Korisnici projekta "Održiva Srebrenica – socijalno stanovanje i ekonomska reintegracija" imaju niz pogodnosti. Osim smještaja u novoizgrađenim objektima u Potočarima, dobijaju i donacije za biznis. Najveći broj njih opredijelio se za pčelarstvo. To je nova šansa za tržište Evropske unije, jer Bosna i Hercegovina na probirljivu evropsku trpezu može plasirati samo med i ribu.
Suljo Čakanović, koordinator projekta, napominje da povratnici imaju priliku da se bave uzgojem jagodičastog voća.
„Pored izgradnje 25 stanova u Potočarima, ovaj projekat podrazumijeva i ekonomski razvoj Srebrenice, gdje smo prepoznali da proizvodnja jagodičastog voća ima jednu ekspanziju, siguran otkup, ozbiljne proizvođače. U ovom smo projektu odabrali 28 korisnika za proizvodnju malina. Te maline su zasađene, jedan dio na jesen, jedan dio na proljeće“, ističe Čakanović.
Mnogi povratnici u seoska područja bave se pčelarstvom:
„Predvidjeli smo razvoj pčelarstva kao jednu granu na području naše opštine koja također doživljava ekspanziju. Srebrenica postaje prepoznatljiva po proizvodnji meda. U sklopu tog projekta rekli smo da ćemo podržati pčelare koji se već bave pčelarstvom, za proširenje svojih pčelinjih društava, a i jedan dio za nove pčelare, kako bi ih na taj način podstakli da proširimo tu proizvodnju meda i drugih pčelinjih proizvoda na području naše opštine.“
Mujo Salihović iz Skelana okupio je u Zadrugu pedesetak mještana ovog kraja. Svi su sada uspješni pčelari:
„Pčelarstvom se bavim nekih petnaestak godina. Broj košnica varira, često dajem rojeve, ja sam, da kažem, humanista, i često podijelim rojeve, bez naplate, tako da broj na pčelinjaku varira. Bude do pedeset košnica, pa se smanji na desetak, petnaest. Pčelarstvo je jako isplativo. Dešava se da neke košnice bace i po 80 kilograma meda, međutim, to je rijetko, ali je prosjek oko 40 kilograma, pa pčelar ima računa baviti se time. Moram da kažem: ne može se obogatiti, ali može pristojno živjeti.“
Salko Nukić počeo je sa tri košnice, a sada mu je pčelarstvo osnovni biznis.
„Ja se već duže vrijeme bavim pčelarstvom, prije nego sam se vratio ovdje. Ja sam došao 2003. godine. To sam zavolio i sad imam 50 košnica. Bavim se profesionalno pčelarstvom. Kao primjer, ja sam prošle godine, sa 50 društava imao 1.200 kilograma meda. Med sam sav prodao, po 15 maraka. To je uglavnom slobodno tržište. Ako imate kvalitetan proizvod, nije problem za prodaju“, kaže Nukić.
I Mujo Salihović naglašava da dobar med, kakav je u srebreničkom kraju, ima plasman na tržište širom svijeta.
„Udruženje pčelara Skelana, sa područja opštine Srebrenica, dosad nije imalo problema sa plasmanom meda na tržište, jer se velika količina meda proda 'na kućnom pragu', a drugi dio, u bukvalnom smislu, ode negdje prema Evropi, Australiji, Americi, s obzirom da se veliki broj stanovnika opštine Srebrenica nalazi razasut po cijelom svijetu. Tako naš med na taj način dospije svugdje. Nismo do sada imali problema u plasmanu“, objašnjava Salihović.
Da bi neko bio uspješan pčelar, mora pratiti literaturu i savjete stručnjaka, ističe Avdo Sandžić iz Gostilja:
„Ne možeš ti napamet raditi oko pčele. Pčelu još niko nije ispitao, niti može ispitati. To treba znanja i umijeća, svega.“
Za srebreničke pčelare redovno se priređuju naučni seminari. Ovih dana, savjete je pružao doktor Goran Mirjanić, profesor sa banjalučkog Poljoprivrednog fakulteta. Ako se pčelar pridržava savjeta, njegov proizvod može naći široko tržište, ističe profesor Mirjanić:
„Bosna i Hercegovina raspolaže sa zaista velikim potencijalom medonosnog bilja, velikim potencijalom medonosne paše i šteta je da mi to ne iskoristimo. S obzirom da iz BiH u treće zemlje, odnosno zemlje Evropske unije, mogu od proizvoda animalnog porijekla samo riba i med, šteta je ne proizvesti artikl koji je interesantan na stranom tržištu.“
U narednom periodu, pčelari i malinari iz Srebrenice očekuju novi podsticaj od CRS-a kako bi unaprijedili proizvodnju meda i proširili plantaže maline i jagode.
U opštini Srebrenica projekt održivog povratka implementira CRS, uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije, koja je i najveći donator. Dio sredstava izdvajaju Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica i Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske.
