Stiže u sva mjesta gdje se organizuje pomoć Ukrajini, posjećuje izbjeglice, učestvuje na skupovima podrške Ukrajini, vrlo je prisutna u medijima. Sa cvijećem je ispred bolnice dočekala prvu ukrajinsku bebu rođenu u izbjeglištvu u Crnoj Gori.
Otpravnica Amabasade Ukrajine u Crnoj Gori, Natalija Fiajalka (Natallia Fiallka) odrasla je u Lavovu, na zapadu Ukrajine gdje je na nacionalnom univerzitetu magistrirala pravo i međunarodne odnose. Ima troje djece, već peta godina je u diplomatskoj službi u Crnoj Gori.
Njen rodni grad tokom agresije Rusi su bombardovali u više navrata.
Ruska vojna invazija na Ukrajinu počela je 24. februara i ulazi u treći mjesec ostavljajući iza sebe hiljade poginulih civila, među kojima su i djeca.
RSE: U Crnoj Gori ste pet godina i sigurno ste stekli mnogo prijatelja. Da li je nakon 24. februara i početka ruske agresije na Ukrajinu neko od tih prijateljstava poljuljano zbog drugačijeg pogleda na invaziju?
Natalija Fijalka: Stekla sam dosta prijatelja u Crnoj Gori i moram da priznam da su ti prijatelji ostali prijatelji i nakon 24. februara.
Svjesna sam da je crnogorsko društvo polarizovano po pitanju Ukrajine i Rusije. Tako su oni koji su bili naši prijatelji to i ostali. I postali još veći prijatelji. Oni koji su pokušavali nekako da drže neutralnost ipak su morali da odaberu stranu. U ovoj situaciji moramo odabrati stranu i izjasniti se ko je agresor a ko je žrtva.
RSE: Koje ste loše a koje dobre stvari u Cnoj Gori doživjeli nakon 24. februara? Je li vas nešto iznevjerilo?
Natalija Fijalka: Veoma sam zadovoljna podrškom običnih građana koji su pokazali humanost i želju da pomognu ukrajinskom narodu pogođenom humanitarnom katastrofom. I na početku, a i danas Crnogorci pomažu na razne načine, nude smještaj, nude posao i spremni su da volontiraju. To pokazuje koliko su Crnogorci dobar narod i prijateljski prema Ukrajini.
Sa druge strane, dovoljno sam vremena u Crnoj Gori da bih imala iluzije što se tiče raspoloženja u društvu. Na žalost, ima i onih koji ne dijele tugu Ukrajine.
U demokratiji svaki pojedinac ima pravo na svoje mišljenje sa kojim se mi, u ovom slučaju, ne slažemo. Jednostavno, kao ljudi ne možemo da se saglasimo da su u redu patnje bilo kojeg naroda ili pojedinca.
RSE: Kakvi su bili odnosi unutar diplomatske zajednice u Crnoj Gori? Da li ste zadovoljni podrškom kolega Ili je i tu bilo ograničenja zbog politika svake od država koju njeni diplomatski predstavnici moraju da prate?
Natalija Fijalka: Veoma sam zadovoljna i zahvalna diplomatskoj zajednici u Crnoj Gori za podršku i pomoć koju demonstriraju prema Ukrajini. Mi sa diplomatama zapadnih zemalja radimo zajedno da nekako olakšamo situaciju u kojoj se nalaze ukrajinske izbjeglice i da vidimo puteve za dalju pomoć Ukrajini.
Mi ne komuniciramo sa onima koji ne podržavaju našu državu u ovoj situaciji. Govorim o malom broju ambasada u Crnoj Gori koje ne podržavaju Ukrajinu.
RSE: Da li imate bilo kakve kontakte sa Ambasadom Ruske federacije i njihovim diplomatskim predstavnicima u Crnoj Gori? Da li je bilo neprijatnosti?
Natalija Fijalka: Mi uopšte nemamo nikakvih odnosa sa ambasadom Rusije ne samo u Crnoj Gori nego u cijelom svijetu još od 2014. godine kada je Rusija nasilno anketirala ukrajinski Krim.
Sa druge strane, ne mogu reći da smo ovdje imali nekih većih sukoba, iako ne možemo prihvatiti ono što je Moskva uradila 2014. godine i ovo što radi od 24. februara kada je počela ruska agresija na našu zemlju.
Mi sa njima nemamo o čemu da pričamo iako bih ja negdje željela da se sretnem sa predstavnikom Rusije u Crnoj Gori da meni, gledajući me u oči, Ukrajincima i Crnogorcima objasni ovu invaziju Rusije na Ukrajinu i stradnja koja su izazvali, pogibiju desetina hiljada Ukrajinaca među kojima i stotina djece. Voljela bih to da ga lično pitam.
RSE: U Crnoj Gori bilo je više velikih protesta podrške Ukrajini. Cetinje je jedini grad u kom su protesti svakodnevni i jedini je evropski grad koji na ovaj način brani demokratske vrijednosti, dok god, kako su najavili, agresija traje. Koliko je važna ovakva moralna podrška?
Natalija Fijalka: Ta podrška je izuzetno važna za sve Ukrajince, pogotovo u trenutku kada ulazimo u treći mjesec rata. Važna je i zbog toga što je negdje prirodno da nakon tri mjeseca od početka ruske agresije pažnja svijeta prema ratu u Ukrajini ili bilo kojem drugom sukobu opada i da se ljudi navikavaju na to.
Zato je nama izuzetno važna ta podrška Cetinjana koja je svakodnevna i ustrajna. Naše Ministarstvo vanjskih poslova je prošle sedmice na svom Fejsbuk profilu objavilo informaciju o svakodnevnim protestima podrške na Cetinju i zahvalnost gradu i Cetinjanima.
RSE: S druge strane, u Nikšiću je bilo nekoliko, a u Podgorici jedan skup porške Rusiji. Kako gledate na takva okupljanja, dok svjedočimo prizorima patnje, stradanjima...
Natalija Fijalka: U demokratskim društvima ne možete zabranjivati takve stavove ali ja zaista ne razumijem te ljude koji podržavaju patnje bilo kojeg naroda. Ja ne znam koji su razlozi da oni slave Rusiju i podržavaju ubijanje djece i civila i rušenje gradova.
Ne vidim nikakvu logiku ili utemeljenje za tu preveliku ljubav pojedinih Crnogoraca i drugih naroda u regionu prema Rusiji koja radi ovo što radi u Ukrajini.
RSE: Nedavno je formirana manjinska vlada. Kakva vam je bila saradnja sa dosadašnjom Vladom Zdravka Krivokapića? Znamo da je bilo neispunjenih zahtjeva, posebno po pitanju smještaja izbjeglica.
Natalija Fijalka: Što se saradnje sa prethodnom Vladom tiče u dijelu prijema ukrajinskih izbjeglica, ona je bila dosta dobra i zahvalni smo Vladi što je donijela odluku o privremenoj zaštiti za Ukrajince sa setom prava za naše građane u Crnoj Gori tokom slijedeće godine.
Budući da je to prvi put da Crna Gora uvodi slične mjere, imamo razumijevanje za te tehničke prepreke i probleme koji su postojali u vezi sa tim.
Mi imamo problem smještaja izbjeglica pošto sada počinje turistička sezona u Crnoj Gori i mnogi Ukrajinci će ostati bez smještaja. Imamo dosta problema i zbog toga što se u crnogorskom društvu plasira priča da su u Crnu Goru došli samo bogati Ukrajinci i da se na primorju vide luskuzni automobili sa ukrajinskim tablicama.
Siormašne Ukrajince nećete vidjeti na ulici i sa takvim autima jer oni nemaju novaca ni za smještaj ni za osnovne namirnice i treba im pomoć.
RSE: Da li su regulisanje pravnog statusa i pronalazak adekvatnog smještaja za izbjeglice iz Ukrajine bili jedini problemi sa prethodnom Vladom?
Natalija Fijalka: To su zapravo bili manji problemi sa Krivokapićevom Vladom. Ta Vlada je imala problem da jasno stane na stranu Ukrajine i podrži je protiv ruske agresije. Toj Vladi je bilo veoma teško da donese odluke za sprovođenje sankcija protiv Rusije a takođe da jasno agresiju nazove agresijom.
RSE: Koji su po Vama razlozi za izbjegavanje doskorašnje Vlade da usvoji odluku o primjeni sankcija Rusiji?
Natalija Fijalka: U pitanju su prije svega ideološki razlozi.
Priča pojedinih crnogorskih zvaničnika o eventualnim ekonomskim posledicama zbog prekida svih veza sa Rusijom ne stoji. Jednostavno, ti ekonomski odnosi su voljom Rusije, gotovo potpuno prekinuti 2017. godine.
Prethodne dvije godine ruska strana nije dozvolila letove iz Rusije za Crnu Goru dok su normalno letjeli recimo ka Albaniji i Hrvatskoj. Ipak , to nije previše naudilo crnogorskom turizmu koji je uspio da privuče turiste sa drugih tržišta.
RSE: Šta očekujete od manjinske Vlade, na čelu sa Dritanom Abazovićem? Kakve konkretne korake po pitanju pomoći izbjeglicama?
Natalija Fijalka: Najprije očekujemo i sigurni smo da će nova Vlada odlučno stati na stranu Ukrajine i osuditi rusku agresiju i da će efikasno sprovoditi sankcije, što je najvažnije za vas kao državu koja je na putu članstva u Evropskoj uniji. Što se tiče pitanja naših izbjeglica u Crnoj Gori, ja sam sigurna da će dolaskom nove Vlade ta tehnička pitanja koja još uvijek nijesu riješena, sada biti brzo regulisati.
RSE: Kakvu pomoć pružate ukrajinskim izbjeglicama, uspijevate li da odgovorite na sve upite?
Natalija Fijalka: Mi im pružamo neophodne informacije kako da dobiju status, zdravstveno osiguranje, školovanje djece, mogućnost zaposlenja.
Većina od njih prvi put dolazi u Crnu Goru i nemaju nikakve informacije. Pomažu nam međunarodne organizacije i Crveni krst Crne Gore kako bi smo im omogućili koliko toliko normalan status ovdje.
