Za sada, kandidat Stranke demokratske akcije ima prednost nad kandidatom iz Hrvatske demokratske zajednice, a politička trgovina ne ide na ruku očekivanjima da Hrvat bude gradonačelnik Mostara.
Iako je početkom sedmice potpisan koalicioni sporazum Stranke demokratske akcije, Socijaledmokratske partije, Stranke za BiH i Narodne stranke Radom za boljitak koji je trebao jamčiti dovoljan broj glasova kandidatu SDA Suadu Hasandediću, mostarski gradonačelnik ponovno nije izabran. Faruk Čupina, predsjednik Kluba bošnjačkih vijećnika u Gradskom vijeću i član SDA:
„Ovdje očekujem potez od strane OHR-a - striktno poštivanje normativnih akata koje je donio OHR i insistiranje da se faktički natjera da se napravi takva koalicija koja će zasigurno dati egzistenciju ovom gradu.“
Vijećnik Narodne stranke Radoma za boljitak, i sam kandidat za gradonačelnika, Marko Romić o sporazumu ne može ništa reći jer su ga dogovarale stranke na višim razinama. Kada je upitanju novi krug izbora, nije optimističan:
„Mi smo tražili i dobili tumačenje OHR-a. Oni su jasno rekli: ’Ponavljaćete te krugove do besvijesti, sve dotle dok ne izabrete gradonačelnika.’ Ako to doista ostane tako, onda sam nekako skeptičan.“
U Klubu vijećnika hrvatskog naroda u Gradskom vijeću su jasni: gradonačelnik mora biti iz reda hrvatskog naroda. Dok ističu kako bi se cijela situacija mogla riješiti novim izborima ili promjenom statuta, Živko Budimir, predsjednik Kluba, dodaje:
„Iz psiholoških razloga, ali i političkih, za Hrvate u BiH zaista je značajno da u gradu Mostaru gradonačelnik bude Hrvat.“ Za SDP priče o nacionalnosti prvog čovjeka grada su skrivanje iza pravih problema, kaže Zoran Perić, predsjednik Gradskog odbora ove stranke, te dodaje:
„Imali smo dosad i Bošnjaka i Hrvata u gradu, pa šta imamo na sonu? Kakav nam je grad i na šta nam grad liči? Imamo li sada četiri komunalna preduzeća umjesto da imamo jedno?“
SDA u mostarskom Gradskom vijeću ima najviše mandata - čak 12. Od mjesta gradonačelnika ne žele odustati i zbog dogovora iz 2004. godine kada su vijećnici ove stranke glasali za kandidata HDZ-a.
S druge strane, nuditi treći entitet ili hrvatsku federalnu jedinicu sa Mostarom na čijem je čelu Bošnjak, za HDZ BiH u budućim ustavnim pregovorima bilo bi apsurdno, zbog čega ova stranka ne može provesti dogovor sa SDA. Svjesni položaja u kojem mogu zahtijevati u Narodnoj stranci Radom za boljitak navodno su tražili od zakona o poljoprivredi do podrške svom kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva od vrhova ove dvije stranke.
Dok naglašava kako buduće poteze Ured visokog predstavnika ne komentariše, portparol OHR-a Mario Brkić za naš radio kaže:
„Podsjetio bih da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira rekao da smatra da je neprihvatljivo to što Gradsko vijeće Mostara nije izabralo novog gradonačelnika skoro šest mjeseci nakon izbora. Na strankama je koje su izabrane u Gradsko vijeće, dakle apel je na njih, da bi bez daljnjeg odlaganja izaberu gradonačelnika.“
Samo građani Mostara ne pokazuju previše zaintersiranosti za ono što se dešava sa izborom gradonačelnika. Osim pokreta Dosta i predstavnika nekoliko političkih partija koje ne participiraju u Gradskom vijeću, protestna okupljanja uoči sjednica Gradskog vijeća okupe tek nekoliko građana i građanki Mostara. Po onoj u Mostaru duboko uvriježenoj - bitno je da se ne puca, čini se kako je većina Mostaraca navikla živjeti u stanju po kojem je grad Mostar poznat godinama - stanju statusa kvo.
Iako je početkom sedmice potpisan koalicioni sporazum Stranke demokratske akcije, Socijaledmokratske partije, Stranke za BiH i Narodne stranke Radom za boljitak koji je trebao jamčiti dovoljan broj glasova kandidatu SDA Suadu Hasandediću, mostarski gradonačelnik ponovno nije izabran. Faruk Čupina, predsjednik Kluba bošnjačkih vijećnika u Gradskom vijeću i član SDA:
„Ovdje očekujem potez od strane OHR-a - striktno poštivanje normativnih akata koje je donio OHR i insistiranje da se faktički natjera da se napravi takva koalicija koja će zasigurno dati egzistenciju ovom gradu.“
Vijećnik Narodne stranke Radoma za boljitak, i sam kandidat za gradonačelnika, Marko Romić o sporazumu ne može ništa reći jer su ga dogovarale stranke na višim razinama. Kada je upitanju novi krug izbora, nije optimističan:
„Mi smo tražili i dobili tumačenje OHR-a. Oni su jasno rekli: ’Ponavljaćete te krugove do besvijesti, sve dotle dok ne izabrete gradonačelnika.’ Ako to doista ostane tako, onda sam nekako skeptičan.“
U Klubu vijećnika hrvatskog naroda u Gradskom vijeću su jasni: gradonačelnik mora biti iz reda hrvatskog naroda. Dok ističu kako bi se cijela situacija mogla riješiti novim izborima ili promjenom statuta, Živko Budimir, predsjednik Kluba, dodaje:
„Iz psiholoških razloga, ali i političkih, za Hrvate u BiH zaista je značajno da u gradu Mostaru gradonačelnik bude Hrvat.“ Za SDP priče o nacionalnosti prvog čovjeka grada su skrivanje iza pravih problema, kaže Zoran Perić, predsjednik Gradskog odbora ove stranke, te dodaje:
SDA u mostarskom Gradskom vijeću ima najviše mandata - čak 12. Od mjesta gradonačelnika ne žele odustati i zbog dogovora iz 2004. godine kada su vijećnici ove stranke glasali za kandidata HDZ-a.
S druge strane, nuditi treći entitet ili hrvatsku federalnu jedinicu sa Mostarom na čijem je čelu Bošnjak, za HDZ BiH u budućim ustavnim pregovorima bilo bi apsurdno, zbog čega ova stranka ne može provesti dogovor sa SDA. Svjesni položaja u kojem mogu zahtijevati u Narodnoj stranci Radom za boljitak navodno su tražili od zakona o poljoprivredi do podrške svom kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva od vrhova ove dvije stranke.
Dok naglašava kako buduće poteze Ured visokog predstavnika ne komentariše, portparol OHR-a Mario Brkić za naš radio kaže:
„Podsjetio bih da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira rekao da smatra da je neprihvatljivo to što Gradsko vijeće Mostara nije izabralo novog gradonačelnika skoro šest mjeseci nakon izbora. Na strankama je koje su izabrane u Gradsko vijeće, dakle apel je na njih, da bi bez daljnjeg odlaganja izaberu gradonačelnika.“
Samo građani Mostara ne pokazuju previše zaintersiranosti za ono što se dešava sa izborom gradonačelnika. Osim pokreta Dosta i predstavnika nekoliko političkih partija koje ne participiraju u Gradskom vijeću, protestna okupljanja uoči sjednica Gradskog vijeća okupe tek nekoliko građana i građanki Mostara. Po onoj u Mostaru duboko uvriježenoj - bitno je da se ne puca, čini se kako je većina Mostaraca navikla živjeti u stanju po kojem je grad Mostar poznat godinama - stanju statusa kvo.
