Ruska Federalna agencija za pitanja mladih sada ima moć da blokira web stranice i onlajn sadržaje koje smatra štetnim za djecu, kao dio širokih vladinih nastojanja da izgradi sveobuhvatni sistem za praćenje interneta, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Agencija, poznata pod imenom Rosmolodjež, dobila je ovlaštenje tokom parlamentarne sjednice održane 21. marta. To je dio paketa izmjena zakona iz 2012. godine kojim nadzorno tijelo za komunikacije Roskomnadzor nadgleda web stranice na crnoj listi.
Odgovarajući dokument postavljen na vladin pravni portal 25. marta objasnio je da će Rosmolodjež moći cenzurisati bilo koji sadržaj na mreži "koji ohrabruje djecu da se vežu ili na neki drugi način uključe u nezakonite aktivnosti koje predstavljaju prijetnju njihovim životima i/ili zdravlju ili životima i/ili zdravlju drugih”.
Tim potezom Rosmolodjež je postao šesti državni organ kojem je dodijeljeno pravo za provođenje onlajn cenzure. Svaki od njih je zadužen za praćenje sadržaja koji spada u njegovu nadležnost - Ministarstvo unutrašnjih poslova, na primjer, bavi se sadržajem koji promoviše upotrebu ili posjedovanje narkotika; Ministarstvo za poreske poslove uklanja nezakonite sajtove za kockanje.
Ruski zvaničnici već godinama iznose prijedloge za kažnjavanje pokušaja kvarenja mlađe generacije Rusije.
Zemlja je 2013. uvela zakone koji zabranjuju gej "propagandu", s ciljem zaštite djece "od informacija koje promovišu negiranje tradicionalnih porodičnih vrijednosti", što su grupe za ljudska prava kritikovale kao homofobno i diskriminatorno.
Nakon talasa antikorupcijskih protesta u martu 2017. godine u kojima je bilo vidljivo da su tinejdžeri aktivno učestvovali u njima, i da su mnogi od njih bili motivisani onlajn kampanjom opozicionog lidera Alekseja Navalnog, Kremlj je pokrenuo niz mjera navodno usmjerenih na zaštitu djece od kvarenja onlajn sadržajem, kao i zakon kojim se zabranjuju bilo kakve radnje koje bi ih ohrabrile da učestvuju u protestima bez odobrenja.
Dana 26. marta, pristalica Navalnog u Kalinjingradu, ruskoj baltičkoj eksklavi, postao je prva osoba koja je procesuirana po tom zakonu koji je Putin potpisao prošle godine. Ivan Luzin je kažnjen sa 30.000 rubalja (470 dolara) zbog toga što se prošlog mjeseca pojavio zajedno s dvoje tinejdžera na demonstracijama protiv policijske torture.
Krajem decembra, u godini u kojoj je u ruskim školama kulminirao broj napada noževima i pištoljima, predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se zabranjuju stranice društvenih medija koje propagiraju nasilje i sve druge onlajn sadržaje koji bi mogli biti shvaćeni kao da promovišu štetne radnje.
Upravo je prema tom zakonu agencija Rosmolodjež sada ovlaštena.
Kritičari kažu da su takve mjere elementi ambiciozne vladine kampanje da se ruski internet dovede u red u vrijeme kada je Kremlj sve svjesniji moći mreže u podsticanju protesta i građanske neposlušnosti među stanovništvom razočaranom tempom ekonomskih reformi i količinom korupcije.
“Očekujemo veću samocenzuru u ruskom internetu i malo je verovatno da će ova mjera pomoći interesima djece", rekao je Sarkis Darbinijan iz Roskomsvobode, organizacije koja prati cenzuru na internetu u Rusiji, komentarišući zakon.
Roskomsvoboda je u nedavnom saopšjenju citirala studiju koja pokazuje da su društveni mediji u najboljem slučaju imali malu ulogu u poticanju nasilnih incidenata koji su se dogodili u ruskim školama.
"Blokiranje internetskih resursa ne utiče na smanjenje samoubistava mladih ili upotrebu droge među djecom", kazao je Darbinijan u telefonskom intervjuu. "Ova inicijativa dodatno pogoršava prostor za slobodu govora na internetu u Rusiji."
Ministarstvo prosvjete je u januaru najavilo da će izdvojiti 628 miliona rubalja (9,7 miliona dolara) u trogodišnjem periodu u nastojanju da iskorijeni onlajn sadržaje koji su štetni po živote ili zdravlje ruske djece.
To će biti dio kampanje od vrha prema dolje za praćenje takvog sadržaja koji uključuje rad više "sajber-timova“ širom zemlje i hiljade volontera.