Miloš Žujović koji je samostrijelom ranio policajca ispred Izraelske ambasade u Beogradu zakleo se na odanost vođi terorističke grupe takozvane Islamske države Abu Hafsu al-Hašimiju al-Kurejšiju (al-Hashimi al-Qurashi).
Žujović, koji je prelaskom na islam uzeo ime Salahudin, u videoobraćanju, za koje Radio Slobodna Evropa (RSE) nije mogao utvrditi kad i gdje je nastalo, govori da se zaklinje na vjernost Kurejšiju "vođi svih muslimana".
Dvadesetpetogodišnjak iz beogradske općine Mladenovac napao je policajca ispred Ambasade tačno na desetu godišnjicu otkako je Abu Bakr-Baghdadi proglasio tzv. kalifat "Islamska država" i sebe kalifom, 29. juna 2014. godine, govoreći iz Nuri džamije u iračkom Mosulu.
RSE nije mogao utvrditi je li datum napada slučajna podudarnost.
Prema informacijama do kojih je RSE uspio doći, video u kojem se Žujović zaklinje na odanost je objavljen na Telegram kanalima bliskim "Islamskoj državi", koji su uglavnom zatvoreni, što znači da pristup sadržaju imaju samo članovi grupe ili oni koji su se priključili kanalu.
Video i fotografije je na Twitteru podijelilo i nekoliko novinara i istraživača iz zemalja Bliskog Istoka i Italije, navodeći da su sadržaj podijelili mediji bliski "Islamskoj državi".
Nema službenog preuzimanja odgovornosti
Riccardo Valle, talijanski istraživač fokusiran na ekstremizam, za Radio Slobodna Evropa je rekao da je riječ o materijalu koji se brzo širi Telegram kanalima bliskim terorističkoj grupi, kao i na RocketChatu, što je još jedna od aplikacija za razmjenu poruka.
Istaknuo je da sadržaj nije podijeljen na zvaničnim medijima terorističke grupe.
Informaciju o zakletvi napadača iz Beograda objavio je i MEMRI (Bliskoistočni institut za medije i istraživanje) na svojoj web-stranici.
"Islamska država" na svojim platformama objavljuje informacije o grupi, kao i obavijesti o preuzimanju odgovornosti za napade.
U slučaju Žujovića, grupa nije navela da je odgovorna za napad na policajca ispred Ambasade Izraela u Beogradu.
U videoobraćanju, koje traje minutu i 20 sekundi, Žujović govori da daje prisegu "vođi vjernika i halifi muslimana – na poslušnost i pokornost".
Zatim govori kako nakon "blagoslovene operacije vidimo skupinu nevjernika i dušobrižnika kojima nešto nije jasno", a potom govori o "ubijanju i nepravdi prema muslimanima".
Nakon napada na Ambasadu Izraela u Beogradu, pretreseno je nekoliko lokacija u Srbiji, među kojima su i one u Novom Pazaru, gdje je Žujović živio.
Policija je navela da su hapšenja u toku, a nekoliko osoba je u pritvoru.
Na dan napada, ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić je rekao da su na nekim lokacijama koje su pretresene pronađeni predmeti koji se dovode u vezu s terorističkim grupom "Islamska država".
Ko je Abu Hafs al-Hašimi al-Kurejši (Quraishi)?
U videu se Žujović zaklinje čovjeku čije je ime "Islamska država" objavila 6. augusta, predstavljajući novog lidera grupe - Abu Hafsa al-Hashimija al-Kurejšija. Tada je objavljeno samo njegovo ratno ime, bez ikakvih detalja o njegovom pravom identitetu.
On je 4. vođa grupe otkako je Abubakar al-Baghdadi proglasio kalifat 2014. godine. Al-Baghdadi je prvi vođa terorističke grupe koji je vladao u vrijeme teritorijalne ekspanzije ove grupe u Siriji i Iraku, kasnije vjerovatno i najtraženiji čovjek na svijetu, koji je ubijen u akciji američke vojske na severozapadu Sirije, u oktobru 2019. godine.
Prije Abu Hafsa kojem se zaklinje Žujović, vođe grupe bio je Abu Hussein al-Kurejši, za kojeg su turske vlasti navele da su ga ubile u Siriji. Vijest je u maju 2023. objavio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Usprkos tome, na kanalima terorističke grupe širile su se vijesti da je za ubistvo vođe kriva suparnička grupa Hajat Tahrir al-Šam, ranije povezana s Al-Kaidom.
Fondacija Jamestown objavila je da aktualni lider "Islamske države" dolazi na vlast u momentu kad grupa bilježi porast napada u Siriji. Novom "kalifi" zaklele su se na odanost i manje grupe iz provincija u Pakistanu i Jemenu, kao i one veće poput zapadnoafričke provincije.
"Ključni ciljevi za Abu Hafsa tokom njegova mandata vjerovatno će biti trostruki. Prvo, mora ostati živ, suprotstavljajući se rastućoj reputaciji zbog gubitka vođa od suparnika ili protuterorističkih operacija. Drugo, mora održavati globalnu mrežu provincija dok nastavlja poticati operacije u srcu Sirije i Iraka. Treće, mora se osvetiti HTS-u za ubistvo prethodnog kalifa", napisali su iz Jamestown fondacije.
Alias nekoliko vođa grupe jeste Kurejši, što je ime koje sugerira da te osobe prate lozu do Poslanika Muhammeda, što je i preduvjet za poziciju, piše BBC Monitoring.
Iako su pristaše "Islamske države" čim je novi lider imenovan požurile zakleti se na vjernost, nisu pitale za njegov identitet niti su dovele u pitanje podatke koji su o njemu objavljeni.
U međuvremenu, suparničke grupe, od kojih većina podržava Al-Kaidu, ismijavali su sljedbenike "Islamske države" što slijepo vjeruju skupini.
Iako je grupa teritorijalno poražena, još uvijek potiče napade putem online medija. Dva glavna "opravdanja" za pozive za napade jesu izraelski devetomjesečni napad na Gazu i zatvaranje žena i djece osumnjičenih militanta u neuvjetnim kampovima u sjevernoj Siriji.
EUROPOL o korištenju Telegrama i RocketChata
U izvještaju za 2022. o online propagandi, EUROPOL je naveo da teroristička grupa koristi Telegram, i to sve više nastojeći sadržaj prilagođavati različitim jezicima.
U dokumentu iz 2019. autora Petera Kinga, koji je objavljen na stranici EUROPOL-a, navodi se da je omiljena platforma terorističke grupe Telegram.
Osim ove mreže pristalice komuniciraju i dijele sadržaje i putem RocketChat i ZeroNet aplikacija. EUROPOL je naveo da programeri tih platformi nemaju način da djeluju protiv sadržaja koji je pohranjen na serverima kojima upravlja korisnik ili korisnička zajednica.
Ovo je u suprotnosti s gigantima društvenih medija kao što su Facebook i Twitter.
U dokumentu se navodi da je Telegram postao popularan unutar grupe još 2015. godine jer je nudio veću otpornost od drugih platformi.
Tokom 2018. policijske agencije su zajedničkim naporima provele intenzivnu čistku takvih računa, ali to je, navodi se, potaknulo nove eksperimente s decentraliziranim platformama kao potencijalnim alternativama.
Posljednji primjer preuzimanja odgovornosti za napad, zabilježen je na Telegramu kada je "Islamska država" u 14. juna objavila da stoji iza napada u pokrajini Sjeverni Kivu u istočnoj Demokratskoj Republici Kongo. U napadu su poginule najmanje 42 osobe, javile su agencije.
Prije ovoga, u martu Islamska država Khorasan, afganistanski ogranak grupe, preuzela je odgovornost za napad u koncertnoj dvorani u Moskvi, pri čemu je u koncertnoj dvorani Crocus ubijeno 145 ljudi. Da iza napada stoji grupa "Islamska država" potvrdili su i američki obavještajni podaci.
