Inicijativa mladih za ljudska prava iz svih zemalja regiona uputiće danas vladama svojih država Deklaraciju koju su usvojili na Samitu u Beogradu.
Mladi zahtijevaju punu saradnju sa Haškim tribunalom, kažnjavanje odgovornih, spriječavanje veličanja zločinaca i negiranja genocida. Traže od svojih vlada i borbu protiv svih vidova diskriminacije.
Deklaraciju je potpisalo oko 300 mladih iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i sa Kosova. Svoje zahtjeve uputiće i predstavnicima EU.
Beogradska deklaracija, usvojena na Samitu mladih regiona, poslana je danas i bosanskohercegovačkom Vijeću ministara.
Mladi u BiH, poučeni dosadašnjim iskustvom, ne vjeruju da će njihov glas biti opomena vlastima. Kažu ipak da je Deklaracija koju su potpisali veoma značajna, prije svega zbog osvješćivanja mladih ljudi koji i 14 godina nakon rata žive u podijeljenim zajednicama. Ne žele da budu taoci postupaka prethodnih generacija i zato traže da svi ratni zločinci budu uhapšeni i da se genocid ne smije negirati.
Alma Mašić, predsjednica Inicijative mladih za ljudska prava BiH:
„Mladi ljudi su svjesni da oni jednostavno ne mogu da preuzmu odgovornost za ono što se dešavalo 90-im u vrijeme ratnih konflikta, da za to preuzimaju odgovornost njihovi roditelji i ostali. Ali mladi moraju biti svjesni činjenica šta je to što se desilo u prošlosti, razumjeti tu prošlost i tek tako mogu preuzeti odgovornost za budućnost, znači da oni kada postanu budući donosioci odluka budu odgovorni da se takve stvari više nikada ne ponove.“
Deklaracija ima poseban značaj za mlade iz Bosne i Hercegovine, zemlje gdje je počinjen najveći broj ratnih zločina. Ervin Blažević, iz Omladinskog udruženja Kozarac, smatra da se glas mladih mora čuti, naročito kada je riječ o uspostavi mehanizama tranzicione pravde:
„Te stvari su nama potrebne, pogotovo nama koji živimo, recimo, u Prijedoru gdje smo još uvijek pod tim maćehinskim odnosom vlasti koja se nije promijenila ništa od 1992. Naša je želja upravo da kroz učešće na takvim mjestima pokušamo uticati da se promijene neke stvari u našem stvarnom životu, u realnosti.“
MALE ŠANSE DA POLITIČARI PROMIJENE RAZMIŠLJANJE
Aleksandra Letić, iz Helsinškog odbora RS, smatra da Deklaracija koju su potpisali mladi neće napraviti neki velikipreokret u načinu razmišljanja bosanskohercegovačkih političara:
„Jer još uvijek kod nas kod onih koji donose odluke, političke prvenstveno, nije sazrela svijest da itekako mladi ljudi jesu jedan potencijal koji mora apsolutno da bude uzet u obzir. Mislim da se sa jednom deklaracijom neće napraviti taj jedan veliki korak prema onima koji donose političke odluke i da se tu daleko više mora investirati i truda i vremena - i uključiti i njih u određene inicijative kako bi oni shvatili da se ne mogu oglušiti na ono što dolazi iz sfere omladinskog aktivizma ili omladinskih organizacija.“
Ni Ervin Blažević iz Omladinskog udruženja Kozarac nije optimista:
„Vjerujem da ovakvim pristiscima se mogu napraviti neke izmjene. A koliko su naše vlade zaista spremne da rade po tome, to je, nažalost, veoma diskutabilno.“
Alma Mašić, predsjednica Inicijative mladih za ljudska prava BiH.
„Imamo godinu dana da vidimo da li će vlade učiniti nešto u vezi s tim pitanjem tako da bismo ih na sljedećem samitu mogli pitati šta je to što su oni uradili u vezi s ovim pitanjima u ovoj godini. Bitno nam je da se glas mladih čuje na svim nivoima.“
Od vlada zemalja Zapadnog Balkana mladi, između ostalog, traže da uspostave mehanizme tranzicone pravde kroz punu saradnju sa Haškim tribunalom, daju podršku suđenjima za ratne zločine, traže da se obilježe mjesta zločina i zakonski spriječe promocija i veličanje optuženih i osuđenih za ratne zločine, te negiranje genocida u Srebrenici. Hoće li vlasti u BiH saslušati glas mladih, odgovara predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić:
„Kada je dobijemo i kad se upoznamo sa sadržajem, onda ćemo imati i svoj odnos prema toj deklaraciji. Ali u svakom slučaju sve ono što je na liniji izgradnje povjerenja i ubrzanja regiona ka EU i NATO-u mislim da će zasluživati podršku i Vijeća ministara, barem mogu da govorim u svoje lično ime.“
Svoje zahtjeve mladi regiona će poslati i predstavnicima Evropske unije. Jedan od ključnih je da tranziciona pravda bude dio agende u pregovorima za priključivanje zemalja regiona EU i da se ovo pitanje ne vezuje samo za saradnju sa Haškim tribunalom.
Mladi zahtijevaju punu saradnju sa Haškim tribunalom, kažnjavanje odgovornih, spriječavanje veličanja zločinaca i negiranja genocida. Traže od svojih vlada i borbu protiv svih vidova diskriminacije.
Deklaraciju je potpisalo oko 300 mladih iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i sa Kosova. Svoje zahtjeve uputiće i predstavnicima EU.
Beogradska deklaracija, usvojena na Samitu mladih regiona, poslana je danas i bosanskohercegovačkom Vijeću ministara.
Mladi u BiH, poučeni dosadašnjim iskustvom, ne vjeruju da će njihov glas biti opomena vlastima. Kažu ipak da je Deklaracija koju su potpisali veoma značajna, prije svega zbog osvješćivanja mladih ljudi koji i 14 godina nakon rata žive u podijeljenim zajednicama. Ne žele da budu taoci postupaka prethodnih generacija i zato traže da svi ratni zločinci budu uhapšeni i da se genocid ne smije negirati.
Mladi moraju biti svjesni činjenica šta je to što se desilo u prošlosti, razumjeti tu prošlost i tek tako mogu preuzeti odgovornost za budućnost
Alma Mašić, predsjednica Inicijative mladih za ljudska prava BiH:
„Mladi ljudi su svjesni da oni jednostavno ne mogu da preuzmu odgovornost za ono što se dešavalo 90-im u vrijeme ratnih konflikta, da za to preuzimaju odgovornost njihovi roditelji i ostali. Ali mladi moraju biti svjesni činjenica šta je to što se desilo u prošlosti, razumjeti tu prošlost i tek tako mogu preuzeti odgovornost za budućnost, znači da oni kada postanu budući donosioci odluka budu odgovorni da se takve stvari više nikada ne ponove.“
Deklaracija ima poseban značaj za mlade iz Bosne i Hercegovine, zemlje gdje je počinjen najveći broj ratnih zločina. Ervin Blažević, iz Omladinskog udruženja Kozarac, smatra da se glas mladih mora čuti, naročito kada je riječ o uspostavi mehanizama tranzicione pravde:
„Te stvari su nama potrebne, pogotovo nama koji živimo, recimo, u Prijedoru gdje smo još uvijek pod tim maćehinskim odnosom vlasti koja se nije promijenila ništa od 1992. Naša je želja upravo da kroz učešće na takvim mjestima pokušamo uticati da se promijene neke stvari u našem stvarnom životu, u realnosti.“
MALE ŠANSE DA POLITIČARI PROMIJENE RAZMIŠLJANJE
Aleksandra Letić, iz Helsinškog odbora RS, smatra da Deklaracija koju su potpisali mladi neće napraviti neki veliki
„Jer još uvijek kod nas kod onih koji donose odluke, političke prvenstveno, nije sazrela svijest da itekako mladi ljudi jesu jedan potencijal koji mora apsolutno da bude uzet u obzir. Mislim da se sa jednom deklaracijom neće napraviti taj jedan veliki korak prema onima koji donose političke odluke i da se tu daleko više mora investirati i truda i vremena - i uključiti i njih u određene inicijative kako bi oni shvatili da se ne mogu oglušiti na ono što dolazi iz sfere omladinskog aktivizma ili omladinskih organizacija.“
Ni Ervin Blažević iz Omladinskog udruženja Kozarac nije optimista:
„Vjerujem da ovakvim pristiscima se mogu napraviti neke izmjene. A koliko su naše vlade zaista spremne da rade po tome, to je, nažalost, veoma diskutabilno.“
Alma Mašić, predsjednica Inicijative mladih za ljudska prava BiH.
„Imamo godinu dana da vidimo da li će vlade učiniti nešto u vezi s tim pitanjem tako da bismo ih na sljedećem samitu mogli pitati šta je to što su oni uradili u vezi s ovim pitanjima u ovoj godini. Bitno nam je da se glas mladih čuje na svim nivoima.“
Od vlada zemalja Zapadnog Balkana mladi, između ostalog, traže da uspostave mehanizme tranzicone pravde kroz punu saradnju sa Haškim tribunalom, daju podršku suđenjima za ratne zločine, traže da se obilježe mjesta zločina i zakonski spriječe promocija i veličanje optuženih i osuđenih za ratne zločine, te negiranje genocida u Srebrenici. Hoće li vlasti u BiH saslušati glas mladih, odgovara predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić:
„Kada je dobijemo i kad se upoznamo sa sadržajem, onda ćemo imati i svoj odnos prema toj deklaraciji. Ali u svakom slučaju sve ono što je na liniji izgradnje povjerenja i ubrzanja regiona ka EU i NATO-u mislim da će zasluživati podršku i Vijeća ministara, barem mogu da govorim u svoje lično ime.“
Svoje zahtjeve mladi regiona će poslati i predstavnicima Evropske unije. Jedan od ključnih je da tranziciona pravda bude dio agende u pregovorima za priključivanje zemalja regiona EU i da se ovo pitanje ne vezuje samo za saradnju sa Haškim tribunalom.
