Neki od posmatrača bh. društvene zbilje, ali i mladih aktivista, smatraju da projekat poput onog „Brzi spoj sa političarima“ zapravo još jednom otvara pitanje aktivizma mladih u BiH, te opet aktuelizira pitanje kako mlade uključiti u politički život.
Rezultati više istraživanja, objavljenih posljednjih godina u bh. medijima, govore da između 60 i 80 posto mladih žele napustiti Bosnu i Hercegovinu. Istovremeno, opća je ocjena kako najveći broj mladih stanje u zemlji posmatra pasivno i ne uključuje se u društvene i političke procese.
Uz pomoć Vijeća Evrope i Kneževine Liechtenstein, Vijeće mladih Grada Mostara i Agencija lokalne demokratije - LDA - pokrenuli su projekat „Brzi spoj sa političarima“. Predsjedavajući Skupštine Vijeća mladih Grada Mostara, Haris Idriz, objašnjava:
„Vidjeli smo primjer da je Speed Date održan u drugim državama Evropske unije. To smo pokušali preslikati na Grad Mostar. Ideja je da se pokuša veći broj mladih animirati da izađu na izbore 2014. godine, što je i osnovni cilj projekta.“
Direktorica ureda LDA Mostar Dženana Dedić dodaje da je namjera uključiti mlade u društveni i politički život grada i zemlje.
„Čini nam se da su problemi preveliki, a s druge strane reakcija građana, pogotovo mladih, premalena u odnosu na veličinu i težinu problema.“
Idriz dodaje da nisu samo mladi ciljna grupa projekta.
„Pokušaćemo da priključimo mlade političare koji su budućnost naše političke scene, da njih animiramo, da vidimo šta to oni razmišljaju i šta to oni nude za mlade ljude.“
Projektom „Brzi spoj sa političarima“ se od mladih Mostara traži da preko email adrese vijece.mladih.mo@gmail.com najkasnije do 5. septembra dostave pitanja političarima, za koja misle da su najvažnija. Posebna Komisija će odabrati 36 pitanja koja će volonteri, predstavnici Vijeća mladih Grada Mostara, postaviti mladim političarima na “Brzom spoju sa političarima” koji će se održati u Gradskoj vijećnici prije općih izbora i to 17. septembra.
Haris Idriz objašnjava da je već nekoliko desetina pitanja stiglo na email adresu Vijeća mladih Grada Mostara.
„Šta će mladi političari, ako dođu na vlast, uraditi za zapošljavanje mladih ljudi u ovom gradu, u ovoj državi – to je prvo pitanje za sve.“
Projekat „Brzi spoj sa političarima“ čini se da je ponovo skrenuo pažnju na problem pasivnosti mladih u BiH. Student iz Mostara Srđan Gavrilović kaže da, iako ima mladih koji su aktivni u društvenom smislu, ipak:
„Postoji veliki broj te sive letargične mase koja, nažalost, luta i koja je masa bez identiteta, koja prihvata sve negativne situacije i faktore koji narušavaju zdravi i bolji život mladih ljudi Bosne i Hercegovine.“
Sead Đulić, umjetnički direktor Mostarskog teatra mladih 1974., pozorišta koje već decenijama radi sa omladinom, o tome zašto su mladi neaktivni govori:
„Mladi se ne boje, mladi su vrlo hrabri, mlade zanima drugačiji život od ovog koji im se nudi, ali su potisnuti na marginu. Onemogućeno im je suštinsko djelovanje.“
Bez namjere prizivanja predratnog uređenja, Đulić kaže da je, na primjer, u Mostaru, u bivšem sistemu, kroz dvanaest omladinskih organizacija, aktivno bilo uključeno oko 20.000 mladih ljudi. A sada:
„Mladi su potpuno neorganizirani. Ne postoji ništa. Ne može pet, deset ili trideset mladih - koje je neko izabrao po stranačkom, direktorskom ili ne znam kojem drugom ukusu - predstavljati mlade ljude.“
Pozdravljajući projekat Vijeća mladih Grada Mostara i agencije LDA, student Srđan Gavrilović se slaže sa ocjenama da se mladi danas ne mogu izraziti u preovladavajućim političkim opcijama.
„Mislim da se čitava individualnost mladog čovjeka se gubi ulaskom u bilo kakvu političku opciju u Bosni i Hercegovini, pogotovo nacionalnu političku opciju. Mladi ljudi treba da se bave aktivizmom.“
Štaviše, pozorišni reditelj Sead Đulić sugerira da bi organizacije trebale drugačije raditi sa mladima.
„Oko u oko, nakon direktnog kontakta, nakon zvonjenja na vratima, nakon dolaska na čas u školi, nakon davanja im prostora za rad. Mi smo prije rata imali Dom omladine, imao je pet hiljada kvadratnih metara, i svaki dan aktivnosti za mlade. Danas imamo nekoliko omladinskih centar, a koliko u njih dolazi mladih ljudi?“
Opća je ocjena da su neredi iz februara pokazali da građani BiH, pa i mladi, zapravo ne poznaju sistem i kako na sistemski način doći do promjena. Zato direktorica ureda LDA Mostar, Dženana Dedić, objašnjava:
„Postoje institucionalni kanali kako doći do vlasti i rješavati svoja pitanja. Mi, kao nevladin sektor, ali u saradnji sa institucijama vlasti, trebamo educirati građane, pogotovo mlade, kako rješavati pitanja, kome, kako, gdje postavljati pitanja, usmjeravati ih kroz kanale kojim zakonskim putem mogu rješavati svoje probleme.“
