"Postavili smo kamen temeljac u arhitekturi mira jednog novog doba".
Ovako je Jelena Stefanović, nastavnica jedne osnovne škole iz Kragujevca prokomentarisala posjetu 23 đaka Muzeju ratnog djetinjstva u Sarajevu.
Učenici šestog i sedmog razreda osnovne škole su u Sarajevo došli na inicijativu svojih nastavnika i nastavnica.
Ovo je prva posjeta djece iz Srbije posvećena obilasku ovog muzeja.
"Doneli smo dušu ispunjenu razumevanjem, empatijom, pružili ruku prijateljstva, otvorili um. Neka naše zajedničke ideje idu ruku pod ruku, jer samo tako možemo preko svih prepreka do harmonije i ljubavi", kaže Stefanović.
Ona je zajedno sa ostalim nastavnicima iz Srbije i Bosne i Hercegovine prošle godine učestvovala u radionici u kojoj se kroz edukativnu metodologiju Muzeja ratnog djetinjstva i predmete muzeja, nastoji približiti bitnost mirovnog obrazovanja u školama.
Organizator radionica je Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji (YIHR) u partnerstvu sa Forumom ZFD (Ziviler Friedensdienst).
Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu je muzej koji čuva hiljade ličnih predmeta fotografija pisama, svesaka, dokumenata i dugih uspomena onih koji su djetinjstvo proveli u rata u BiH.
Posjeta Muzeju, djeci iz Kragujevca je bila centralni događaj.
Šta kažu djeca?
"Deca su bila veoma srećna. Dopada im se Sarajevo, atmosfera je bila divna, utisci su premašili i naša očekivanja", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Sofija Todorović, programska direktorica Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji.
Djeca su, navodi Todorović, bila podijeljena u grupe, a svaka grupa je imala svog edukatora.
"Prolazili su kroz muzej, razgovarali o eksponatima, pisali svoje utiske, pa smo imali ragovor o tome koja priča se njima najviše dopala, zbog čega je ona važna, povezivali su to sa svojim ličnim osećanjima koje su doživeli kao mali", kaže Todorović.
Nakon toga, djeca su razgovarala sa edukatorima o osjećanjima koja su kod njih izazvali eksponati koje su vidjeli.
Učenici iz Kragujevca su donijeli i poklone.
Među njima je i slika djevojčice na kojoj se nalaze simboli Kragujevca, među kojima je i spomenik iz Memorijalnog parka Šumarice, gdje je 1941., početkom Drugog svjetskog rata, strijeljano nekoliko stotina djece.
"Tokom posete je došla jedna nastavnica iz Sarajeva sa troje đaka, pa su zajedno razmenjivali iskustva. To su jako važne stvari, jako je važo da deca određene teritorije ili regiona ne ostanu etiketirani kao neprijateljski, bez da su ikada o njima bilo šta saznali ili čuli. Sigurna sam da posle ove posete Sarajevu, retko ko će njima moći da kaže nešto za Sarajevo da to nije lepo, a da oni u to poveruju. Mislim da je to suština", navodi Todorović.
I u Muzeju ratnog djetinjstva, koji je otvoren 2017. godine, smatraju kako je posjeta djece iz Kragujevca "prvi korak u jačanju saradnje sa školama širom Srbije".
"Aktivnosti poput ove, koje imaju za cilj promoviranje kulture mira, omogućavaju djeci i mladima da razviju svijest o važnosti empatije i razumijevanja različitih perspektiva. Osim toga, ove aktivnosti potiču djecu i mlade da preuzmu odgovornost za svoje postupke, razmišljaju o posljedicama svojih djela, te aktivno rade na izgradnji inkluzivnijeg i mirnijeg okruženja i društva", kaže za RSE Amina Krvavac, direktorica Muzeja ratnog djetinjstva u BiH.
Nakon posjete Muzeju, djeca iz Kragujevca obišla i neke od najistaknutijih građevina u Sarajevu.
"Mi nastavljamo naš rad sa nastavnicima i nastavama u BiH i Srbiji, radićemo sve na tome da bude još poseta. Ako ima neko iz BiH ko bi želeo da dođe u Srbiju, ohrabrujem ljude da se jave i mi ćemo u tome pomoći", kaže Todorović.
Stradanja djece u Sarajevu tokom rata
Prema zvaničnim podacima 1.601 dijete je stradalo tokom četiri godine opsade Sarajeva (1992.-1995.), glavnog grada BiH.
Prema sudskim presudama na međunarodnim i domaćim sudovima, najmanje 53 djece u Sarajevu je ubijeno snajperom, a više od 14 hiljada ih je ranjeno. Najviše su ubijana na igralištima ispred zgrada, gdje su im geleri zauvijek prekidali djetinjstvo.
Za zločine nad djecom počinjene tokom opsade Sarajeva, za sada niko nije odgovarao.
Vlada Kantona Sarajevo je 2019. godine donijela odluku da se 5. maj obilježava kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva.
Pravosnažno, za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na doživotnu robiju osuđen je Stanislav Galić, dok je 29 godina zatvora dobio Dragomir Milošević, obojica nekadašnji komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa koji su držali pod opsadom Sarajevo 44 mjeseca.
Dio doživotnih presuda Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku Republike Srpske (RS), te Ratku Mladiću, ratnom komandandu Vojske RS, odnosi se upravo na terorisanje civilnog stanovništva Sarajeva.
Pred domaćim pravosuđem za zločine u opkoljenim dijelovima grada, do sada je procesuirano 12 osoba.
Pred Haškim tribunalom za zločine počinjene u Sarajevu bio je optužen i nekadašnji predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević, ali je umro tokom suđenja u martu 2006. godine, nakon čega je proces obustavljen.
Biljana Plavišić, bivša predsjednica Republike Srspke, priznala je krivicu za učešće, između ostalog, u zločinima u Sarajevu, nakon čega je, pred sudijama Haškog tribunala osuđena na 11 godina zatvora.
