Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) zatražili su u srijedu od Vlade Federacije BiH da povuče predložene izmjene Zakona o radu, koje su upućene u hitnu parlamentarnu proceduru, čime je izbjegnut socijalni dijalog.
Ako tako ne bude, najavljeni su protesti pred zgradom Vlade FBiH i generalni štrajk, 26. ovog mjeseca. Sindikalci dodaju da se njihovi zahtjevi moraju najozbiljnije razmotriti ili će situacija izbjeći kontroli i ugroziti stabilnost Federacije BiH.
Protiveći se novom Zakonu o radu, ispred Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, radnici su održali prošlog ljeta masovne proteste, protiveći se novom Zakonu o radu. Tada su mislili da im se ne može ništa gore desiti nego zakonske odredbe, koje, kako su tvrdili, od njih pravi robove i još veću sirotinju. To "gore" je došlo ovih dana u vidu Prijedloga izmjena navedenog zakona, koje se šalju ponovo u hitnu parlamentarnu proceduru kao što je to bio slučaj i sa Zakonom o radu.
Predsjednik SSS BiH, Ismet Bajramović, predao je u srijedu zahtjeve Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, koji bi trebali biti ispunjeni u naredna dva dana.
"Mi tražimo da se sramne izmjene Zakona o radu povuku i stave ad acta, da se potpiše Opšti kolektivni ugovor, da se otvori proces pregovora o granskim kolektivnim ugovorima i da se oni potpišu. Na taj način da se pošalje poruka radnicima da se ulazi u neke mirnije vode vezane za radno zakonodavstvo koje će regulisati njihova prava", rekao je Bajramović.
Ako se Vlada ogluši o sindikalne zahtjeve, najavljen je za 26. januar protest pred zgradom Vlade FBiH i generalni štrajk uzpozorenja, kada će, kako kažu na pola sata stati sve što radi u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Izmjene kao i ranije usvajanje Zakona o radu po hitnoj proceduri, bez javne rasprave, znači da nema socijalnog dijaloga, ističe Sinan Husić, predsjednik Samostalnog sindikata rudara Federacije BiH.
"Socijalni dijalog je nešto što mora i treba biti dobrobit svima, i njemu se svi moraju vratiti. Ako se to ne desi, ako nema socijalnog dijaloga, proizvešćemo stanje na terenu koje neće moći kontrolisati više ni Vlada ni Sindikat", poručuje Husić.
Prema predloženim izmjenama, ubuduće bi najnižu platu utvđivala Vlada FBiH nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem.
Premijer Federacije BiH, Fadil Novalić, je već ranije najavio da ne može proći dogovor koji su, postigli sindikat i udruženje poslodavaca o minimalcu od 420 konvertibilnih maraka ili 210 eura.
"U ekonomskoj praksi, svako povećanje minimalca iznad tri posto u odnosu na postojeći je društveno opasno. Opasno je i po budžete. Uz to, mi bi bili jedina država u kojoj najnižu platu određuju dva udruženja građana (sindikat i poslodavci)", naglašava Novalić.
"Ako o najnižoj cijeni rada bude odlučivala samo Vlada to znači da se ukida bilo kakva mogućnost sindikata da učestvuje u njenom kreiranju. Samim tim ukida se modus kolektivnog pregovaranja. Mi ćemo tako imati situaciju da će Vlada sama sa sobom pregovarati i donositi iznos najniže plaće", navodi Selvedin Šatorović, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Iznos minimalca, povećan sa 380 na 420 konvertibilnih maraka (KM), odnosno za 40 KM ili 20 eura u odnosu na vladin prijedlog, bio je najveći kamen spoticanja zbog kojeg nije potpisan Opšti kolektivni ugovor, koji garantuje minimum radničkih prava. Njega je stopirala upravo Vlada FBiH iako su njena dva socijalna partnera – Sindikat i udruženje psolodavaca, postigli dogovor.
Ali, ni tu nije kraj mukama po Zakonu o radu. Stari, Opšti kolektivni ugovor ističe sredinom marta a novog nema. Vlada se takođe odlučila da zatraži ocjenu ustavnosti predloženog Ugovora jer "on zadire u njene kao i u nadležnosti Parlamenta".
Zatim je ukinuta reprezentativnost Udruženja poslodavaca Federacije BiH, odnosno njihovo pravo na pregovaranje.
"Mi se ne dogovaramo o pitanjima važnim za škole ili za policiju ili za vojsku. Otkud Vladi ta drskost da govori nama kako ćemo pregovarati s našim radnicima. Jednostavno, hoće da nam ukinu mogućnost potpisivanja Kolektivnog ugovora. To je njima cilj. Kada mi dokažemo da smo reprezentativni neće ni premijer ni niko ko je učestvovao u ovoj ujdurmi, podnijeti ostavku. To je već smiješno kako se blamiraju", kaže Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, te naglašava:
"Nedavno je premijer Novalić rekao kako on želi zaštititi radnike od Sindikata, a poslodavce od njihovog Udruženja. Ja nemam tu obavezu da zaštitim Fadila Novalića od premijera Novalića i od njegovog tima, jer očigledno rade neke stvari koje ne bi smjeli."
Sve ono što se događalo a i sada prati Zakon o radu, teško je shvatiti onom ko nije dio ovdašnjih prilika. I analitičari su podijeljeni u stavovima – jedni smatraju da je Zakon dio reformskog paketa te da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u pravu, dok drugi ocjenjuju da se radi o utiranju puta inostranom kapitalu kako bi što lakše došao do preduzeća u državnom vlasništvu te da Vlada želi ostvariti punu kontrolu nad tržištem rada.
Jedna od izmjena Zakona se odnosi i na snižavanje stepena reprezentativnosti Sindikata, odnosno umanjenje broja radnika koje predstavljaju, što se tumači stvaranjem uslova za nova radnička udruženja, naklonjenija strukturama vlasti.
Ukratko, cijela situacija za radnike znači samo jedno, kaže Selvedin Šatorović, potpredsjednik SSS BiH.
"Radnici žive bez kolektivnih ugovora, bez ikakvih prava i ispod linije siromaštva, a sada mogu dobiti i tzv. žute sindikate", kaže Šatorović
U međuvremenu, premijer Fadil Novalić je izazvao bijes javnosti zbog izjave o rastrošnosti bh. građana na osnovu deset artikala koji se najčešće kupuju u jednom trgovačkom centru.
"Na prvom mjestu je kafa, na drugom cigare, na četvrtom pivo, na osmom vino. U deset produkata, ako bi gledali ljestvicu potrošnje građana, bila bi samo tri esencijalna", ističe Novalić.
A zatim se "usijala" prepiska po društvenim mrežama u kojoj građani uglavnom mole premijera Fadila Novalića da im "oprosti rastrošnost".
