvanje bezbjednosti u BiH izuzetno značajno, iz nekoliko razloga.
"Jedan od razloga je što EU i NATO testiraju svoju međunarodnu relevantnost, jer imaju jasan mandat da su oni jedini koji su odgovorni za sigurnost BiH. Bilo kakvo neispunjavanje tog mandata bi direktno ugrozilo njihovu relevantnost", naglašava Kožljak.
"Ovo je samo još jedan od razloga da se u situaciji kada je počeo rat u Ukrajini, da se dodatno stabilizuje situacija u BiH, koja je narušena politički ali ne sigurnosno."Đuro Kozar, vojno-politički analitičar
On ističe da je zbog višegodišnjeg uticaja susjednih država na BiH, stanje bezbjednosti u BiH povezano sa njima, pa bi se bilo kakva nesigurnost neminovno "prelila" na cijeli region.
Dodaje da se u BiH trenutno brani Evropa, jer se tokom pripreme operacije na Ukrajinu, vidjelo dokle dosežu dometi i apetiti Ruske Federacije.
Kozar tvrdi da novi vojnici neće ići na konkretne pozicije, nego će prema potrebi biti aktivirani, ako se bude smatralo da određeno područje može biti izvor incidenata.
"Ovo je samo još jedan od razloga da se u situaciji kada je počeo rat u Ukrajini, da se dodatno stabilizuje situacija u BiH, koja je narušena politički ali ne sigurnosno", kazao je Kozar.
Bojkot državnih institucija i prenos nadležnosti
U prethodnih nekoliko mjeseci, vlasti u Republici Srpskoj su sve upornije u pokušajima da na neustavan način prenesu nadležnosti sa nivoa države na nivo entiteta, iako u javnim istupima insistiraju da nemaju secesionističke planove i da sve rade u skladu sa Ustavom BiH.
Sve je počelo kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Incko (Inzko), prošlog jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida, nakon čega su se predstavnici vlasti iz RS na državnom nivou povukli iz procesa odlučivanja.
Nakon toga, 2. avgusta je izabran novi visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), ali njega vlasti u RS još nisu priznale, u čemu imaju podršku Rusije, koja navodi da "Savjet bezbjednosti UN nije formalno pristao na Šmitovu kandidaturu" za tu poziciju.
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najveće partije u RS, počeo je na jesen prošle godine sa najavama osnivanja entitetskih institucija i neustavnim prenosom nadležnosti.
Proces je neustavan, jer zakonske akte o prenosu nadležnosti sa države na entitet može donijeti samo državni parlament, a u svim slučajevima su to radili entitetski zakonodavci.
Među prvima je započet proces osnivanja entitetske agencije za lijekove, 20. oktobra prošle godine, iako državna Agencija postoji od 2009, dogovorom dva entiteta.
Prema zaključcima sjednice Narodne skupštine RS od 10. decembra 2021, Vlada RS je zadužena da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
Za sada, u proceduri je jedino Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) RS, čiji Nacrt je usvojen u entitetskom parlamentu 10. februara, i trenutno je u fazi javne rasprave.
BiH od 2004. ima VSTS, tijelo koje imenuje sudije i tužioce, te čuva nezavisno, efikasno i odgovorno pravosuđe.
Potezi RS ka stvaranju paralelnih institucija su naišli na jednoglasnu osudu Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Američko Ministarstvo finansija je 5. januara objavilo proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojom je obuhvaćen i Milorad Dodik.
U međuvremenu, predstavnici RS su se vratili u državne institucije, ali "na način da u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke institucija iz RS", kako je navedeno u zaključcima sa sjednice NSRS od 1. februara.
Šta je EUFOR Althea?
Misija EUFOR Althea je najduža vojna operacija EU-a, jedina kopnena misija, te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.
Snage EUFOR-a su raspoređene u BiH od 2004. godine, i sastoje se od približno 3.500 pripadnika, od kojih je, bez najavljenih pojačanja, oko 600 trenutno raspoređeno u zemlji.
Na početku ih je bilo oko 7.000, ali je taj kapacitet smanjivan kako se popravljala bezbjednosna situacija u zemlji.
Zvanični mandat svih stranih vojnih misija u BiH je osiguravanje provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH, te "doprinos sigurnom okruženju".
Mandat misije Althea u BiH je 3. novembra 2021. na godinu dana jednoglasno produžio Savjet bezbjednosti UN, uz glasove Rusije i Kine.
Ona se na terenu provodi korištenjem sredstava i sposobnosti NATO-a, na temelju dogovora s NATO-om poznatim kao "Berlin Plus".
Brojni detalji ovog sporazuma između NATO-a i EU-a nose oznaku tajnosti, a ono što je poznato je da je između institucija EU-a i NATO-a osigurana razmjena povjerljivih podataka.
Prema sporazumu iz 2003. godine, EU i NATO mogu u bilo kom trenutku, u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje bezbjednosti ove zemlje.
Te vojne snage, prema rezolucijama Ujedinjenih nacija, imaju izvršni mandat koji podrazumijeva i upotrebu sile, posebno kako bi se obranile od napada ili prijetnje napadom.
