U Sarajevu je prezentiran novi izvještaj Europskog vijeća za vanjske odnose pod nazivom "Povratak nestabilnosti: kako migracija i politike velike moći ugrožavaju Zapadni Balkan". Ova analiza objašnjava uzroke nestabilnosti u regiji Zapadnog Balkana, te istražuje novu borbu za prevlast velikih sila na ovom prostoru.
Suočena sa drugim izazovima poput krize u Siriji, Ukrajini, kao i migrantske krize Europska unija zanemarila je djelovanje na prostoru Zapadnog Balkana, navodi se u izvještaju Europskog vijeća za vanjske odnose. Najznačajniji je utjecaj Rusije, osobito u Srbiji, kaže autor analize Francisco de Borja Lasheras.
"Jedan od glavnih zaključaka je da je period geopolitičkih igara ponovno nastupio. To ne znači da se i ranije nisu ovdje prelamali politički interesi, ali se to radilo na određeni kontrolirani način, jer su odnosi EU sa Rusijom bili bolji. To nakon Ukrajine više nije tako. Zato smo analizirali koliko je Rusija involvirana u regiju, kako to utječe na situaciju u Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini", navodi De Borja Lasheras.
Neke zemlje Zapadnog Balkana, poput Srbije, pokušavaju balansirati između Zapada i članstva u Europskoj uniji, te sila kakva je Rusija, nastavlja De Borja Lasheras.
"Naravno, svaka zemlja ima pravo da bira svoje strateške interese, međutim ukoliko netko tvrdi da želi biti član Europske unije, onda se mora uskladiti sa politikom Unije i u potpunosti podržati njenu zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, a to bi vrlo teško sad prošlo u Srbiji, a jedan je od uslova koji se mora postaviti", ističe autor analize.
Danas više nije dovoljno obećavati mogućnost ulaska u zajednicu europskih država, navodi se u analizi. Kako bi jačala svoj utjecaj, Unija mora pokazati dosljednost u svojim odlukama i potezima, jer postojeća europska politika na ovom prostoru nije efikasna.
"Europska unija se mora pridržavati vlastitih standarda. Ne možemo ih zanemarivati zarad kratkoročnih ciljeva. Sada u Makedoniji imate vrlo jasan primjer kršenja svih demokratskih pravila. Ne možemo tolerirati odsustvo vladavine zakona. U najkraćem, morate biti otvoreni u vezi onoga što se dešava, a ne dočekivati predsjednike te zemlje sa šampanjcem u Briselu i praviti se da je sve uredu", kaže De Borja Lasheras, te dodaje:
"A druga važna stvar je da ponudimo zemljama jasnu podršku i perspektivu. I dati im do znanja da ako zadovolje te standarde, da neće biti članica drugog reda kada uđu u EU."
Primjer je situacija u Bosni i Hercegovini, gdje Europska unija godinama prati razvoj zemlje, donosi preporuke i odluke, međutim, ne vide se ozbiljni politički potezi.
"Ukoliko je Europska unija postavila neki uvjet, onda mora reći da li je ispunjen ili nije. Ali, EU ne treba da se upliće u interne političke sporove. Međutim, postoje neke opće demokratske vrijednosti, recimo može se razmišljati o Dodiku tom kontekstu i njegove stalne prijetnje poretku ove zemlje. U tim situacijama postoje principi kojih se EU treba pridržavati i mislim da u tim slučajevima treba primijeniti i neke strožije mjere", zaključuje Francisco de Borja Lasheras.
Analiza Europskog vijeća za vanjske odnose je prezentirana u nekoliko gradova Europske unije, kao i na Balkanu.
O nalazima izvještaja tijekom boravka u BiH analitičar Francisco de Borja Lasheras razgovarao je sa predstavnicima civilnog društva, kao i članovima diplomatskog kora u BiH.
