Novi predsjednik nezavisne Agencije i visoka korupcija u Crnoj Gori

Momčilo Radulović, iz nevladinog Evropskog pokreta Crne Gore, novi je predsjednik Agencije za sprječavanje korupcije (ASK). Na tu funkciju izabran je danas, odlukom Savjeta ASK.

"Imamo cijeli niz veoma teških sistemskih pitanja kojima će se ova Agencija baviti i unutar agencije i unutar pravnog sistema i u odnosu sa drugim institucijama. Dakle, to neće biti niti laki zadatak, niti laka borba. Pred nama je dosta teška godina u kojoj se planira cijeli niz reformskih aktivnosti u oblasti izbornog zakonodavstva", izjavio je Radulović nakon izbora.

Uljarević: Nemam iluzije

"Nemam ikakvu iluziju da će novi sastav Savjeta ASK-a dovesti do bitno drugačije prakse", kaže Daliborka Uljarević, iz nevladinog Centra za građansko obrazovanje, u odgovoru na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da li očekuje pozitivne pomake u radu novog Savjeta ASK-a a nakon izbora novog čelnika Agencije.

"Podsjetiću da je riječ o Savjetu koji je izabran isključivo glasovima vladajuće većine. Kako kroz skupštinski Odbor za antikorupciju, tako i na plenarnom parlamentarnom zasjedanju opozicija nije učestvovala niti glasala za kandidate za članove Savjeta. Čak su imali veoma kritički odnos prema njima. Tako da mislim da će taj Savjet biti odgovoran samo onima koji su ih izabrali, što naravno nije u javnom interesu", uvjerena je Uljarević.

'Zaštićeni' izmiču

"Agencija preuzima sve poslove Uprave za antikorupcijsku inicijativu i Komisije za sprječavanje sukoba interesa. Ima i nove nadležnosti predviđene Zakon o sprječavanju korupcije, kao i obaveze iz Akcionog plana za pregovaračko poglavlje 23 (pravosuđe i temeljna prav, prim. red.), te drugih strateških dokumenata. Osniva je Skupština Crne Gore, samostalna je i nezavisna a njen rad je javan."

Tim riječima je sajtu ASK video materijalom promovisana nova institucija koja je počela da radi prvog januara 2016. godine. Kao njene osnovne nadležnosti zamišljeno je da ASK prevashodno utvrđuje sukob interesa u obavljanju javne funkcije, provjerava podatke iz Izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera, utvrđuje postojanje korupcije koja ugrožava javni interes, štiti zviždače.

No, od svog nastanka Agencija je izložena optužbama predstavnika nevladinog sektora i opozicije da ne obavlja funkcije zbog kojih je formirana.

Nakon tri i po godine rada, ASK-u prije svega prebacuju kako nije ostvario rezultate u borbi protiv korupcije na "visokom nivou". Svoju sumnju u pristrasnost u radu ASK-a taj dio javnosti potkrepljuje i činjenicom da je direktor te agencije Sreten Radonjić u familijarnim vezama sa premijerom Duškom Markovićem.

Sa druge strane, iz te Agencije kategorički su u kontinuitetu odbacivali kritike kako je njihov rad politizovan i u službi vladajuće partije, već da se isključivo rukovode Zakonom i profesionalnom etikom.

"Međunarodne institucije vidjele su da ima nekih propusta, da se mogu poboljšati. I mi radimo na tome. Ali nikakvih tu zloupotreba nije bilo, nikakvog selektivnog pristupa nije bilo prema javnim funkcionerima", ponovio je na današnjoj sjednici novog Savjeta ASK-a direktor Radonjić.

'Mehanizmi odbrane moći'

"Upravo se kroz sve ono što su zamjerke ASK-u od strane domaće i međunarodne javnosti, posebno apostrofira nezavisnost, nepristrasnost, kao i nerezistentnost ASK-a prema neprimjerenim političkim uticajima ali i selektivnost u primjeni zakona. Jer se stiče utisak da je ova institucija u mnogo čemu služila kao mehanizam odbrane moći onih koji su trenutno na vlasti, a ne kao vid kontrole i toga da li oni rade u skladu sa zakonom ili ne", navodi Daliborka Uljarević suprotne utiske o radu ASK.

Kao drastičan primjer promptnog pokretanja postupaka Agencije za sprječavanje korupcije protiv kritičara vladajuće strukture, iz nevladinog sektora i političke opozicije navode odluke Savjeta ASK-a o navodnom sukobu interesa pojedinih članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore, a na osnovu čega ih je državni parlament razriješio funkcije, ne sačekavši odluke sudova.

Isto se desilo nevladinoj aktivistkinji Vanji Ćalović Marković, koju je Parlament isključio iz Savjeta ASK-a nakon odluke većine članova tog tijela da je i ona bila u konfliktu interesa. Dvaput kasnije Upravni sud je utvrdio kako je takva oduka bila nezakonita.

A da je Crnoj Gori potrebna jaka antikoruptivna institucija, koja bi neselektivno primijenljivala svoja ovlašćenja, pokazali su i nalazi o radu ASK-a koje je u svom posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore u evropskim integracijama krajem maja ove godine objavila Evropska komisija.

Sa te adrese su upućene neuvijene kritike na račun efikasnosti ASK pozivajući je da pokaže proaktivniji stav u svom djelovanju.

Pročitajte i ovo:

Evropska komisija: Halo, Podgorica, da li se čujemo?

Podsjećanje na aferu Koverta

Brisel se posebno bavio odnosom te Agencije prema aferi Koverta, koja je mjesecima talasala crnogorsku političku scenu.

Naime, Duško Knežević odbjegli bankarski tajkun nekada blizak crnogorskim vlastima objavio je snimak na kome se vidi kako u svojoj kući uručuje kovertu sa, kako tvrdi, sa 97.000 eura visokom funkcioneru vladajuće DPS (Demokratska partija socijalista) Slavoljubu Stjepoviću za potreba predizborne kampanje iz 2016. godine.

Pročitajte i ovo:

EK o Crnoj Gori: Korupcija, neriješeni napadi na novinare, afera 'koverat'

Epilog bavljenja ASK-a tom aferom jeste utvrđivanje prekršajne odgovornosti i novčanog kažnjavanja vladajućeg DPS. Ovaj primjer za Daliborku Uljarević posebno je ilustrativan.

"Afera Koverat je vrhunac onoga što je percipirani, selektivni odnos ASK-a prema slučajevima koje obrađuje. Prije svega, mi kao i zainteresovana javnost nijesmo imali priliku da vidimo odluku Agencije koja se odnosi na DPS, pa tako mjerodavno ne možemo ni da se odnosimo prema sadržaju. Ali, sama činjenica da je ta odluka tajna, dosta govori u prilog činjenici da je ASK ipak pokušao da zaštiti DPS a ne da precesuirana isti način na koji bi to, recimo, uradio prema nekoj od opozicionih partija. Takođe, unutar afere Koverta imali smo neke druge inicijative koje se odnose i na ono što je bankovni račun predsjednika države Crne Gore Mila Đukanovića, njegova famozna kreditna kartica i vraćanje novca sa nje Atlas banci, posuđivanjem novca od sina i slično", navodi Uljarević.

Svojevrsni lakmus papir rada novog Savjeta Agencija za sprječavanje korupcije, trebalo je da bude način na koji bi se ASK pozabavio slučajem vladine dodjele stanova i bagatelnih stambenih kredita brojnih funkcionerima iz drugih grana vlasti.

Međutim, novi Savjet ASK-a glasovima većine iz, kako je navedeno, proceduralnih razloga, odbacio je inicijativu Zlatka Vujovića člana Savjeta iz nevladinog sektora da se formira radna grupa za provjeru imovinskih kartona onih koji su dobili stanove ili stambene kredite pod povoljnim uslovima.

"Ipak se nadam da će naredni rad ovog Savjeta pokazati da možda moja rezerva prema budućem radu neće biti opravdana i da ćemo pokazati više inicijative za kontrolom što i jeste funkcija Savjeta ASK-a", poručio je Zlatko Vujović.