Zašto je u crnogorskom parlamentu ponovo blokiran proces realizacije političkog Sporazuma vlasti i dijela opozicije o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore?
Ovo pitanje se postavlja nakon što se premijer, Milo Đukanović, nije pojavio na zakazanoj sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj je trebalo da formalno predloži rekonstrukciju Vlade u koju treba da uđe pet ministara opozicije.
Nakon što je u Skupštini Crne Gore završena rasprava o lex specialisu, posebnom zakonu na osnovu kojeg će dio opozicije moći direktno da kontroliše institucije u predizbornom periodu, premijer Đukanović je trebalo da predloži rekonstrukciju njegove Vlade uvodeći u izvršnu vlast pet opozicionih predstavnika.
Međutim – za neke očekivano, a za neke neočekivano – premijer se nije pojavio na zakazanoj sjednici, potom je najavio da će doći sa zakašnjenjem, pa se opet nije pojavio, a posljednja informacija je da Đukanović traži od opozicije da prije sjednice promjeni predloženog kandidata za ministra poljoprivrede.
U ovom trenutku je neizvjesno kada i da li će se održati sjednica Skupštine na kojoj treba, promjenama u Vladi, da bude realizovan Sporazum o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore koji su potpisali vladajuće stranke i dio opozicije.
Nepoznato je da li će opoziciona trojka – Demos, Ujedinjena Reformska Akcija (URA) i Socijaldemokratska partija (SDP) prihvatiti zahtjev Đukanovića o promjeni kandidata za ministra ili će propasti višemjesečni napori za rješavanje duboke političke krize.
Ovo je samo posljednji primjer blokade u pregovorima i realizaciji Sporazuma o slobodnim izborima, otkazivanja sjednica parlamenta, kakvih je prethodnih mjeseci bilo previše.
U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS) nismo mogli naći sagovornika koji bi odgovorio na pitanje šta su razlozi velikog broja zastoja u pregovorima i dogovorima, zbog čega je kompletan proces vođen u ambijentu nepovjerenja i velikog broja blokada.
Isto pitanje smo uputili Dritanu Abazoviću, koji predstavlja opozicionu trojku, čiji bi predstavnici, na osnovu Sporazuma, trebalo da uđu u institucije.
Abazović vjeruje da Đukanovićeva partija od početka ne želi kontrolu izbora.
"DPS ne želi ovaj Sporazum od početka. DPS ne želi kontrolu izbornog procesa. Sve što su uradili do sada je bila ili kupovina vremena ili da dovedu građanski dio opozicije u situaciju da odustane od Sporazuma. To je jedno veliko nepoštovanje parlamenta, nepoštovanje date riječi i Sporazuma, i zbog toga jednostavno je došla ova blokada za koju u ovom trenutku ne znam kako će biti riješena. Ni jedan scenario ne bih isključio pa i onaj da Sporazum propadne", smatra Abazović.
Na pitanje ko ima najviše političke koristi od aktuelne blokade, Abazović kaže: "Iz ove cijele situacije najveću korist vuče, prevashodno, DPS koji treba da još jednom organizuje izbore na svoj način i da ih izmanipuliše i na taj način stvori fiktivnu većinu. A ovo ide i u korist onim prilično retrogradnim opozicionim snagama koji ili rade za DPS ili rade protivno interesima građana Crne Gore. Mislim da će te političke grupacije, koje će se same prepoznati iz ovoga izvući neku korist".
Opozicioni Demokratski front (DF) se od početka protivi bilo kakvom sporazumu sa vladajućim partijama i oštro kritikuje drugi dio opozicije koji pokušava da uđe u institucije i kontroliše predstojeći izborni proces.
Velika politička pijaca
Funkcioner DF-a, Slaven Radunović, čitav pregovarački proces dijela opozicije sa vlašću smatra političkom trgovinom.
"Na sceni je, rekao bih, velika politička pijaca na kojoj se svakodnevno trguje, nekakvim pozicijama, foteljama. Ovo su mi potpuno nevjerovatni razlozi, s obzirom da je samo nekoliko mjeseci ostalo mandata ove Vlade. Naime, priča kako će nekoliko ministara i nekoliko poslanika koji podržavaju iz opozicije, učine neko čudo i pripreme poštene i fer izbore, potpuno je iluzorna naravno", navodi Radunović.
Novu blokadu u parlamentu, Radunović ocjenjuje očekivanom manevrom Đukanovića.
"Ovaj najnoviji događaj pokazuje da se Đukanović potpuno oporavio od udaraca koje je dobio od Demokratskog fronta tokom jesenjih protesta, uz pomoć pregovaračke opozicije i da je sada preuzeo onu svoju poznatu drsku ulogu, ponižavanja svojih partnera. Sada je došao u poziciju da čak odbija njihove predloge, to je zaista jedno krajnje poniženje", ocjenjuje Radunović.
Podsjetimo, od decembra prošle godine traju pregovori vlasti i dijela opozicije o takozvanoj Vladi izbornog provjerenja.
Potpisivanjem Sporazuma o stvaranju uslova za održavanje slobodnih i fer izbora, vlast i dio opozicije su se obavezali da će zajednički kontrolisati institucije za koje je bilo najviše sumnji da su zloupotrebljavanje u predizbornom periodu.
Lex specialisom treba da bude legitimisan politički dogovor, a izborom rekonstruisane Vlade sa učešćem dijela opozicije, treba da počnu pripreme za sprovođenje uslova za održavanje parlamentarnih izbora u oktobru ove godine, čije će rezultate priznati sve strane.
