Dostupni linkovi

Zašto je zavladala kriza soka od narandže?


Borba narandžama u italijanskom gradu Ivrea tokom godišnjeg karnevala, februar 2017.
Borba narandžama u italijanskom gradu Ivrea tokom godišnjeg karnevala, februar 2017.

Cijene soka od narandže skočile su do nezapamćenih visina zbog male žetve uzrokovane lošim vremenom i biljnim bolestima koje su natjerale proizvođače da traže alternativno voće. Na primjer, razmišlja se da li mandarine mogu biti zamjena u nestašici narandži.

Cijena soka od narandže porasla je za 77 procenata u godinu dana zbog pada u proizvodnji u glavnim regijama uzgoja. Postoje zabrinutosti da će sok od narandže biti van domašaja mnogim potrošačima. Zašto?

Od februara 2020. kada je objavljena pandemija korona virusa, cijena je porasla pet puta. Oko 85 posto svijeta se snabdijeva proizvođačima sa Floride i Sao Paula, dok Brazil izvozi 99 posto ukupne proizvodnje.

Kao posljedica takvog obima proizvidnje ovog voća, Sjedinjene Američke Države i Brazil postavljaju cijenu na tržištu popularnog napitka uz doručak i voća od kojeg se pravi. Problemi sa produkcijom pogađaju dionice i cijene u Evropi za potrošače, a đus poskupljuje ili se pakuje u manja pakovanja.

Kalkulacije za vrijednosti budućih ugovora za smrznuti koncentrat soka od narandže po tržišnom standardu, porasle su na 6.500 dolara po toni (skoro 6.000 eura) od trenutka dolaska u holandsku luku Roterdam.

Kao i kod mnogih roba, troškovi proizvodnje, izvoza i pakovanja su takođe porasli u posljednje vrijeme, ali to nije glavni razlog za skok cijena.

Pad proizvodnje narandži

Uzgajivači na Floridi suočavaju se sa lošim vremenskim prognozama i predviđanjima da će imati najmanju žetvu u gotovo 90 godina. Navodi se da je proizvodnja za 93 posto manja od količina iz 1998., kako je napisao Wall Street Journal.

Postojeći manjak zaliha narandži na Floridi već podstiče skok cijena soka od narandže. Sok bez koncentrata sada košta više od 10 dolara po galonu (3,8 litra), što je otprilike 20 posto više u odnosu na 2016., po pisanju Wall Street Journala.

Loša žetva će dodatno pritisnuti uzgajivače koji se još uvijek bore da se oporave od dva uragana koja su ih pogodila 2023.

Berač na plantaži narandži u Egiptu, decembar 2020.
Berač na plantaži narandži u Egiptu, decembar 2020.

Kako je napisao Axios, Matt Joiner, izvršni direktor trgovinskog udruženja Florida Citrus Mutual, rekao je da su poljoprivrednici tek počeli da se oporavljaju od uragana Irma iz 2017. kada je 2022. donijela niz teških vremenskih prilika.

Prije nekoliko sedmica, organizacija uzgajivača citrusa, Fundecitrus, objavila je procjenu o padu brazilske berbe od 24 posto na godišnjem nivou, na najniži nivo u posljednjih 36 godina.

Što se tiče američke proizvodnje, ministarstvo poljoprivrede SAD očekuje blagi porast u odnosu na prošlu godinu, ali znatno ispod žetve od prije dvije godine, čak za 36 posto manje.

Fundecitrus je rekao da je glavni razlog za pad uzgoja suša koja je pogodila glavne regione, uključujući brazilsku državu Sao Paulo. Na rod narandži je takođe uticala bolest huanglongbing (HLB), opšte poznata kao bolest žutog zmaja, koja je pogodila usjeve i na Floridi i u Brazil.

Prošle godine, AFP je izvijestio da je u Meksiku, drugom velikom proizvođaču narandži, sa druge strane Atlantika i u Španiji, vodećem evropskom proizvođaču, proizvodnja takođe opala za 30 odsto zbog suše.

Alternativno voće

Niz loših žetvi ograničava sposobnost proizvođača da prevaziđu trenutne poteškoće miješanjem novog usjeva sa zamrznutim sokom koji obično ima rok trajanja dvije godine, napisao je Guardian.

"Ovo je kriza", rekao je za Financial Times Kees Cools, predsjednik Međunarodne asocijacije za sokove od voća i povrća (IFU). "Nikada nismo vidjeli ništa slično, čak ni tokom velikih zahlađenja i razornih uragana."

Na rod narandži je takođe uticala bolest huanglongbing (HLB), opšte poznata kao bolest žutog zmaja, koja je pogodila usjeve i na Floridi i u Brazil.
Na rod narandži je takođe uticala bolest huanglongbing (HLB), opšte poznata kao bolest žutog zmaja, koja je pogodila usjeve i na Floridi i u Brazil.

IFU je saopštio da razmatra promjenu propisa o hrani na nivou Ujedinjenih nacija (UN) kako bi sok od narandže mogao da sadrži druge agrume, kao i promene unutar pojedinačnih država.

Proizvođači sokova od narandže razmatraju da se okrenu alternativnom voću kao što su mandarine zbog skoka cijena iz straha od loše žetve u Brazilu.

Francois Sonneville, viši analitičar napitaka u Rabobanku, holandskoj zadružnoj banci za poljoprivrednike koja ima filijale u 48 zemalja, rekao je da je potražnja potrošača za sokom od narandže smanjena za oko petinu u poređenju sa prošlom godinom, jer su cijene "poludjele", ali i navike potrošača su se promijenile.

"Globalna industrija soka od narandže je u krizi. Industrija na Floridi je skoro nestala, a brazilski voćnaci su opterećeni bolestima, rastućim troškovima i nepovoljnim uslovima uzgoja, ostavljajući globalne zalihe soka od narandže na decenijama najnižoj tački", rekao je on.

Sonneville je rekao da će proizvođači pića morati ili da koriste sok nižeg kvaliteta, da prave miješane sokove sa drugim voćem kao što su jabuka, mango ili grožđe, ili da potrošačima naplaćuju više cijene. Bio je skeptičan da bi se mandarine mogle koristiti kao zamjena za narandže, jer bi to uključivalo nove troškove transporta voća do prerađivača.

Facebook Forum

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG