Ovogodišnji dobitnici Nagrade "Duško Kondor" za građansku hrabrost, koju dodjeljuje nevladina organizacija "Gariwo" od 2007. godine, su Vlado Trifunović iz Srbije, Milan Levar iz Hrvatske, Asmir Fatkić i Višnja Marilović iz BiH, te Milan Popović za afirmiranje građanske hrabrosti. Nagrade će dobitnicima biti uručene na svečanosti kopja će se održati u četvrtak u Sarajevu, a povodom obilježavanja Evropskog dana sjećanja na pravednike.
Vlado Trifunović iz Beograda odbio je da sa svojim vojnicima učestvuje u ratnim operacijama u Hrvatskoj. Prethodno naredivši da se oružje u kasarni onesposobi, general Trifunović predao je Hrvatskoj vojsci kasarnu u Varaždinu uspjevši na sigurno izvesti 220 vojnika i 60 oficira.
Zbog svog čina u Srbiji, koja je bila u sastavu Savezne Republike Jugoslavije, osuđen je na 11 godina zatvora zbog izdaje. Iako je presuda u međuvremenu ukinuta, posljedice su ostale, njegov život sveden je na desetak kvadrata hotela, koji je u vojnom vlasništvu.
Zbog istog čina je u Hrvatskoj u odsustvu osuđen za ratni zločin.
"Ove 24 godine život mi je pravi pakao. Ne znam koliko će sve to trajati, ali vrijeme je da prestane. Ja sam jedini general kojeg je Hrvatska osudila za ratni zločin, a Jugoslavija zato što nisam počinio ratni zločin", kazao je Trifunović.
Laureatu Milanu Levaru iz Gospića nagrada se dodjeljuje posthumno jer je, žrtvujući život, u ratu odbijao da izvrši naredbe suprotne općeljudskim vrijednostima i njegovim visokim moralnim ubjeđenjima. U Haagu je 1997. svjedočio o ratnim zločinima Hrvatske vojske nad civilima, uglavnom, srpske nacionalnosti, u Gospiću.
Ovaj dužnosnik HV ubijen je podmetnutom bombom u Gospiću 2000. godine.
"Na početku rata je spašavao vojnike, formirao jedinice za odbranu grada, a kad su počeli progoni civila, većinom Srba, te odvođenje ljudi, odbio je naredbe da u tome učestvuje i isključio se iz vojske. Kad nije uspio spriječiti da se zločini dogode, 1997. godine je svjedočio pred sudom u Haagu. Moj muž nije gledao jesu li to bili Srbi, za njega su to bili nevini ljudi", kazala je Vesna Levar, Milanova supruga obraćajući se novinarima u Sarajevu.
Laureati ovogodišnjih nagrada su i Višnja Marilović iz Sarajeva, koja je javno progovorila o korupciji u preduzeću Skenderija, te nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa IZ u Bihaću Asmir ef Fatkić, jedini u historiji IZ koji je digao svoj glas protiv kriminala, zbog čega je, zajedno sa svojom porodicom, do danas meta napada.
Nakon što je ukazala na brojne nepravilnosti u poslovanju Javne ustanove Centar Skenderija Višnja Marilović, samohrana majke dvoje djece dobila je otkaz i suočila se sa prijetnjama, zbog čega je dugo živjela uz policijsku zaštitu.
Ostala je uporna u svojoj borbi i nakon otkaza postala direktorica Udruženja za zaštitu uzbunjivača i počela borbu za zakonsku zaštitu ljudi sličnih njoj.
"Prvog januara ove godine stupio je na snagu zakon koji štiti uzbunjivače koji rade u državnim institucijama. Ova nagrada je kruna, priznanje i velika odgovornost da nastavim dalje", poručila je Marilović.
Kao odgovoran građanin, Asmir ef Fatkić digao je glas protiv krađe, prevara, zloupotreba i kriminala i bio kažnjen tako što mu je Disiplinska komisija Rijaseta IZ nezakonito dala otkaz „zbog istupa u javnim medijima”. Kasnije su uslijedili pokušaji likvidacije, te “montiranje procesa”.
Kao jedini čovjek u historiji Islamske zajednice koji je digao svoj glas protiv kriminala u toj vjerskoj instituciji i nije povukao krivične prijave, danas je izopćen, nije zvanično zaposlen, ne prima platu, niti ima osiguranje i penzioni staž.
„Ja sam se sa svojom ahmedijom čestito školovao da budem častan čovjek - i moram biti časniji od svjetovnih lica. Poručujem svim imamima i svim građanima da se niko ne smije miriti sa kriminalom u svojoj sredini", kazao je Asmir ef Fatkić. .
Nagrada „Duško Kondor“ za afirmaciju građanske hraborsti biće dodijeljana Milanu Popoviću iz Podgorice, naučnom radniku i profesoru, koji se tokom rata otvoreno suprotstavljao crnogorskoj ratnoj politici, a nakon osmostaljenja Crne Gore njenoj kriminogenoj vlasti.
Zajedno sa Esadom Kočanom i Kočom Pavlovićem podnio je krivičnu prijavu protiv premijera, vrhovne državne tužiteljice i ostalih iz državnog vrha, najodgovornijih za ratni zločin deportacije i ubistva oko stotinu bosanskih izbjeglica 1992. godine.
Inspirisan dramom koju je 1994. godine preživio slijepi Ibrahim Čikić, kojeg je vlast optužila da priprema diverzantske akcije, te zvjerski nedužnog mučila, napisao je roman "Ibrahim", potresnu priču o zlu, čovjeku i nadi.
Istakao je i to da je sve ove godine "samo radio svoj posao".
Nagrada „Duško Kondor“ ustanovljena je u čast Duška Kondora, profesora Srednje škole "Mihajlo Pupin" iz Bijeljine, aktiviste i jednog od osnivača Helsinškog odbora za ljudska prava RS. Ubijen je 22. februara 2007. godine u svome stanu rafalnom paljbom iz vatrenog oružja, dok je njegova kćerka ranjena.
Nagrade će biti dodijeljene na svečanoj Akademiji dodjele Nagrada „Duško Kondor“ za građansku hrabrost i afirmaciju građanske hrabrosti, koja će biti održana 6. 3. 2014., na Evropski dan sjećanja na pravednike, u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, s početkom u 12 sati.
Vlado Trifunović iz Beograda odbio je da sa svojim vojnicima učestvuje u ratnim operacijama u Hrvatskoj. Prethodno naredivši da se oružje u kasarni onesposobi, general Trifunović predao je Hrvatskoj vojsci kasarnu u Varaždinu uspjevši na sigurno izvesti 220 vojnika i 60 oficira.
Zbog svog čina u Srbiji, koja je bila u sastavu Savezne Republike Jugoslavije, osuđen je na 11 godina zatvora zbog izdaje. Iako je presuda u međuvremenu ukinuta, posljedice su ostale, njegov život sveden je na desetak kvadrata hotela, koji je u vojnom vlasništvu.
Zbog istog čina je u Hrvatskoj u odsustvu osuđen za ratni zločin.
"Ove 24 godine život mi je pravi pakao. Ne znam koliko će sve to trajati, ali vrijeme je da prestane. Ja sam jedini general kojeg je Hrvatska osudila za ratni zločin, a Jugoslavija zato što nisam počinio ratni zločin", kazao je Trifunović.
Laureatu Milanu Levaru iz Gospića nagrada se dodjeljuje posthumno jer je, žrtvujući život, u ratu odbijao da izvrši naredbe suprotne općeljudskim vrijednostima i njegovim visokim moralnim ubjeđenjima. U Haagu je 1997. svjedočio o ratnim zločinima Hrvatske vojske nad civilima, uglavnom, srpske nacionalnosti, u Gospiću.
Ovaj dužnosnik HV ubijen je podmetnutom bombom u Gospiću 2000. godine.
"Na početku rata je spašavao vojnike, formirao jedinice za odbranu grada, a kad su počeli progoni civila, većinom Srba, te odvođenje ljudi, odbio je naredbe da u tome učestvuje i isključio se iz vojske. Kad nije uspio spriječiti da se zločini dogode, 1997. godine je svjedočio pred sudom u Haagu. Moj muž nije gledao jesu li to bili Srbi, za njega su to bili nevini ljudi", kazala je Vesna Levar, Milanova supruga obraćajući se novinarima u Sarajevu.
Laureati ovogodišnjih nagrada su i Višnja Marilović iz Sarajeva, koja je javno progovorila o korupciji u preduzeću Skenderija, te nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa IZ u Bihaću Asmir ef Fatkić, jedini u historiji IZ koji je digao svoj glas protiv kriminala, zbog čega je, zajedno sa svojom porodicom, do danas meta napada.
Nakon što je ukazala na brojne nepravilnosti u poslovanju Javne ustanove Centar Skenderija Višnja Marilović, samohrana majke dvoje djece dobila je otkaz i suočila se sa prijetnjama, zbog čega je dugo živjela uz policijsku zaštitu.
Ostala je uporna u svojoj borbi i nakon otkaza postala direktorica Udruženja za zaštitu uzbunjivača i počela borbu za zakonsku zaštitu ljudi sličnih njoj.
"Prvog januara ove godine stupio je na snagu zakon koji štiti uzbunjivače koji rade u državnim institucijama. Ova nagrada je kruna, priznanje i velika odgovornost da nastavim dalje", poručila je Marilović.
Kao odgovoran građanin, Asmir ef Fatkić digao je glas protiv krađe, prevara, zloupotreba i kriminala i bio kažnjen tako što mu je Disiplinska komisija Rijaseta IZ nezakonito dala otkaz „zbog istupa u javnim medijima”. Kasnije su uslijedili pokušaji likvidacije, te “montiranje procesa”.
Kao jedini čovjek u historiji Islamske zajednice koji je digao svoj glas protiv kriminala u toj vjerskoj instituciji i nije povukao krivične prijave, danas je izopćen, nije zvanično zaposlen, ne prima platu, niti ima osiguranje i penzioni staž.
„Ja sam se sa svojom ahmedijom čestito školovao da budem častan čovjek - i moram biti časniji od svjetovnih lica. Poručujem svim imamima i svim građanima da se niko ne smije miriti sa kriminalom u svojoj sredini", kazao je Asmir ef Fatkić. .
Nagrada „Duško Kondor“ za afirmaciju građanske hraborsti biće dodijeljana Milanu Popoviću iz Podgorice, naučnom radniku i profesoru, koji se tokom rata otvoreno suprotstavljao crnogorskoj ratnoj politici, a nakon osmostaljenja Crne Gore njenoj kriminogenoj vlasti.
Zajedno sa Esadom Kočanom i Kočom Pavlovićem podnio je krivičnu prijavu protiv premijera, vrhovne državne tužiteljice i ostalih iz državnog vrha, najodgovornijih za ratni zločin deportacije i ubistva oko stotinu bosanskih izbjeglica 1992. godine.
Inspirisan dramom koju je 1994. godine preživio slijepi Ibrahim Čikić, kojeg je vlast optužila da priprema diverzantske akcije, te zvjerski nedužnog mučila, napisao je roman "Ibrahim", potresnu priču o zlu, čovjeku i nadi.
Istakao je i to da je sve ove godine "samo radio svoj posao".
Nagrada „Duško Kondor“ ustanovljena je u čast Duška Kondora, profesora Srednje škole "Mihajlo Pupin" iz Bijeljine, aktiviste i jednog od osnivača Helsinškog odbora za ljudska prava RS. Ubijen je 22. februara 2007. godine u svome stanu rafalnom paljbom iz vatrenog oružja, dok je njegova kćerka ranjena.
Nagrade će biti dodijeljene na svečanoj Akademiji dodjele Nagrada „Duško Kondor“ za građansku hrabrost i afirmaciju građanske hrabrosti, koja će biti održana 6. 3. 2014., na Evropski dan sjećanja na pravednike, u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, s početkom u 12 sati.