Evropa je u 2022. godini zabilježila drugu najtopliju godinu u historiji i najtoplije ljeto ikada kažu naučnici Evropske unije.
Kontinent je doživio drugi najtopliji juni ikad zabilježen s oko 1,6 stepeni Celzijusa iznad prosjeka i najtopliji oktobar, sa temperaturama gotovo dva stepena Celzijusa iznad prosjeka.
Klimatske promjene dovele su do ekstremnih vremenskih uslova koji su smanjili prinose usjeva, isušili rijeke i doveli do hiljade smrtnih slučajeva, prenosi Reuters.
Služba EU za klimatske promjene Copernicus (C3S) kaže da je 2022. godina bila peta najtoplija godina na svijetu. Copernicus podatke mjeri od 1950. a drugi izvori potvrđuju da je prošla godina bila najtoplija najmanje od 1850. godine.
Zadnjih osam godina bilo je osam najtoplijih u svijetu, kažu iz Copernicusa. Dodaju i da je planeta sada za 1,2 stepena Celzijusa toplija nego u predindustrijsko doba kao rezultat klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek.
U posljednje tri decenije temperature u Evropi porasle su više od dva puta u odnosu na globalni prosjek.
“Već doživljavamo razorne posljedice našeg zagrijavanja svijeta”, rekla je zamjenica direktora C3S Samantha Burgess. Ona je pozvala na hitne aktivnosti za smanjenje CO2 emisija i prilagođavanje klimatskim promjenama.
Prošlo ljeto bilo je najtoplije u Evropi, obarajući temperaturne rekorde u zemljama uključujući Italiju, Španiju i Hrvatsku. Ozbiljni toploti valovi uzrokovali su više od 20.000 smrtnih slučajeva u zemljama uključujući Francusku, Njemačku, Španiju i Britaniju.
U kombinaciji s nedostatkom kiše, vrućina je izazvala sušu koju je početna analiza ocijenila najgorom u Evropi u 500 godina.
Nizak vodostaj odgodio je plovidbu rijekom Rajnom u Njemačkoj, dok je nedostatak kiše pogodio proizvodnju hidroelektrana i smanjio prinose kukuruza i soje.
Vruće, sušno razdoblje potaknulo je intenzivne šumske požare u zemljama od Španije do Slovenije, oslobađajući više emisija širom EU-a i Britanije nego bilo kojeg ljeta u posljednjih 15 godina. Britanija je 2022. doživjela najtopliju godinu u svojoj historiji.
Globalne temperature prestat će rasti samo ako zemlje smanje svoje emisije na "neto nulu" - što znači da ne ispuštaju više stakleničkih plinova u atmosferu nego što ih uklanjaju.
Članice EU zatim Velika Britanija, Kanada, Japan i drugi obvezali su se da taj cilj postignu do 2050. godine, dok Kina i Indija namjeravaju to postići kasnije.
Unatoč tim dugoročnim obećanjima, globalne emisije nastavljaju rasti. Koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi u prosjeku je iznosila oko 417 čestica po milionu (ppm) u 2022. što je najviša razina u više od dva miliona godina, rečeno je iz CS3.
I ostali dijelovi svijeta suočili su se sa klimatskim razaranjima, jer je globalno zagrijavanje nastavilo najteže da pogađa siromašne i ranjive populacije.
