Mladić odložio izjašnjavanje o optužnici za 30 dana

(Prvo pojavljivanje Mladića pred Haškim tribunalom)


Goran Jungvirth i Želimir Bojović

Ratko Mladić, bivši zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske dobio je na svoje traženje od suca Alphonsa Oriea 30 dana ako bi se izjasnio o krivnji za zločine koji se spominju protiv njega u haškoj optužnici, koje je nazvao "gnusnim".

Ulaskom u sudnicu, Mladić je salutirao, a na pitanje suca da se predstavi, optuženi je rekao: "Ja sam general Ratko Mladić."

Na sebi je imao sivo odijelo i kravatu kao i kačket koji je potom skinuo.

Rekao je sudcu Oriu da razumije jezik na kojem mu se obraća preko prevodioca. Iako je govorio sa blagim poteškoćama, stiče se utisak da razumije proceduru i način ophođenja pred Sudom.

Mladić je rekao da je teško bolestan čovek i da mu je komplikovano da razumije šta je sve rečeno.

On je rekao kako je doživio stres i da mu treba vremena.

"Budite strpljivi sa mnom", rekao je Mladić.

On je dodao kako nije čitao optužnicu i da mu je za to potrebno mnogo vremena.

"Neću ništa da potpisujem, pošto želim dobru odbranu", rekao je on.



U sudnici su bili prisutni glavni tužitelj Serge Brammertz, kao i Mladićev pravni zastupnik Aleksandar Aleksić, koji je svom branjeniku često rukama pokazivao kada je vrijeme da se zaustavi u svojim odgovorima.

Sudac Ori, odlučio je da Mladiću, uprkos njegovom odbijanju, pročita sažetak optužnice. Mladić je suca slušao pažljivo i tek na momente odmahivao glavom kao da se ne slaže sa navodima koje on iznosi.

"Ovo su gnusne optužbe na mene", rekao je Mladić i dodao kako mu treba vremena da shvatim da je to tako.

Na kraju čitanja 11. tačaka optužnice Mladić je dlučio da odbije izjašnjavanje o optužnici dok se detaljno ne upozna sa njom.

Sudac Ori zakazao je novo suđenje za 4. jul 2011., a Mladiću naložio da do daljenjeg ostaje u pritvorskoj jednici Tribunala u Hagu.

Predsedavajući sudskim većem dao je priliku tužiteljstvu i odbrani da pokrenu neka od pitanja. Tužiteljstvo je tu mogućnost odbilo.



Ali, Ratko Mladić je rekao da želi privatnu sjednicu jer mora sucima da predoči detalje o svom zdravstvenom stanju.

U nastavku sjednice Mladić je rekao:

"Ja sam branio svoj narod i svoju zemlju. Sada pred vama branim Ratka Mladića".

"Tokom hapšenja prema meni su postupali ljudski i dostojansveno, ali nervira me procedura. ja ne ubijam ni muslimane ni hrvate. Ja sma braniop svoju zemlju", govorio je malo konfuzno Mladić.

Sudac Ori, odlučio je da prekine njegovo izlaganje i zamolio gada se tokom izlaganja drži pravila Tribunala.

Mladić se žalio na tretman prilikom dolaska u sud i zbog toga je ljutito zahtevao je od sudskog veća da ga čuvari više ne drže pod ruku dok ga vode, već da će on hodati sam.

"Ja sam genaral Ratko Mladić, mene poznaje čitav svijet", rekao je on.

"To me jako nervira. Vode me kako nekog slepca", rekao je Mladić.

Sudac Ori je uvažio njegove primedbe i zatvorio današnju sednicu.

Sudac Orie predsjedao je i prvostupanjskim vijećem koje je nedavno izreklo presude hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču. Uz to sudac Orie, primjerice, istodobno sudi i vođi srbijanskih radikala Vojislavu Šešelju te bivšim srbijanskim obavještajcima Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Mladića za sada zastupa odvjetnik Aleksandar Aleksić, budući da ga je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) odredio jer Mladić do prvog pojavljivanja na sudu još nije odlučio tko će mu biti branitelj.

Aleksić trenutno pred Haaškim tribunalom brani Stojana Župljanina, visokog policijskog dužnosnika bosanskih Srba optuženog za zločine nad nesrpskim stanovništvom u BiH 1992. godine, kada je bio šef policije u Banja Luci. Aleksić je također pred ICTY-em zastupao bivšeg generala Vojske Jugoslavije Nebojšu Pavkovića, nepravomoćno osuđenog na 22 godine zatvora zbog zločina nad kosovskim Albancima 1999.godine.

Prijedlog nove optužnice

Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba vojske bosanskih Srba (VRS), optužen je za genocid i brojne druge zločine počinjene nad Bošnjacima, bosanskim Hrvatima i drugim nesrpskim civilima u Bosni i Hercegovini od svibnja 1992. do kraja 1995. godine.

Upravo godinu dana od zahtjeva tužiteljstva za podnašanje nove optužnice, kako bi se uskladila s onom Radovana Karadžića, uhićen je te će mu se suditi za zločinački poduhvat etničkog čišćenja sa ciljem nasilnog i trajnog uklanjanja nesrpskih nacionalnih skupina s velikih dijelova teritorije BiH.

Prema optužnici, 1992.godine etničko čišćenje u osam općina (Bratunac, Foča, Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik) doseglo je razmjere genocida kao i kasnije 1995.godine u Srebrenici (ubojstvo više od 7000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, kao i nanošenje teških fizičkih i psihičkih patnji tisućama žena, djece i staraca prisilno preseljenih iz enklave).

Ostale optužbe odnose se također na tri udružena zločinačka poduhvata: kampanju terora nad civilnim stanovništvom Sarajeva te uzimanje osoblja UN-a za taoce u svibnju i lipnju 1995. godine.

Novi prijedlog optužnice je dobio ocjenu kao zadovoljavajući što se tiče dokaza koji podupiru vjerojatnu osudu optuženog ako budu prihvaćeni.

„Zbog nedostatnih dokaza“ sudac Orie je odbio izvršiti uvrštenje incidenta u općinama Bišina i Šekovići u kojem je ubijeno više od trideset bošnjačkih muškaraca, od kojih su neki prethodno bili zatočeni u zatvoru Sušica.

Nakon odobravanja dopune optužnice (27.05.2011.) potpredsjednik ICTY-a Mehmet Guney je (u odsutnosti predsjednika Patricka Robinsona), imenovao tročlano vijeće sastavljeno od sudaca: Christoph Flugge iz Njemačke, Alphons Orie iz Nizozemske i Bakone Justice Moloto iz Južnoafričke Republike.

Drugi učesnici udruženog zločinačkog poduhvata u kojem je Mladić sudjelovao kao zapovjednik Glavnog štaba VRS-a, a protiv kojih je Međunarodni sud UN-a u Den Haagu podigao optužnice su, među ostalima: Radovan Karadžić - bivši predsjednik Republike Srpske i predsjednik Srpske demokratske stranke, Momčilo Krajišnik - bivši predsjednik skupštine bosanskih Srba, Biljana Plavšić - bivša članica predsjedništva bosanskih Srba, i generali vojske bosanskih Srba Stanislav Galić, Dragomir Milošević i Radislav Krstić.

Za neke optužnica manja od očekivane

Bivši zapovjednik Glavnog štaba VRS-a je optužen za iste zločine kao i njegov nekadašnji šef, bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić iako je njegov ratni put počeo, barem na ratištu, znatno prije nego što to pokriva haška optužnica.



(FOTOGALERIJA - Prvo pojavljivanje Mladića pred Haškim sudom)

Iako je hrvatski državni vrh javno izražavao povodom uhićenja nadu da će mu se suditi i za zločine u Hrvatskoj – to se neće dogoditi.

U Hrvatskoj ga se smatra zapovjedno odgovornim za zločin u Škabrnji 1991., mjesta u zadarskom zaleđu koji je zauzeo kao pukovnik, načelnik štaba 9. (Kninskog) korpusa JNA. Kijevo, Vrlika, Šibenik, Zadar, Saborsko, mjesta su čije stradanje stanovnici povezuju također s njim.

Kako bi se haško suđenje odradilo „u razumnom roku“ glavni tužitelj Serge Brammertz je obavijestio kako se neće raditi na proširivanju optužnice.

I optužnica Radovanu Karadžiću smanjivana je nekoliko puta na zahtjev samih sudaca budući da bi suđenje, ako bi se sudilo po prvobitnoj optužnici, potrajalo prema očekivanjima više od planirane 3 godine.

Ne želeći ni riskirati da suđenje ne dođe do kraja kao bivšem srbijanskom predsjedniku Miloševiću (nakon 4 godine procesa) haško tužiteljstvo se usredotočilo na ratna zbivanja u Bosni i Hercegovini, vjerujući da ima dovoljno elemenata da ga osudi na dugogodišnju kaznu zatvora poput nekih njegovih podređenih.

Naime zbog dugotrajnosti haških procesa, a vodeći se ekspeditivnošću suđenja kao jednim od elemenata pravičnog procesa, tužiteljstvo je i do sada često smanjivalo optužbe unatoč dokumentaciji i svjedocima koji su spremni svjedočiti.