Istraživačka laboratorija američke NASA-e, vrijedna 2,5 milijardi dolara, lansirana je u subotu prema Marsu na raketi Atlas 5 iz baze Cape Canareval na Floridi.
Curiosity, kako je nazvan robot, do Marsa će putovati osam mjeseci i petnaest dana. Dužina puta iznosi 569.707.776 kilometara.
Ovaj NASA-in šesterotočkaš i sa jednom mehaničkom rukom doći će na Marsa narednog ljeta. Opremeljen je bušilicama i laserima uz pomoć kojih će bušiti tlo Crvene planete u potrazi za dokazima kako je na ovoj planeti nekada postojao život.
Marsovska naučna laboratorija Curiosity je robotsko vozilo na nuklearni pogon veličine automobila. Planirano je da se spusti na Mars 6. augusta 2012. godine, gdje će pokušati da utvrdi da li je crvena planeta nekada bila pogodna za život.
Ovo je prva NASA-ina misija poslije programa Viking, iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, koja će se direktno baviti pitanjem postojanja života izvan Zemlje.
NASA će sada tragati za znacima postojanja vode na crvenoj planeti u prošlosti. Mars je kroz svoje postojanje prolazio kroz dramatične klimatske promjene, pošto nema dovoljno veliki mjesec koji bi mu stabilizovao kretanje.
Tragovi ove burne prošlosti zapisani su u hemijskom sastavu stijena. Na osnovu njih moći će da se utvrdi da li je na Marsu nekada bilo vode u tečnom stanju i ostalih sastojaka neophodnih za život i, ako jeste, koliko dugo su bili prisutni.
Curiosity (radoznalost) će nastaviti misiju robotskih istraživača Spirit i Oportuniti, koji su stigli na površinu Marsa 2004. godine.
Curiosity bi trebalo da ostane u funkciji dvije godine, a na raspolaganju će imati deset alata za analiziranje marsovskog kratera Gale.
Ovo područje široko je 154 kilometara, sa planinama visine 4,8 kilometara. Naučnici ne znaju kako su ove planine nastale, a jedna od pretpostavki je da je voda isprala njihovu okolinu, poslije čega su naslage ostale izdignute nad okolnim tlom.
Curiosity, kako je nazvan robot, do Marsa će putovati osam mjeseci i petnaest dana. Dužina puta iznosi 569.707.776 kilometara.
Ovaj NASA-in šesterotočkaš i sa jednom mehaničkom rukom doći će na Marsa narednog ljeta. Opremeljen je bušilicama i laserima uz pomoć kojih će bušiti tlo Crvene planete u potrazi za dokazima kako je na ovoj planeti nekada postojao život.
Ovo je prva NASA-ina misija poslije programa Viking, iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, koja će se direktno baviti pitanjem postojanja života izvan Zemlje.
Ovo je prva NASA-ina misija poslije programa Viking, iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, koja će se direktno baviti pitanjem postojanja života izvan Zemlje.
NASA će sada tragati za znacima postojanja vode na crvenoj planeti u prošlosti. Mars je kroz svoje postojanje prolazio kroz dramatične klimatske promjene, pošto nema dovoljno veliki mjesec koji bi mu stabilizovao kretanje.
Tragovi ove burne prošlosti zapisani su u hemijskom sastavu stijena. Na osnovu njih moći će da se utvrdi da li je na Marsu nekada bilo vode u tečnom stanju i ostalih sastojaka neophodnih za život i, ako jeste, koliko dugo su bili prisutni.
Curiosity (radoznalost) će nastaviti misiju robotskih istraživača Spirit i Oportuniti, koji su stigli na površinu Marsa 2004. godine.
Curiosity bi trebalo da ostane u funkciji dvije godine, a na raspolaganju će imati deset alata za analiziranje marsovskog kratera Gale.
Ovo područje široko je 154 kilometara, sa planinama visine 4,8 kilometara. Naučnici ne znaju kako su ove planine nastale, a jedna od pretpostavki je da je voda isprala njihovu okolinu, poslije čega su naslage ostale izdignute nad okolnim tlom.
