Dostupni linkovi

Odgođena rasprava o proglašenju Milanovića nepoželjnim u Sarajevu


Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović govori tokom svoje inauguracije u Uredu predsjednika uZagrenu, Hrvatska, 18. februara 2020.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović govori tokom svoje inauguracije u Uredu predsjednika uZagrenu, Hrvatska, 18. februara 2020.

Gradsko vijeće Sarajeva odgodilo je u srijedu, 5. oktobra, raspravu o deklaraciji o osudi stavova predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića prema Bosni i Hercegovini.

Odgađanje raspave zatražio je predlagač deklaracije Toni Vukadin, iz stranke Narod i pravda, ocjenjujući da neće biti konsenzusa među gradskim vijećnicima za njeno usvajanje.

Obraćajući se vijećnicima, Vukadin je kazao da je tekst deklaracije "odmjeren i da ničim ne vrijeđa građane i insitucije Republike Hrvatske".

"Cilj je bio ispuniti očekivanje građana da Milanovićevim uvredama na računa BiH neko konačno kaže dosta. Trebamo poručiti da niko ne može vrijeđati našu državu i njene građane bez posljedica", naglasio je Vukadin.

'Osuda može biti kontraproduktivna'

Deklaracija je predviđala da grad Sarajevo proglasi hrvatskog predsjednika Milanovića "personom non grata".

Većinu izjava Zorana Milanovića, koje se odose na Bosnu i Hercegovinu, smatramo "neodmjerenim i štetnim za odnose dvije prijateljske države", navedeno je u obrazloženju prijedloga deklaracije.

Dodaje se da ponašanje Milanovića nije državničko niti primjereno predsjedniku jedne evropske države.

"Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, otvoren je za sve ljude dobre volje, ali ne i za one koji vrijeđaju i rade štetu. Zato pozivamo gospodina Milanovića da promijeni svoje uvredljivo ponašanje prema Bosni i Hercegovini. Do tada, neka ne dolazi u Sarajevo, glavni grad BiH, jer neće biti poželjan", navodi se u prijedlogu deklaracije.

Vladajuću koaliciju u Gradskom vijeću Sarajeva čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i pravda i Naša stranka.

Sjednica Gradskog vijeća Sarajeva, 5. oktobra 2022.
Sjednica Gradskog vijeća Sarajeva, 5. oktobra 2022.

Odgađanju rasprave o deklaraciji prethodilo je obraćanje vijećnika Naše stranke Adija Škaljića koji je Milanovića nazvao "populistom čija je politika prema BiH pogubna".

Škaljić je bio pak stava da "osuđivanje i prepirke s Milanovićem mogu biti kontraproduktivni", jer to može dodatno povećati "njegovu popularnost među glasačima".

Istaknuo je da raspravu treba odgoditi kako bi se tekst deklaracije dodatno doradio, ocjenjujući da neki izrazi nisu adekvatni, poput onog kojim se traži od Milanovića "da se sabere".

Škaljić je također naveo da u deklaraciji nisu precizirani primjeri Milanovićevih izjava o BiH koje se osuđuju.

Demarš zbog "negiranja genocida u Srebrenici"

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) uputilo je 14. septembra demarš Republici Hrvatskoj zbog izjava hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u kojima negira genocid u Srebrenici.

"Ministarstvo vanjskih poslova BiH izražava najoštrije osude izjave predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, od 12. septembra 2022. godine, a u kojima je, tokom radnog ručka na samitu Brdo-Brijuni, negirao genocid u Srebrenici", navedeno je u demaršu.

Ministarstvo je podsjetilo i da je Evropski parlament 9. januara 2009. godine usvojio Rezoluciju kojom se poziva da se 11. juli u cijeloj Evropskoj uniji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.


Ambasada Hrvatske u Sarajevu je saopštila kako je ambasador Ivan Sabolić odbio primiti protestnu notu, na sastanku u Ministarstvu vanjskih poslova BiH 14. septembra.

Negiranje genocida je u BiH krivično djelo

Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je krajem jula dopunio Krivični zakon BiH, koji predviđa kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za onoga ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.

U demaršu Ministarstva vanjskih poslova BiH je zahtijevano hitno povlačenje izjava, kao i izvinjenje porodicama žrtava genocida u Srebrenici", saopštilo je Ministarstvo.

Ovo nije prvi put da je hrvatski predsjednik Zoran Milanović imao istupe o genocidu u Srebrenici.


U izjavi novinarima početkom decembra 2021. godine Milanović je izjavio kako u Srebrenici jeste bio genocid, ali da onda za teže zločine treba izmisliti novi naziv.

"Poštujem tuđu žrtvu, ali nije sve isto. Ako sve bude genocid moramo naći drugo ime za ono što su nacisti napravili Židovima u Drugom svjetskom ratu. Nije svaka žrtva, to je relativiziranje", kazao je u izjavi 6. decembra 2021. i istaknuo da je za žrtve bitna pravda.

Od početka predsjedničkog mandata do sada, Milanović nije bio u službenoj posjeti Sarajevu.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG