Centralna banka Bosne i Hercegovine potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je dobila 333 miliona eura kredita iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Ova sredstva su uplaćena na račun Centralne banke BiH, 23. aprila, a kredit je odobren na osnovu programa hitne pomoći za ublažavanje ekonomskih posljedica epidemije korona virusa.
Međutim, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još nije usvojilo Odluku o povlačenju i raspodjeli tih sredstava.
Iz kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije, poručuju da je ključ razrješenja blokiranih kreditnih sredstava u rukama ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande, koji je ovlašten za potpisivanje promisorne note (mjenice) za povlačenje dijela sredstava MMF-a.
Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor iz kabineta ministra finansija BiH kada će potpisati promisornu notu.
Šta se traži od ministra Bevande?
Iz Centralne banke BiH potvrdili su za RSE da sredstva ne mogu biti dodijeljena entitetima, dok se ne dostavi potrebna dokumentacija, što još nije urađeno.
"Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) spremna je za raspodjelu novca, ali, kako bi to bilo realizirano, neophodno je da se ispune preduslovi definisani u Članu 2. Memoranduma, potpisanog 20. aprila. Član 2. glasi - Ministarstvo finansija i trezora BiH je ovlašteno da u ime BiH izda promisorne note za članstvo i finansijske aranžmane sa MMF-om i blagovremeno ih dostavi u fizičkom obliku CBBiH, a na osnovu obavještenja od CBBiH i Odluka Savjeta/Vijeća ministara BiH”, navodi s u pisanom odgovoru Centralne banke BiH na upit Radija Slobodna Evropa.
Vijeće ministara BiH, na elektronskoj sjednici, u petak 24. aprila, jednoglasno je usvojilo Prijedlog odluke o davanju ovlaštenja ministru finansija i trezora BiH Vjekoslavu Bevandi za izdavanje promisorne note za povlačenje sredstava i instrumenata za brzo finansiranje od MMF.
Šta je prethodilo?
Na istoj sjednici, nije usvojen prijedlog Odluke o raspodjeli sredstava instrumenata za brzo finansiranje od MMF. Protiv ovog Prijedloga su bila ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, ministar odbrane Sifet Podžić, ministar sigurnosti Fahrudin Radončić i zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Dževad Mahmutović.
Povodom nastale situacije, u ponedjeljak se oglasila i Stranka demokratske akcije, čiji vrh je zasijedao u Sarajevu.
"Pozivamo ministra finansija Vjekoslava Bevandu da prestane sa opstrukcijama i u skladu sa obavezujućim zaključkom Vijeća ministara dostavi promisornu notu Centralnoj banci BiH kako bi se omogućilo korištenje raspoloživih sredstava MMF za brzo finansiranje u cilju ublažavanja ekonomskih i drugih posljedica pandemije", navodi se u saopštenju te političke partije, objavljenom na Facebook stranici stranke.
Šta je navedeno u Pismu namjere?
U Pismu namjere definisano je da Federaciji BiH (FBiH) pripada 62 posto ovih sredstava, Republici Srpskoj 38 posto, s tim da po 0,5 posto svaki entitet mora izdvojiti i uplatiti na račun Vlade Brčko distrikta.
Potpisano je da se 50 posto sredstava koja pripadaju FBiH raspodjele i kantonima kako bi adekvatno odgovorili na posljedice pandemije COVID-19.
Entitetske vlade najavile su ranije da će ovaj novac biti usmjeren za pomoć privrednicima.
Kredit odoboren, budžet nije usvojen
Ekonomistica Svetlana Cenić podsjeća da budžet Bosne i Hercegovine još nije usvojen, te da je njegova osnovna svrha, kako kaže, servisiranje međunarodnih obaveza.
"Zar nije logično prvo usvojiti budžet, jer ovaj kredit koji je MMF odobrio će imati grejs period od tri godine i tri meseca, a i onaj prethodni kredit MMF-ov dolazi na naplatu i počinje otplata. Pa, kako to da nisu prvo pitali kako ćemo sa otplatom tog kredita koji već naredne godine dospeva, pa da vidimo koliko to nama sredstava treba u Bosni i Hercegovini", kaže za RSE Svetlana Cenić.
Cenić podsjeća i da se krediti koje Bosna i Hercegovina uzima od međunarodnih finansijskih institucija vraćaju na osnovu Zakona o dugu, te da Pismo namjere i Memorandum koji je poslan Međunarodnom monetarnom fondu, nisu usaglašeni sa tim zakonom.
Prema njenim riječima ostalo je nejasno kako će kantoni, vraćati taj dug.
"Pri tome sa MMF-om su pregovarali o kreditu lideri političkih stranaka, SDA, HDZ i SNSD, koji sa ekonomijom apsolutno nikakave veze nemaju’’, ističe Cenić.
Bosni I Hercegovini je, prema odluci Upravnog odbora MMF-a, odobren kredit za pomoć u borbi protiv korona virusa u iznosu 265,2 miliona SDR (međunarodna obračunska jedinica koju je utvrdio i definisao MMF), što je oko 330 miljuna eura. Kamatna stopa je na bazi 1,05 posto uz grejs period od 39 mjeseci.
*Saradnja na tekstu Aida Đugum
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum