Dostupni linkovi

Hrvatska policija odbacila optužbe za paljenje telefona i pasoša tražitelja azila


Spaljena lična karta za koju organizacija No Name Kitchen tvrdi da je pripadala migrantu i da ju je na granici, s drugim ličnim stvarima, spalila hrvatska policija.
Spaljena lična karta za koju organizacija No Name Kitchen tvrdi da je pripadala migrantu i da ju je na granici, s drugim ličnim stvarima, spalila hrvatska policija.

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Hrvatske odbacilo je optužbe i navode britanskog Guardiana da hrvatska granična policija spaljuje odjeću, mobitele i pasoše zaplijenjene od tražitelja azila, koji pokušavaju prijeći u Evropsku uniju (EU), prije nego što vrati migrante natrag u Bosnu i Hercegovinu (BiH).

"Događaji koje navodi The Guardian nisu potvrđeni, a čak ni Neovisni mehanizam nadzora nije zaprimio nikakvu prijavu te nema saznanja o navodnim događajima", saopćio je MUP Hrvatske nedugo nakon što je birtanski list objavio ovaj tekst.

Izvještaj s fotografijama spaljenih stvari, uz svjedočanstva o seksualnim napadima i premlaćivanjima koje je učinila policija, koje je Guardianu dala humanitarna organizacija No Name Kitchen, najnoviji su navodni dokazi brutalnosti na granicama EU prema ljudima koji migriraju, navodi britanski list.

No Name Kitchen je detaljno otkrio lokacije osam velikih "lomača" na kojima su hrvatski policajci navodno spaljivali lične stvari i dokumente koji su potrebni migrantima za podnošenje zahtjeva za azil kada stignu u EU.

Na spaljenim pametnim telefonima mogli bi se nalaziti i dokazi o zloupotrebama koje provodi hrvatska policija, videa i fotografije koje su snimili tražitelji azila, saopćio je No Name Kitchen.

Spaljeni telefoni za koje No Name Kitchen tvrdi da su pripadali migrantima i da ih je na granici spalila hrvatska policija.
Spaljeni telefoni za koje No Name Kitchen tvrdi da su pripadali migrantima i da ih je na granici spalila hrvatska policija.

Aktivisti organizacije No Name Kitchen su obišli granicu između Hrvatske i BiH krajem 2023. i početkom 2024. kako bi pronašli dokaze o "lomačama" koji se spominju u svjedočenjima ljudi koji su vraćeni s granice.

"Vezano uz optužbe da hrvatska policija spaljuje stvari oduzete migrantima, obavještavamo Vas kako migranti, prilikom pokušaja nezakonitih prelazaka granice, ostavljaju i odbacuju osobne stvari i stvari koje nose sa sobom, a ponekad ih i uništavaju kako bi otežali identifikaciju, jer kao tražitelji međunarodne zaštite žele izbjeći vraćanje iz drugih država članica u Republiku Hrvatsku, budući da Republika Hrvatska nije zemlja njihovog odredišta (97% migranata u Republici Hrvatskoj su tražitelji međunarodne zaštite)", odgovaraju iz MUP-a na ove optužbe.

Ove sve podatke, kako navode, "potvrđuje i istraživanje IOM-a u kampovima za migrante u Bosni i Hercegovini koje je pokazalo da migranti ne žele ostati u Republici Hrvatskoj, nego zlouporabljuju sustav traženja azila kako bi, slobodom kretanja koju onda imaju, neometano došli do države članice u kojoj žele boraviti".

"Također, oduzimanje mobitela i stvari je nešto što migranti govore kao dio svoje priče u svim državama članicama na vanjskoj granici, a u Republici Hrvatskoj to je lako provjerljivo kao neistinito, jer svi migranti sa sobom u prihvatilištima imaju barem jedan mobitel", tvrde iz MUP-a Hrvatske.

Svjedočanstva o navodnom nasilju

Aktivisti organizacije No Name Kitchen, prema onom što je objavio The Guardian, također su prikupili svjedočanstva o navodnom nasilju granične policije.

Trudna Marokanka (23) rekla im je u decembru 2023. godine da su je seksualno napastvovali hrvatski policajci prije nego što su spalili njezine stvari, s predmetima drugih članova njezine skupine.

Prema drugom svjedočenju, iz novembra 2023. godine, četvoricu Marokanaca navodno su pretukli policajci koji su potom zapalili njihove stvari.

"Vezano uz optužbe o seksualnom napadu, potpuno je neshvatljivo da bi se takav događaj dogodio, a da se to odmah ne prijavi policiji, na bilo kojoj razini i na bilo kojem mjestu, s obzirom na to da u tom slučaju imamo žrtve navodnog kaznenog djela i možemo provoditi kriminalističko istraživanja svih navodnih događaja", odgovaraju iz MUP-a Hrvatske.

Navode kako im je rok od jednog dana koji im je britanski list dao za odgovor prekratak "da bi od granične policije Bosne i Hercegovine dobili provjeru je li takav događaj prijavljen policiji i imaju li oni kakvih saznanja".

Napominju da je Hrvatska "prva zemlja koja je uvela Neovisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika, pokazavši transparentnost policijskog postupanja pa svi događaji mogu biti i neovisno ispitani".

Iz MUP-a na sve odgovaraju kako je "hrvatska policija još od 2016. godine, suočena s optužbama u vezi postupanja prema migrantima jer dosljedno provodi mjere zaštite vanjske granice EU i sprječava nezakonite ulaske".

Unatoč svjedočenjima humanitarnih radnika i novinara, Hrvatska stalno poriče da je vraćala tražitelje azila u Bosnu ili da je protiv njih koristila nasilje.

Glasnogovornik hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova rekao je da imaju "politiku nulte tolerancije prema bilo kakvim potencijalnim nezakonitim aktivnostima koje počine njihovi službenici", te da imaju neovisan mehanizam za nadzor ponašanja policije.

Glasnogovornik je rekao da su krijumčari ljudi često odgovorni za nasilje i krađe na granici, te da je policija dokumentirala "mnoge slučajeve izmišljenih tvrdnji".

Organizacija No Name Kitchen je nedavno podnijela podnesak posebnom izvjestitelju UN-a za mučenje sa svojim dokazima.

Evropski sud za ljudska prava presudio je 2019. da je hrvatska policija odgovorna za smrt šestogodišnje afganistanske djevojčice koja se s porodicom morala vratiti u Srbiju željezničkom prugom. Udario ju je i usmrtio voz.

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) proglasio je u januaru 2023. godine Hrvatsku krivom zbog požara u pritvoru na granici prema Srbiji u kojem su tri migranta sedam godina ranije izgubila život, a četvrti, Marokanac Abdeljalil Daraibou, koji je i podnio tužbu, teško je ozlijeđen.

XS
SM
MD
LG