„U Foči ni jedna ulica, niti trg, ne nose naziv po imenu ili događaju koji vrijeđa bilo koga. Postupaćemo, kao i uvijek, po zvaničnim stavovima institucija Republike Srpske“.
Ovako Vesna Rašević, zamjenica načelnika Opštine Foča, odgovara na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li će u tom gradu, na istoku Bosne i Hercegovine, biti uklonjen mural sa likom Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u BiH.
Mural je prefabran u nedjelju, 25. jula, ali još uvijek nije poznato ko je to uradio.
Prema izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (BiH), koje je 23. jula nametnuo visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, a koje stupaju na snagu 30. jula, odobravanje, poricanje, umanjenje ili pokušaj pravdanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina, kažnjavat će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Inzko je nakon posjete Foči početkom jula, najavio da će pokrenuti inicijativu za uklanjanje ovog murala.
Za Šerifa Imamovića, povratnika u Foču, uklanjanje Mladićevog murala je ohrabrujući čin, iako se ne zna ko iza njega stoji.
„Bilo bi dobro da je to javno donesena odluka i da ga je inspekcija uklonila“, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Imamović.
Međutim, Vesna Rašević u ovakvim muralima i ostalim obilježjima, ne vidi ništa sporno.
U Foči živi oko 18.000 stanovnika, ili polovina od prijeratne populacije. Trenutno je više od 91 posto Srba i oko sedam posto Bošnjaka. Tri decenije ranije, u ovom gradu je živjelo oko 50 posto građana bošnjačke nacionalnosti.
Dopunama zakona se predviđa kazna zatvora u trajanju od tri godine onome ko imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Šta kažu u drugim opštinama?
Načelnik Opštine Gradiška, na sjeverozapadu BiH, u kojem je također oslikan mural komandanta Vojske RS Ratka Mladića, na pitanje RSE da li nakon izmjena koje je nametnuo Visoki predstavnik namjerave ukloniti ova obilježja, priču naziva „politikanstvom“.
„Taj mural nije na javnoj površini, ni na gradskom objektu i mi nismo nadležni za to“, kaže Zoran Adžić i objašnjava da je mural oslikan na privatnom objektu.
„Kad bi napravili mural na svojoj kući, imam li ja pravo doći i na Vašoj kući to skinuti?!“
U Opštini Nevesinje, na jugoistoku BiH, još uvijek nisu dobili zvaničan stav o ovom pitanju, kaže Milenko Avdalović, opštinski načelnik.
„Opština Nevesinje nije dobila nikakav zvaničan stav od bilo koga, niti od Kancelarije visokog predstavnika, niti od visokog predstavnika. Sve što znam, znam iz medija. Prema tome, ne bih želio da prejudiciram ništa niti da govorim napamet. Vidjećemo kako ćemo postupati po ovoj odluci“, navodi za RSE Avdalović.
U tom malom hercegovačkom mjestu živi oko 13.000 stanovnika, od kojih Srbi čine više od 95 posto. Trenutno je oko četiri posto Bošnjaka, od više od 20 procenata prijeratnog stanovništva.
U susjednoj Opštini Gacko ne čekaju instrukcije, a nemaju ni odgovor na pitanje kakav će stav zauzeti ova lokalna zajednica. Mural sa likom Ratka Mladića ostaje do daljnjeg.
„Nemam do daljnjeg odgovor na to pitanje. Ne čekam instrukcije. Nešto će mi valjda pasti na pamet da uradimo adekvatno“, kaže za RSE Milinković.
U Gacku živi trenutno oko 9.000 stanovnika, od čega 91 posto Srba i četiri posto Bošnjaka. Do početka rata u Bosni i Hercegovini, 1992. godine, u tom gradiću je bilo više od 60 posto Srba i oko 36 posto Bošnjaka.
Kakve su kazne?
Izmjenama Krivičnog zakona BiH propisuje se kazna zatvora u trajanju od najmanje tri godine za sve one koji dodjeljuju priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, bude kažnjen kaznom zatvora od najmanje tri godine.
U obrazloženju Odluke Inzko objašnjava kako zakonske izmjene imaju za cilj relaksiranje i rasterećenje svih naroda i građana BiH.
„Osobe osuđene za stravične zločine ne bi trebalo veličati, one ne bi trebale imati javni prostor u slavu njihovih imena, niti murale oslikane u njihovu čast, bez obzira za koga ili protiv koga su se borili. Prepoznavanje krivnje pojedinaca omogućava ljudima da se oslobode tereta prošlosti i krenu u ljepšu budućnost,“ Inzko je naveo u otvorenom pismu.
Međutim, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, odbacio je Inzkovu odluku i pozvao na "disoluciju" BiH, te najavio zasijedanje Narodne skupštine Republike Srpske.
Dodik je pokrenuo i prvi potpisao peticiju kojom se izražava stav o neprihvatanju zakona koji je nametnuo visoki predstavnik, ali kojom se isto tako izražava sraman stav da se, "uz uvažavanje svih žrtava, u Srebrenici nije desio genocid".
Pozvao je sve građane Republike Srpske koji to žele da svojim potpisom peticije odbiju da se srpskom narodu i svim građanima RS „zabranjuje pravo na slobodu mišljenja, kao i da što masovnijim potpisom na ovu peticiju odbiju političke manipulacije jednog dijela Zapada koji žele da jedino srpski narod u Evropi bude okarakterisan kao genocidan“, izjavio je njegov savjetnik za unutrašnju politiku, Radovan Kovačević.
Valentin Inzko je u februaru uputio pismo predsjedniku Narodne Skupštine RS i predsjednicima svih klubova u ovom entitetskom zakonodavnom tijelu u kojem traži da se u roku od tri mjeseca ponište povelje koje je Narodna Skupština dodijelila osobama osuđenim za ratne zločine.
Narodna skupština RS ovaj je zahtjev odbacila 11. maja.
Na pitanje RSE upućeno Vladi ovog bh. entiteta da li namjeravaju povući dodijeljena priznanja prije no što Zakon stupi na snagu, do zaključenja teksta nije stigao odgovor.
Šta kaže Tužilaštvo BiH?
Iz Tužilaštva BiH su najavili da će u ovoj pravosudnoj instituciji biti formiran predmet u kojem će se pratiti i evidentirati sve objave pojedinaca, grupa ili udruženja u kojima se iznose stavovi o negiranju genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina iznesene nakon stupanja na snagu ovih dopuna Krivičnog zakona.
„Prikupljanje materijala vršit će se u saradnji sa partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama, a radi postupanja Tužilaštva BiH i partnerskih institucija u okviru zakonskih ovlaštenja. Svako ima pravo prijaviti ovo djelo, kao i svako dugo kazneno djelo,“ Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, kaže za RSE.
Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH u pisanom odgovoru za RSE su kazali da je „Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH početna tačka za konkretniji razgovor i korake koje treba da poduzmu lokalni akteri u vezi sa praktičnom provedbom“.