Tri nevladine udruge – feministična organizacija za promicanje ženskih prava i razvoj civinog društva Domine iz Splita i Centar za prava seksualnih i rodnih manjina Iskorak i lezbijska grupa Kontra iz Zagreba – organizatori Split Pridea dobitnici su ovogodišnje nagrade GONG-a za građanski aktivizam i razvoj demokracije.
Nagradu su „zaslužili“ organizacijom prošlogodišnjeg prvog po redu Split Pridea, koji je završen u nasilju, ali je – čini se – probio led.
Nužno je da imamo aktivne građane, kazao je dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i član Vijeća GONG-a Nenad Zakošek na dodjeli nagrade.
„Naprosto, demokracija može funkcionirati samo ako je i građanima stalo do toga da ona funkcionira i da se poštuju njihova prava, da su moćnici ograničeni u svojoj moći i da točno proceduralno određeno i jasno prakticiraju tu moć“, kazao je Zakošek.
"Demokracija mora naći mehanizme zaštite manjina, a svjedoci smo da se uvijek iznova prava manjina krše i ne poštuju,“ citirao je profesor Zakošek obrazloženje nagrade.
„Riječ je dakle o borbi za zaštitu prava manjina – u ovom slučaju seksualnih i rodnih manjina. Hrvatska ima neke druge institucije zaštite nekih drugih manjinskih prava, međutim evidentno je da nismo navikli živjeti u multikulturalnom društvu, u društvu u kojem postoje različite supkulture ili naprosto različite skupine sa različitim vrijednosnim preferencama. Prema tome, možda najvažniji argument za dodjelu ove nagrade jest – hrabrost i ustrajnost u obrani ovih manjinskih prava“, naglasio je.
Je li vrijedilo na prošlogodišnjem Split Prideu slušati uvrede primitivaca, je li vrijedilo biti gađan pepeljarama i izmetom i navlačen za odjeću, pitali smo Edu Bulića iz Iskoraka.
„Osjeća se pomak u svakodnevnom životu pripadnika LGBT zajednice“, odgovorio nam je.
„Ja mislim da se osjeti već od prvog Split Pridea, na kojem je bilo dosta nasilja, ali iz Splita su mi se počeli javljati moji prijatelji i poznanici da se osjećaju puno slobodnije u svakodnevnom životu. To znači da jednostavnije i lakše komuniciraju sa drugim pripadnicima LGBT zajednice, da se ne osjeti toliki presing na njih da moraju nešto skrivati i općenito - da lakše funkcioniraju u životu. Sada imamo neke slučajeve nasilja u Splitu, ali to je rezultat toga da sada ljudi više prijavljuju. Jer, i ranije se isto tako dešavalo nasilje, ali nisu prijavljivali“, kazao je Bulić.
Sanja Juras iz Kontre je prije organizacije Split Pridea u prvoj polovici prošle decenije organizirala Povorke ponosa u Zagrebu, kada se u Hrvatskoj uspostavljalo i uspostavilo neke standarde koji se sa više ili manje dosljednosti i danas poštuju.
Zamolili smo je da komentira ocjenu organizatora u srijedu u Beogradu održane Povorke ponosa Bobana Stojanovića kako je hrvatski primjer pomogao regiji.
„U svakom slučaju Split Pride je ove i prošle godine jako ohrabrio ljude, građane i građanke da daju podršku pravima LGBT osoba. Napravljeno je puno na osvještavanju javnosti upravo zbog velike prisutnosti u medijima. I Zagreb Pride je 2011. i 2012. godine po prvi puta imao značajno veći broj sudionika. Sigurno je da su time ohrabreni ljudi ne samo iz Hrvatske, nego i iz cijele ove regije“, kazala je Juras.
Nagradu su „zaslužili“ organizacijom prošlogodišnjeg prvog po redu Split Pridea, koji je završen u nasilju, ali je – čini se – probio led.
Nužno je da imamo aktivne građane, kazao je dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i član Vijeća GONG-a Nenad Zakošek na dodjeli nagrade.
„Naprosto, demokracija može funkcionirati samo ako je i građanima stalo do toga da ona funkcionira i da se poštuju njihova prava, da su moćnici ograničeni u svojoj moći i da točno proceduralno određeno i jasno prakticiraju tu moć“, kazao je Zakošek.
"Demokracija mora naći mehanizme zaštite manjina, a svjedoci smo da se uvijek iznova prava manjina krše i ne poštuju,“ citirao je profesor Zakošek obrazloženje nagrade.
„Riječ je dakle o borbi za zaštitu prava manjina – u ovom slučaju seksualnih i rodnih manjina. Hrvatska ima neke druge institucije zaštite nekih drugih manjinskih prava, međutim evidentno je da nismo navikli živjeti u multikulturalnom društvu, u društvu u kojem postoje različite supkulture ili naprosto različite skupine sa različitim vrijednosnim preferencama. Prema tome, možda najvažniji argument za dodjelu ove nagrade jest – hrabrost i ustrajnost u obrani ovih manjinskih prava“, naglasio je.
Je li vrijedilo na prošlogodišnjem Split Prideu slušati uvrede primitivaca, je li vrijedilo biti gađan pepeljarama i izmetom i navlačen za odjeću, pitali smo Edu Bulića iz Iskoraka.
„Osjeća se pomak u svakodnevnom životu pripadnika LGBT zajednice“, odgovorio nam je.
„Ja mislim da se osjeti već od prvog Split Pridea, na kojem je bilo dosta nasilja, ali iz Splita su mi se počeli javljati moji prijatelji i poznanici da se osjećaju puno slobodnije u svakodnevnom životu. To znači da jednostavnije i lakše komuniciraju sa drugim pripadnicima LGBT zajednice, da se ne osjeti toliki presing na njih da moraju nešto skrivati i općenito - da lakše funkcioniraju u životu. Sada imamo neke slučajeve nasilja u Splitu, ali to je rezultat toga da sada ljudi više prijavljuju. Jer, i ranije se isto tako dešavalo nasilje, ali nisu prijavljivali“, kazao je Bulić.
Sanja Juras iz Kontre je prije organizacije Split Pridea u prvoj polovici prošle decenije organizirala Povorke ponosa u Zagrebu, kada se u Hrvatskoj uspostavljalo i uspostavilo neke standarde koji se sa više ili manje dosljednosti i danas poštuju.
Zamolili smo je da komentira ocjenu organizatora u srijedu u Beogradu održane Povorke ponosa Bobana Stojanovića kako je hrvatski primjer pomogao regiji.
„U svakom slučaju Split Pride je ove i prošle godine jako ohrabrio ljude, građane i građanke da daju podršku pravima LGBT osoba. Napravljeno je puno na osvještavanju javnosti upravo zbog velike prisutnosti u medijima. I Zagreb Pride je 2011. i 2012. godine po prvi puta imao značajno veći broj sudionika. Sigurno je da su time ohrabreni ljudi ne samo iz Hrvatske, nego i iz cijele ove regije“, kazala je Juras.