Nakon mirovnog samita u Ukrajini, ostaje pitanje hoće li Rusija doći za pregovarački sto

Piše: Robert Coalson

Tokom dvodnevnog samita za mir u Ukrajini od 15. do 16. juna, visoki zvaničnici iz više od 90 zemalja fokusirali su se na najrazorniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Dok su se delegacije razilazile, učesnici su pohvalili pokretanje procesa za nastavak dijaloga i izglede za drugi samit u bliskoj budućnosti.

Ali činjenica da Moskva nije bila pozvana na događaj i da ga je opisala kao gubljenje vremena i truda dovodi u sumnju budućnost bilo kakvog mirovnog procesa, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Iako se u završnom kominikeu samita nije eksplicitno pominjala Rusija, u njemu je navedeno da "postizanje mira zahtijeva uključenost i dijalog svih strana".

"Mi smo, dakle, odlučili da preduzimamo konkretne korake u budućnosti... uz dalje angažovanje predstavnika svih strana", navodi se u saopštenju, uz napomenu da "osnova" za rješenje sukoba moraju biti "principi poštovanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta svih država".

"Ovo je bio inauguracijski samit s ciljem pokretanja mirovnog procesa zasnovanog na Povelji UN-a i poštovanju međunarodnog prava", rekao je ukrajinski analitičar Volodimir Fesenko, direktor centra za politička istraživanja Penta. "Šta slijedi? Jedna od mogućnosti o kojoj se razgovaralo na marginama samita bila je održavanje mirovne konferencije."

"Mnogi učesnici mirovnog samita spomenuli su da se u budućnosti mora održati još jedan događaj (uz učešće Rusije i Ukrajine)", dodao je Fesenko. "Ali bez preduslova i ultimatuma. "

Obraćajući se novinarima nakon prve sjednice samita 15. juna, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao: "Ovdje nema Rusije, jer ako bi Rusija bila zainteresovana za mir, ne bi bilo rata".

'Pokušaji da izgleda kao kompromis'

Na specijalnom događaju u Moskvi uoči mirovnog samita u Švicarskoj, ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je ono što je opisao kao mirovni plan za Ukrajinu.

Rekao je da ako Kijev povuče svoje snage iz svih ukrajinskih regija na koje Rusija polaže pravo, uključujući teritoriju koju trenutno drže ukrajinske snage, i odustane od bilo kakve ambicije da se pridruži NATO-u, Moskva će "odmah" narediti prekid vatre i biti spremna za početak pregovora.

Dodao je da mirovni sporazum mora biti zasnovan na međunarodnom priznanju pretenzija Moskve na ukrajinske oblasti Donjeck, Lugansk, Herson, Zaporožje i Krim i ukidanje svih sankcija uvedenih Rusiji.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u obraćanju novinarima 16. juna dodao da Kremlj smatra Zelenskog nelegitimnim liderom i da neće s njim razgovarati.

Ukrajina i mnogi učesnici samita u Švicarskoj odmah su osudili Putinovu izjavu kao "ultimatum" čiji je cilj poremetiti globalni događaj.

"Jasno je da ove prijedloge nije mislio na početak pregovora koji bi mogli dovesti do mira", rekao je ruski politički analitičar Ivan Preobraženski, "već radije na kapitulaciju Ukrajine ili na nastavak borbi... Putin traži da mu se da ono što nije mogao uzeti vojnom silom, sve vrijeme pokušavajući da to izgleda kao kompromis."

"Ono što je Putin rekao bili su preduslovi", rekao je analitičar Fesenko. "To nisu bili prijedlozi o kojima bi se pregovaralo. To su bili preduslovi, ultimatum... Pravi mirovni proces mora početi bez preduslova."

Novinar Deutsche Welle-a Konstantin Egert rekao je za Ruski servis RSE da je "jasno da Putin ne želi mir i da misli da može da nastavi da se bori još dugo i da sačeka sve ostale".

Kineski interesi

Kina, glavni geopolitički saveznik Rusije, nije prisustvovala samitu u Švicarskoj i predložila je – zajedno s Brazilom – vlastiti mirovni proces koji uključuje i Rusiju i Ukrajinu. U svojim izjavama, Peking je naglasio da mirovni sporazum mora biti zasnovan na poštovanju "nacionalnog suvereniteta", dok pitanje teritorijalnog integriteta Ukrajine nije spomenuto.

"Uspjeh" samita u Švicarskoj, rekao je ruski politolog Aleksandar Morozov, stvorio je neku vrstu "dinamike" koju će Peking morati uzeti u obzir ako želi da nastavi kao posrednik.

"Rat je sada na dnevnom redu velikog broja zemalja", rekao je on, dodajući da se izjava samita o podršci teritorijalnom integritetu Ukrajine ne može zanemariti.

Preobraženski je ukazao na uticaj Pekinga u Moskvi, ali je izrazio sumnju da bi Kina mogla da iznudi "stratešku reviziju kursa Moskve". Štaviše, on tvrdi da interesi Pekinga možda i nisu u traženju mirnog rješenja u Ukrajini.

"Peking nije zainteresovan za okončanje agresije", rekao je on. "Ima druge interese. Žele da sačuvaju status quo. Rusija ne smije u potpunosti izgubiti ovaj rat, ali nema potrebe – iz perspektive Kine – ni da pobijedi."

Saudijska karta

Na putu za Švicarsku, Zelenski se iznenadno zaustavio u Saudijskoj Arabiji, gdje je uvjerio Saudijce da učestvuju na samitu.

Kijev navodno vidi Saudijsku Arabiju kao mogućeg domaćina naredne mirovne konferencije na kojoj će učestvovati i Kina i Rusija.

Tokom samita 15. juna, saudijski ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan al-Saud izrazio je nadu da će samit "pružiti osnovu za politički put rješavanja sukoba. Ali put ka miru će zahtijevati neke teške kompromise kao dio mape puta."

"Svakom kredibilnom procesu biće potrebno učešće Rusije", zaključio je on.

Analitičar Fesenko je rekao da samit u Švicarskoj predstavlja osnovu za dalju diskusiju o pitanjima gdje je "moguć dogovor", poput oslobađanja zatvorenika ili povratka ukrajinske djece koja su ilegalno odvedena u Rusiju.

Međutim, postoje pitanja oko kojih nije moguć kompromis, uključujući status okupiranih regija, rekao je on.

Moglo bi doći do saudijskog "nastavka globalnog samita", rekao je Fesenko, ističući medijske izvještaje da Evropska unija podržava takvu inicijativu.

S druge strane, proces koji je doveo do samita u Švicarskoj mogao bi se nastaviti neformalnim sastancima na niskom nivou u kojima bi učestvovali predstavnici učesnika samita, zajedno sa Ukrajinom i Rusijom.

"To ne bi bili mirovni pregovori", istaknuo je, "već prije pokušaji dogovora o formatu budućih mirovnih pregovora i dnevnom redu takvih pregovora".