Dostupni linkovi

Istraživanje: Mladi u Srbiji najviše veruju vojsci


Među mladima je prisutan nedostatak buntovničkog, demokratskog impulsa
Među mladima je prisutan nedostatak buntovničkog, demokratskog impulsa

Najnoviji rezultati istraživanja koji su pokazali da mladi u Srbiji ne veruju u institucije jer se sve rešava na drugim mestima, ne iznenađuju, možda smo samo mi iznenađeni kad nam mladi ljudi saspu istinu u lice, kaže pisac i profesor na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu Igor Štiks.

“Ono što nas boli je da imamo posla sa mladim ljudima koji apsolutno nemaju nikakve ideale, koji čak ne zauzimaju ni moralnu poziciju sa koje bi kritizirali društvo u kome žive. Takođe nas boli sklonost ka hijerarhijskim organizacijama, dakle nedostatak buntovničkog, demokratskog impulsa”, kaže Štiks.

Krovna organizacija za mlade je objavila rezultate istraživanja o poverenju u institucije. Ocene su od jedan do pet, jedan i dva znače “nemam poverenje”, tri “niti imam, niti nemam poverenje”, “imam poverenje” su ocene četiri i pet koje nije dobilani jedna institucija.

Mladi najviše poverenja ukazuju vojsci (3,3), institucijama koje se bave mladima Fondu za mlade talente (3,1), a nešto malo nižu ocenu dobilo je Ministarstvo za omladinu i sport (2,6). Slede Crkva (2,5) i policija (2,2). Ispod ocene dva, dakle bez poverenja mladih su tri najviše državne institucije: Parlament (1,4), Vlada (1,6) i predsednik Republike (1,8).

To istraživanje na posredan način govori o sistemu vrednosti novih generacija koje preuzimaju modele odraslih. Stefan Đorđević iz Krovne organizacije mladih za RSE kaže da mladi preuzimaju obrasce od starijih.

“Ove statistike ne odskaču puno od statistike cele populacije. Imamo istraživanja u kojima se kaže da vojska i crkva uživaju najveće poverenje u celoj populaciji, pa mladi nisu puno odskočili od tog opšteg stava.”

To što mladi imaju najviše poverenja u crkvu i vojsku, posledica je urušavanja državnih institucija, pa se priklanjaju onom što je stabilno, što ima organizaciju i hijerarhiju, tumači Štiks.

Ideje poput solidarnosti mladima ništa ne znače: Igor Štiks
Ideje poput solidarnosti mladima ništa ne znače: Igor Štiks

Kakav je sistem vrednosti mladih? Na čudan način kombinuju neoliberalizam i konzervativizam, tako ih vidi Igor Štiks na osnovu svog iskustva sa studentima u Srbiji na svom matičnom fakultetu, ali ništa drugačije nije i većina mladih u regionu a i šire, kaže Štiks koji često gostuje van Srbije i kao predavač i kao književnik.

“Oni su, a da to ne znaju, neoliberalni, jako su fokusirani na sebe, narcisoidno se predstavljaju na društvenim mrežama i drugde, okrenuti su samo svojim karijerama i uspehu. Ideje, poput solidarnosti, zajednica, društva, ništa im ne znače. Sa druge strane, prilično su konzervativni, uglavnom na desnom spektru, smatraju da je identitet ključna stvar u životu svakog čoveka, a pri tom misle na etnički, vjerski i nacionalni identitet”, kaže Štiks koga ta kombinacija životnog opredeljenja većine mladih zabrinjava jer je, kaže, nepoznanica šta će doneti u budućnosti ta generacija. On se ipak nada da će manjina obrazovanih, pametnih mladih ljudi koji kritički razumeju društva u kojima žive, postati jednog dana glasna manjina.

Da li se to može naslutiti iz odgovora mladih Novosađana sa kojima su razgovarali Maja Leđenac i Norbert Šinković.

Novosađani o sistemu u kojem žive
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:22 0:00

Istraživanje je pokazalo da mladi primećuju da nemaju svoje predstavnike u institucijama, niti osobe koje zagovaraju njihove interese. Dve trećine njih smatra da uopšte nema uticaj na političke procese i procese donošenja odluka. Da se stvari završavaju u partijama, a ne u institucijama. Pa zašto bi onda verovali u njih.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG