Pišu: Moldavski servis RSE i Tony Wesolowsky
Svega nekoliko birokratskih začkoljica i Andrej može da ode sa svog posla u fabrici u Pridnjestrovlju, proruskoj separatističkoj regiji Moldavije, uzme pušku i pridruži se zemljacima, istomišljenicima koji se bore sa ruskim snagama u susjednoj Ukrajini.
Andrej, koji je odbio da da svoje prezime, nedavno je rekao Moldavskom servisu Radija Slobodna Evropa da je čekao u ruskom konzulatu u Tiraspolju, de facto glavnom gradu Pridnestrovlja, kako bi obnovio istekli ruski pasoš koji ima pored moldavskog, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Sa tim dokumentom, rekao je, putovaće u Moskvu odakle objave na internetu pozivaju strance da se bore u ruskoj invaziji na Ukrajinu, čim okončaju formalnosti u kancelariji za regrutaciju. U Pridnjestrovlju, regiji koja ima oko 220.000 ruskih državljana i koja se odvojila od Moldavije početkom 1990-ih nalazi se oko 1.500 ruskih vojnika.
Andrej je rekao kako se nada da će se pridružiti takozvanom Dnjestarskom odredu, plaćeničkoj jedinici Moldavaca koju je navodno formirao Aleksandar Kalinin, sumnjiva osoba koju su Evropska unija i Sjedinjene Države stavili na crnu listu zbog njegovih proruskih aktivnosti.
Kalininu je Moldavija oduzela državljanstvo iz gotovo istih razloga, ali i još zlokobnijih, uključujući nedavne prijetnje da će predvoditi grupu boraca u maršu prema glavnom gradu Kišinjevu kako bi svrgnuli prozapadnu vladu predsjednice Maie Sandu.
Kremlj se oslanjao na svoje regularne oružane snage i privatne vojne kompanije za borbu u Ukrajini, a linije komande i regrutacije često su zamućene. Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji se suočava da nalogom za hapšenje zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini, olakšao je dobijanje papira i ponudio druge pogodnosti kako bi napunio redove svoje vojske strancima. Putin je u januaru izdao dekret kojim dozvoljava stranim državljanima koji služe u ruskoj vojsci ili "vojnim formacijama" da dobiju rusko državljanstvo zajedno sa svojim porodicama.
A kako se čini, više boraca je nešto što je potrebno Putinu kako se nastavlja gomilanje gubitaka uprkos nedavnom napredovanju ruskih invazionih snaga na lokacijama duž hiljadama kilometara dugog ratišta na istoku Ukrajine.
Rusija rijetko, ako ikada, objavljuje brojke o žrtvama. Najskoriji podaci iz ministarstvo odbrane, objavljeni u januaru 2023. ukazuju na svega nešto više od 6.000 pogibija, iako nedavne procjene Sjedinjenih Država pokazuju mnogo veće brojke, više od 30.000.
Kijev je takođe nespreman da objavljuje brojke svojih vojnih gubitaka, iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 25. februara rekao da je u akciji ubijena 31.000 ukrajinskih vojnika tokom dvoje godine od kada je Putin pokrenuo invaziju na njegovu zemlju.
Andrej, koji radi za proizvođača prozora u Benderu, gradu zapadno od Tiraspolja, rekao je da bi se pridruživanjem Dnjestarskom odredu, pridružio "našoj braći" koja sa njim "dijele iste ideje".
Aplikacije za slanje poruka, Telegram i Viber koriste se za ciljanje muškaraca u Pridnjestrovlju i Gagauziji, još jednoj autonomnoj regiji Moldavije, gdje, kao i u Pridnjestrovlju preovladavaju proruski sentimenti naklonjeni Kremlju.
Odnedavno, pritisak je pojačan. U Pridnjestrovlju, gdje Rusija ima oko 2.000 vojnika koji se opisuju kao mirotvorci, lokalni parlament je 28. februara uputio poziv za "zaštitu" Rusiji, bez definisanja od čega, žaleći se na "pritisak" iz Čisinaua.
Kako da se pridružim 'specijalnoj vojnoj operaciji'?
"Zdravo! Ja sam iz Pridnjestrovlja, imam 55 godina. Imam li šanse da se uključim u SVO (specijalnu vojnu operaciju)?", pitao je korisnik sa imenom AnD na Telegram kanalu za regrutovanje na ruskom jeziku, koristeći se Putinovim terminom za invaziju.
Odgovarajući njemu i drugim muškarcima iz Pridnjestrovlja, administrator moskovskog kanala za regrutaciju im je rekao da je važno da odu u Moskvu i uzmu ruski pasoš i ruski vojni pasoš. Takođe je rekao da mogu biti smješteni u hostelu i da će im biti pružena pomoć kod dobijanja potrebnih vojnih dokumenata ako ih nemaju.
Administrator je, kako se čini, odbio da obeća da će dio putnih troškova biti pokriven, dok su drugi savjetovani da posude novac od rođaka i "vrate dug od prve isplate (za njihovu plaćeničku službu)".
Dolazak do Moskve je komplikovan i skup, pošto je većina evropskih zemalja zatvorila vazdušni prostor i aerodrome za ruske komercijalne letove, a letovi obično idu preko Istanbula ili Dubaija. Autobusi do Rusije su još zamršeniji, pošto obilaze susjednu Ukrajinu.
Dok je nejasno kakve veze ovi kanali na aplikacijama Viber i Telegram imaju za Kalinina, on je takođe aktivan na društvenim mrežama, promoviše i regrutuje muškarce u Moldaviji za svoje plaćeničke snage. Kalininu je predsjednica Maia Sandu oduzela moldavsko državljanstvo u novembru 2023. jer je "vršio regrutaciju oružanih snaga za stranu državu".
U septembru 2022. predsjednica je proglasila da pojedincima koji imaju rusko i moldavsko državljanstvo koji se prijave da se bore u ruskoj vojsci u ratu u Ukrajini, moldavsko državljanstvo će biti oduzeto. Na svom Telegram kanalu u to vrijeme, Kalinin je odbacio potez Sandu kao pokušaj da "skloni političke figure koje bi mogle da joj se suprotstave na predsjedničkim izborima 2024".
Nekoliko dana nakon poteza predsjednice Sandu, Kalinin je zaprijetio da će je svrgnuti stranom silom koja će marširati na Kišinjev i objavljivao komentare koji su doveli do otvaranja druge kaznene istrage protiv te marginalne ličnosti.
Dnjestarski odred je jedina vojna formacija koja aktivno i otvoreno regrutuje moldavske državljane.
Kalinin, koji je objavio svoje fotografije na kojima je obučen u uniformu u jeku borbi u Ukrajini, nije otkrio brojnost svoje jedinice. Obećava onima koji se pridruže mjesečnu platu od 2.100 eura, nakon jednokratne isplate od 4.800 eura novom regrutu za prijavu. Nije jasno kako se sve to finansira.
Kalininovi borci iz Dnjestra možda su dio šire mreže plaćenika i drugih borbenih jedinica povezanih sa Kremljom.
U intervjuu od 16. januara za rusku informativnu stranicu Vžgljad, Kalinin je tvrdio da je njegova jedinica dio bataljona Skif, plaćeničke grupe koja je pod komandom Terek brigade, koja je opet dio Unije kozačkih ratnika iz Rusije i inostranstva.
Nedavna istraga koju su sprovele istraživačke jedinice RSE, otkrila je da navodna privatna vojna kompanija pod nazivom Redut u stvarnosti je zapravo sistem za regrutovanje za borbene jedinice koji koordinišu i finansiraju ruske oružane snage i njihova obavještajna agencija. Jedna od jedinica koju je navodno finansirao Redut, utvrđeno je istragom, bio je i Skif.
Kalinin do sada nije otkrio gdje su njegove jedinice raspoređene. U oktobru 2023. prokremaljski mediji izvijestili su da je bataljon Skif postavio zasjedu na ukrajinski vojni konvoj u blizini grada Soledara u Donjecku, regiji istočne Ukrajine koju od 2014. djelimično kontrolišu proruske snage.
Obje strane imaju strane borce u svojim redovima, dok Kijev otvoreno regrutuje u njihovu međunarodnu legiju, čija brojnost je navodno opala nakon početnog entuzijazma.
Strani vojnici koji se bore za ruske plaćeničke grupe mogu mjesečno da zarade hiljade eura, što je vjerovatno mnogo više od svega što bi zaradili kod kuće. CNN je nedavno izvijestio da se 15.000 Nepalaca pridružilo ruskoj vojsci, nakon što je ruska vlada prošle godine objavila unosan paket za strane borce.
Teško je utvrditi koliko se stranaca bori u Ukrajini za Rusiju, budući da su mnogi služili i u plaćeničkim grupama (uglavnom u Wagner grupi i prije nego što je raspuštena) i u redovnim jedinicama ruskih oružanih snaga.
Takođe nije jasno koliko su gubici među stranim vojnicima. Ruski servis BBC-ja nedavno je izvijestio da su do kraja decembra 2023. ubijena najmanje 254 stranca koji su služili u ruskoj vojsci. Te su brojke, naravno, vjerovatno samo djelić ruskih žrtava, uprkos službenim izjavama zvaničnika Kremlja.
Izvještaj američke obavještajne službe s kojeg je skinuta oznaka tajnosti sredinom decembra 2023. procjenjuje da je 315.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno u Ukrajini. Ako je to tačno, brojka bi predstavljala 87 posto od otprilike 360.000 vojnika koje je Rusija imala prije rata, navodi se u izvještaju.
Nezavisna ruska novinska kuća Mediazona izvijestila je 24. februara da je oko 75.000 ruskih muškaraca poginulo 2022. i 2023. boreći se u ratu.
Zajednička istraga koju su objavili Mediazona i Meduza, još jedan nezavisni ruski informativni portal, pokazuje da se stopa ruskih gubitaka u Ukrajini ne usporava i da Moskva gubi oko 120 ljudi dnevno.
Rizik od smrti, a kamoli to da je li rat pravedan ili nije, nisu stvari koje brinu Andreja.
"Osjećam se kao da moram da budem tamo (na ratištu)", rekao je za RSE. "Shvatam da se možda nikad više neću vratiti. E pa, to je sudbina."
Facebook Forum