Vlada Crne Gore, koja je prodala državni telekom, sada, devet godina kasnije, razmatra ideju osnivanja nove telekomunikacione kompanije.
"Vlada razmatra ideju o osnivanju državne telekomunikacione kompanije", potvrdio je za naš Radio Predrag Boljević, nezavisni ekspert za telekomunikacije i član vladine radne grupe koja je sagledavala tehničke mogućnosti za realizaciju ovog projekta.
"Smatram da se radi o dobroj ideji", kaže Boljević, koji dodaje da je nevjerovatno da je Vlada 2005. ispustila takvu zlatnu koku kakva je bio nekadašnji državni Telekom.
"Telekomunikacioni biznis u Crnoj Gori obrće oko 15 posto BDB-a. Radi se o ogromnom novcu koji je suludo prepušten odlivu iz zemlje", naglašava Boljević.
Iako, poput Boljevića koristi izraz "naknadna pamet" i dio opozicije pozdravlja namjeru Vlade da osnuje novi državni telekom.
Predsjednik Pokreta za promjene, Nebojša Medojević, inače po struci elektroinženjer, podsjeća da je osnivanje nove državne telekomunikacione kompanije prva plasirala njegova partija još prije nekoliko godina ali i izražava odredjene rezerve zbog činjenice da su ljudi koji sada pokreću ovaj projekat isti oni koji su neopravdano prodali nekadašnji državni Telekom.
"Imam velike rezerve u odnosu na motive premijera Mila Đukanovića za ovakvu odluku jer je on jednom već prodao najvrijednije 'porodično srebro' - Telekom, iz korupcionaških motiva. Da li sad opet želi da osnuje telekom, u njega uložimo novac, proda ga strancu i on opet uzme proviziju, to je sada teško procijeniti", konstatuje Medojević.
Kakve su tehničke mogućnosti za osnivanje novog državnog telekomunikacionog operatera? Nezavisni ekspert za telekomunikacije Predrag Boljević kaže da država raspolaže značajnim resursima zbog kojih bi realizacija ovog projekta zahtijevala relativno mala sredstva.
"Crna Gora u državnom vlasništvu posjeduje veoma značajne kapacitete koje je sa neznatnim ulaganjima moguće staviti u funkciju. Tu je infrastruktura Crnogorskog elektroprenosa, mreža ŽTO-a, regionalnog vodovoda i Radio-difuznog centra. Tu su i neki manji kapaciteti koji su vlasništvu lokalnih samouprava", napominje Boljević.
Ni novca ni autoputa
CG Telekom je, za 114 miliona eura, 2005. godine prodat Matavu, danas Magyar Telekomu, koji je u vlasništvu njemačkog Deutsche Telekoma, uprkos kritikama i protivljenju značajnog dijela stručne i političke javnosti.
Šteta se, po određenim procjenama, mjeri stotinama miliona eura, a po svemu sudeći, učinjena je na više načina.
Dio javnosti se pitao - zašto je uopšte bilo potrebno prodavati kompaniju koja se svrstava u "porodične dragulje" i koja je svake godine mogla da u državnu kasu ubaci više desetina miliona eura. Iz Vlade je, u vrijeme privatizacije to objašnjeno tezom da "država ne treba da se bavi biznisom", što je potkrijepljeno argumentacijom da će se novac od prodaje iskoristiti za gradnju autoputa, a danas nema ni novca ni autoputa.
Naročito kritikovan element ovog privatizacionog aranžmana je činjenica da je Deutsche Telekomu pripala i kompletna infrastruktura u koju spada i takozvana telekomunikaciona kanalizacija, koja kupcu obezbjeđuje apsolutan monopol i mogućnost sticanja ekstra profita na tržištu usluga.
Treći sporan aspekt privatizacije CG Telekoma je odluka crnogorske Vlade da iz državne kase, novcem građana Crne Gore, sa po 30 centi po akciji, finansira Magyar Telekomovu kupovinu akcija CG Telekoma od manjinskih akcionara, kako bi mu se omogućilo da se dokopa željenog udjela od 70 posto.
Šlag na tortu je afera koju je 2012. otvorilo objavljivanje nalaza američke Komsije za hartije od vrijednosti, odnosno, pristanak Deutsche i Magyar Telekoma da, pored 60 miliona troškova za advokatske usluge, plate skoro 100 miliona dolara da njujorški Okružni sud obustavi proces zbog malverzacija prilikom kupovine crnogorskog telekomunikacionog operatera.
U nalazu američke Komisije za hartije od vrijednosti se, između ostalog, pominjala i sestra visokog funkcionera koja je kao advokat bila umiješana u korupcionaške transakcije za koju je i sam premijer Milo Đukanović, u jednom intervjuu, rekao da se izvjesno misli na njegovu sestru Anu Kolarević.
"Pokret za promjene bi prvo otvorio pregovore sa Magyar Telekomom i Deutsche Telekomom o promjeni vlasništva u Crnogorskom Telekomu zbog korupcije. Ako su SAD mogle da kazne Magyar Telekom i Deutsche Telekom sa 96 miliona dolara zbog korupcije u Crnoj Gori, može se samo zamisliti koliko bi nova crnogorska Vlada sa poštenim tužiocem mogla da izvuče novca, odnosno, da dobije akcija postojećeg Telekoma. Mislim da je to pravi put, ali Đukanović to ne može da radi jer bi time, kao neko ko je učestvovato u toj korupcionaškoj aferi, sam sebi otvorio krivični postupak", zaključuje Nebojša Medojević.
