Gosti iz Moskve, na tradicionalnoj krsnoj slavi policije Republike Srpske (RS) u Banjoj Luci.
Riječ je o delegaciji Glavne uprave ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) koja je boravila u RS u novembru 2025. godine. Uprava i njeni čelnici su pod sankcijama Evropske unije (EU).
Entitetske vlasti do danas nisu objavile ni sastav delegacije niti teme razgovora.
Iz MUP-a RS-a saopćeno je, tek, da su ruski zvaničnici prisustvovali obilježavanju slave ove institucije.
MUP RS objavio je fotografiju sa jednog od sastanaka koje su gosti iz Rusije imali u Banjaluci. Radio Slobodna Evropa (RSE) imao je uvid u zvaničnu informaciju o susretima u RS-u, na osnovu čega je identificirala pet članova ruske delegacije.
Članovi ruske delegacije
Vlasti Republike Srpske nisu objavile tko je bio u delegaciji koja je 20. novembra boravila na "obilježavanju krsne slave MUP-a RS-a, svetog Arhanđela Mihaila", no Radio Slobodna Evropa je identificirao pet članova, uvidom u službeni dokument Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Preko Beograda su za Sarajevo avionom stigli Igor Danilkin, zamjenik načelnika glavne uprave MUP-a Ruske Federacije za grad Moskvu, Denis Maslov, načelnik uprave unutrašnjih poslova, pukovnica Marija Solovjova, načelnica Štaba glavne uprave i Jurij Solovjev, zamjenik načelnika Uprave za dokumente. U delegaciji je bio i Oleg Frolov, suradnik iz Predstavništva Republike Srpske u Rusiji.
Delegacija je iz Moskve doputovala u Beograd, odakle su avionom Vlade RS-a letjeli u Banju Luku.
Šta je Glavna uprava MUP-a Rusije za grad Moskvu?
Glavna uprava MUP-a Ruske Federacije za grad Moskvu nije obična policijska struktura. Riječ je o snažnom represivnom aparatu, prema nalazima Europske unije, koji ima ključnu ulogu u gušenju političkih sloboda u Rusiji.
EU je sankcionirala bivše i sadašnje čelnike ove uprave, uključujući aktualnog šefa Olega Baranova, navodeći da je moskovska policija koristila sustav prepoznavanja lica za praćenje i proizvoljna uhićenja neovisnih novinara, oporbenih aktivista i sudionika mirnih prosvjeda, uključujući demonstracije potpore Alekseju Navaljnom i proteste protiv rata u Ukrajini.
Navaljni je bio advokat, antikorupcijski aktivista i političar koji je zbog trovanja 2020. godine izmješten u Berlin. Po povratku u Rusiju je osuđen na 19 godina zatvora u kojem je umro u februaru 2024. godine.
Prema zapadnim vladama, isti sustav nadzora koristi se i za lociranje regruta koji pokušavaju izbjeći prisilnu mobilizaciju za ruski rat protiv Ukrajine, što se potvrđuje i u francuskom registru sankcionirane imovine i pojedinaca kao i u kanadskom registru.
Putin odlikovao ministra MUP-a RS
Ministar unutrašnjih poslova RS-a Željko Budimir i direktor policije RS-a Siniša Kostrešević boravili su tokom septembra u Moskvi, gdje su razgovarali sa šefom moskovske policije Olegom Boranovim, koji je pod EU sankcijama, te komandantom specijalne policije Jevgenijem Simonovom, pored ostalih.
Prema zvaničnim navodima, teme su bile "borba protiv ekstremizma" i "jačanje saradnje".
Budimir se sastao i sa zamjenikom ruskog ministra policije Igorom Zubovim, koji je ranije imao sastanke i s Nenadom Nešićem, bivšim državnim ministrom sigurnosti BiH koji, također, dolazi iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.
Šef Kremlja Vladimir Putin odlikovao je Željka Budimira "za izuzetan doprinos kulturi, umjetnosti, obrazovanju, očuvanju ruskog jezika i književnosti, kao i za jačanje kulturnih veza i prijateljstva između naroda".
Medalju "Puškin" mu je 26. decembra 2025. u Banjoj Luci uručio ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov.
Kakvi su 'plodovi' policijske suradnje Banje Luke i Moskve?
Iz MUP-a Republike Srpske navode da su, na temelju memoranduma, koji je potpisan 2015, godine, do sad "razmjenjivana iskustva i znanja".
"Razmatra se mogućnost organiziranja obuke za naše pripadnike iz oblasti kinologije [uzgoj i trening pasa] i načina korištenja konjice koja je u Moskvi na zavidnom nivou", naveli su iz MUP-a RS-a u odgovoru za RSE.
Međutim, iz MUP-a RS nisu odgovorili na ključna pitanja RSE-a. Među njima su i ona koje su točno aktivnosti provedene, kada i gdje su održane, jesu li održane "online" ili su policijski službenici iz RS-a pohađali obuke ili školovanja u Rusiji ili su ruski instruktori dolazili u Bosnu i Hercegovinu.
Poznato je, međutim, da je MUP RS-a u Rusiji nabavio tri helikoptera Kazan Ansat, dio naoružanja za Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ), te antidron opremu.
Više medija izvijestilo je i da je ruski MUP u maju 2024. godine organizirao online kurs o prikupljanju podataka iz otvorenih izvora (OSINT) za pripadnike MUP-a RS.
Već 2016. godine, godinu dana nakon potpisivanja memoranduma, spominjalo se da bi pripadnici ruskog "Spetsnaza", specijalnih jedinica ruske kontraobavještajne službe GRU, trebali doći u RS radi obuke policije u tom entitetu.
MUP RS-a ove navode nije ni demantirao ni potvrdio.
Kada je počela saradnja policija RS i Rusije?
Formalna institucionalna suradnja policija RS-a i Rusije traje od 2015. godine, kada je potpisan memorandum o razmjeni informacija, zajedničkim aktivnostima i obukama.
Memorandum MUP-a RS i ruske policije predviđa suradnju u borbi protiv terorizma, koja je u nadležnosti državnih policijsko-obavještajnih agencija i pravosudnih tijela, kao i široku, te pravno nepreciznu formulaciju "ostalih kaznenih djela transnacionalnog karaktera".
"Memorandum se aktivno operacionalizira. Saradnja ima operativni nivo, jer smo vidjeli slanje pripadnika MUP-a RS-a u Moskvu, dolaske ruskih delegacija i instruktora u Banju Luku, zajedničke aktivnosti u oblasti 'borbe protiv terorizma', obuka specijalnih jedinica, službenih pasa i drugo", kaže za RSE Harun Karčić, vanjskopolitički analitičar.
Karčić kaže da izvještaji govore da obuke nisu isključivo tehničke, već uključuju i narative o sigurnosti, suverenitetu i "neprijateljima države" što je, ističe, tipično za ruski sigurnosni diskurs.
"Ne radi se o klasičnoj međunarodnoj policijskoj saradnji, već o strateškom oslanjanju RS na ruski sigurnosni model", dodao je Karčić.
Najosjetljivije pitanje je to što memorandum predviđa "izravne komunikacijske kanale" između entitetske i ruske policije, bez jasne koordinacije s državnim policijsko-obavještajnim i drugim sigurnosnim tijelima u BiH.
U tekstu Memoranduma se, pored ostalog, navodi i da međunarodni kriminal nanosi "značajnu štetu po sigurnost obje države", čime se entitet Republika Srpska tretira kao država, što je u suprotnosti s ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine.
Šta još treba znati o Memorandumu potpisanim sa policijom Moskve?
Memorandum o suradnji između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) i moskovske policije nije međunarodni ugovor.
Nisu ga razmatrali Predsjedništvo niti Parlamentarna skupština BiH, iako se odnosi na područja sigurnosti, borbu protiv terorizma i međunarodnog kriminala koja spadaju u nadležnost države.
Upravo tu "siva zona", u koje pravni i sigurnosni stručnjaci stavljaju memorandume, jedan je od ključnih alata koje iskorištavaju predstavnici vlasti iz Republike Srpske, jer bi za međunarodne sporazume bila potrebna i suglasnost ministara i članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH.
Za razliku od klasične policijske suradnje unutar europskih okvira, kao što je sporazum s EUROPOL-om ili FRONTEX-om, čije potpisivanje su godinama kočili predstavnici RS-a, memorandum s moskovskom policijom nema jasne mehanizme nadzora i transparentnosti.
Štoviše, on omogućuje prijenos doktrina, praksi i tehnologija razvijenih u autoritarnom ruskom sistemu u kojem policija ima izrazito represivnu ulogu.
U Banjoj Luci je otvoren i Ured Ambasade Ruske Federacije, gradi se rusko-srpski hram, a pored njega kulturni centar u kojem bi se trebali izučavati ruski jezik i kultura. Spominjala se i izgradnja ruskog "humanitarnog centra", po uzoru na onaj u Srbiji.
Ignoriranje vanjske politike EU
Suradnja MUP-a RS s ruskom institucijom optuženom za sustavna kršenja ljudskih prava nije samo tehničko pitanje policijske razmjene, nego i ozbiljno kršenje preuzetih međunarodnih obveza i sankcija, kako se navodi u izvještajima EU o BiH.
"Provedba restriktivnih mjera i dalje se suočava sa značajnim preprekama od strane ministarstava i tijela pod kontrolom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (vladajuća stranka u RS-u), koja također pojačavaju suradnju s ruskim kolegama. Vlasti Republike Srpske i dalje održavaju česte kontakte s Rusijom na najvišim razinama", navodi se u izvještaju za 2025. godinu i napominje kako bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik "otvoreno podržava rusku agresiju protiv Ukrajine".
Europska komisija godinama upozorava da entiteti u BiH ne mogu voditi vlastitu vanjsku i sigurnosnu politiku i da se zemlja koja je kandidat za članstvo obvezala uskladiti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
Takve odluke u Vijeću ministara BiH blokirane su glasovima ministara iz Republike Srpske iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
Iz istog razloga nije ukinut ni bezvizni režim za ruske državljane.
U ranijim izvješćima Europske komisije, počevši sa 2016. godinom, izražava "duboka zabrinutost" zbog najava produbljivanja policijske i sigurnosne suradnje RS-a s Rusijom, uključujući razmjenu informacija i nabavu ruske opreme.
EU je, također, više puta kritizirala činjenicu da BiH uz Srbiju, za razliku od europskih zemalja, nije uvela sankcije Rusiji nakon aneksije Krima 2014. godine, niti nakon pune invazije na Ukrajinu 2022. godine.
"U praksi, RS kroz saradnju s Rusijom de facto sabotira evropski put BiH, čak i ako formalno ne povlači državu iz procesa. Sve to dovodi do kreiranja paralelne sigurnosne arhitekture. RS razvija sigurnosne veze izvan državnog okvira BiH, što je izuzetno problematično", kaže za RSE Harun Karčić, vanjskopolitički analitičar.
Dodik se od početka ruske agresije na Ukrajinu više puta sastajao s Vladimirom Putinom, dok EU upozorava na "kontinuirani interes Rusije za destabilizaciju zapadnog Balkana".
Europski parlament u posljednjim rezolucijama za 2023. i 2024. godinu upozorava da su Bosna i Hercegovina i njezin europski put sve češće meta "zlonamjernih stranih aktera", prvenstveno Rusije i Kine, za koje navode da koriste institucionalnu slabost i etničke podjele za zaustavljanje reformi i urušavanje povjerenja u EU.
U istim dokumentima navodi se da ruski državni mediji, uključujući Sputnjik i Russia Today Balkan, nastavljaju djelovati u BiH, posebno u Republici Srpskoj, šireći prokremljske narative, iako su pod sankcijama EU-a.