Težak pristup pravnoj pomoći, problematični higijenski uslovi, otežan dolazak do zdravstvene zaštite, sve to su problemi sa kojima se suočavaju migranti koji se nalaze u Imigracionom centru u Lukavici kod Sarajeva, kažu za Radio Slobodna Evropa iz organizacije "Vaša prava".
Ova organizacija iz Sarajeva se bavi besplatnim pružanjem pravne pomoći.
U ovaj centar se smještaju osobe za koje su državni bh. organi odredili da trebaju biti pod nadzorom, a on radi u sklopu Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.
Kako je za RSE pojašnjeno iz Službe za poslove sa strancima, u centar se smještaju migranti koji se dovode u vezu sa krivičnim djelima, predstavljaju bezbjednosni rizik za BiH i oni za koje je doneseno rješenje o protjerivanju ili deportacije u zemlju porijekla.
U Imigracionom centru ih prosječno boravi 35-40, a, uglavnom, su iz Avganistana, Pakistana, Alžira, Maroka, Turske ili Indije.
Organizacija za ljudska prava "Human Rights Watch" (HRW) je 26. maja objavila izvještaj o stanju u Centru, te navela da su migranti koji su tu smješteni u opasnosti, zbog kašnjenja u procedurama, te ograničenog pristupa pravnoj zaštiti.
Oni su posjetili Centar kod Sarajeva u aprilu, nakon što je u martu BBC objavio da Velika Britanija planira da predloži BiH, Srbiju i Albaniju, kao potencijalne lokacije na Balkanu u koje bi vratili tražioce azila čiji su zahtjevi odbijeni, u zamjenu za novčanu naknadu.
Evropska komisija je predložila sličan plan za vraćanje osoba čiji zahtjev za azil je odbijen, ali nije odredila lokacije.
Služba za poslove sa strancima BiH navodi da ovakvo "premještanje" migranata u BiH trenutno nije ni realno ni moguće.
Pojašnjavaju da BiH "ima obavezu za prihvat lica iz zemlje u kojoj se isto nalazi, samo u slučaju kako je to propisano konkretnim Sporazumom o readmisiji, odnosno ako se nesporno može utvrditi da je stranac nezakonito ušao iz BiH na državno područje druge zemlje i ako se dokaže da je prethodno boravio u BiH".
Život u centru
U odgovoru iz "Vaših prava" navode da je među najvećim problemima sa kojima se suočavaju tamo smješteni, pristup pravnoj pomoći.
"Mi podnesemo molbu i odobrenje za ulazak u imigracijski centar, ali vrlo često ne dobijemo povratnu informaciju. Pošaljemo pismeni zahtjev nekoliko dana ranije, ali ga ponekad ignorišu", kažu iz ove organizacije.
Ističu da uprava centra traži pismeni zahtjev, i to na jednom od BHS jezika, što "apsolutno nije moguće".
"Oni treba da uzmu papir i napišu molbu na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku za besplatnu pravnu pomoć, nakon čega bi trebalo da budu kontaktirani. Najčešće se jave telefonom, međutim, već više od mjesec dana nemaju pristup telefonu u detenciji", pojašnjavaju u "Vašim pravima".
Kažu, telefon kojim mogu da kontaktiraju bilo koga je pokvaren već duže od mjesec dana.
Takođe su se, dodaju, žalili nadležnim institucijama, jer se ne poštuje pravilnik koji reguliše smještaj osoba u centar.
"U žalbi smo naveli da osobe nisu svaki dan izvedene na otvoreni prostor, a kada su, borave manje od propisanih dva sata, ponekad uopšte ne borave. Takođe, problematični su higijenski uslovi — ne daju im se osnovna sredstva za održavanje higijene", nabrajaju iz "Vaših prava".
Dalje, navode u ovoj organizaciji, postoje problemi s toplom vodom i hranom.
"Prema pravilniku, treba im se osigurati tri nutritivno kvalitetna obroka dnevno, ali nama je rečeno da, na primjer, služe hljeb s kečapom za doručak", ističu u odgovoru.
Osim toga, otežan je pristup medicinskoj pomoći, jer "bilo koji specifičniji tretman, čak i hitan, nije dostupan".
"Još jedan gorući problem je što ne postoji nikakav sistem ili mogućnost da korisnici podnesu žalbu ili prigovor na uslove u centru ili na ponašanje službenika. Zbog toga postoji velika arbitrarna praksa i neadekvatno postupanje prema njima", zaključuju iz "Vaših prava".
Šta kažu u Službi za poslove sa strancima BiH?
Uslovi boravka u Imigracionom centru moraju ispunjavati i ispunjavaju sve zakonom i Ustavom propisane obaveze, navode iz Službe za poslove sa strancima.
"Pravo na besplatnu pravnu pomoć, ishranu, zdravstvenu zaštitu, higijenu, kontakte sa porodicom i nadležnim vlastima u zemlji porijekla, pravo na boravak van smještajnih paviljona na otvorenom i niz drugih aktivnosti koje doprinose zaštiti njihovog integriteta i dostojanstva", ističu u Službi.
Dodaju da postoji mogućnost da zbog sigurnosnih rizika ili tehničkih uslova u određenom periodu neke aktivnosti budu smanjene ili onemogućene, ali da oni sve čine da bi taj period skratili.
Pojašnjavaju da dužina boravka u centru zavisi od više faktora, te da postoji mogućnost da se nakon šest mjeseci "iz opravdanih razloga" donosi odluka o nadzoru, te osobe u Lukavici maksimalno mogu provesti 18 mjeseci.
Takođe, kažu da zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta u Imigracionom centru, ove migrante smještaju u neke od privremenih prihvatnih centara u zemlji.
Saradnja umjesto zatrpavanja zemalja migrantima
HRW u izvještaju navodi da bi tretman pritvorenih migranata u BiH trebao zabrinuti vlade zemalja koje razmatraju slanje dodatnih migranata u ovu zemlju.
Ova organizacija upozorava da je "prebacivanje odgovornosti za migrante i tražioce azila samo po sebi problematično".
Direktor za Centralnu Evropu i Aziju u HRW, Hju Vilijamson (Hugh Williamson), rekao je za RSE da bi evropske zemlje umjesto pretrpavanja Zapadnog Balkana migrantima, trebalo bolje da sarađuju sa tamošnjim zemljama na rješavanju problema.
"Naše mišljenje je da bi zemlje u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu trebale pokušati da rade sa BiH na poboljšanju njenog sistema migracija, umjesto da ga potencijalno preopterećuju slanjem državljana trećih zemalja u sistem koji već ne radi baš dobro", smatra Vilijamson.
On ističe da su predstavnici HRW tokom svoje dvonedjeljne posjete BiH otkrili kašnjenja u procesuiranju povratka osoba kojima je odbijen azil.
"Zabrinuti smo što pritvorenici nemaju toliko pristupa pravnim savjetima koliko bi potencijalno mogli imati. Oni imaju pravo na pristup pravnom savjetu, ali moraju da ga zatraže", kazao je Vilijamson.
On je dodao da je "jasno" da vlasti ne čine dovoljno da pritvorenici dobiju pravni savjet, te da trebaju uraditi više da organizaciji "Vaša prava" obezbijede pristup imigracionom centru, ali i pristup osobama koje su pritvorene na aerodromima.
Naglašava da je situacija očigledno drugačija nego prije deset godina, za vrijeme tzv. izbjegličke krize, ali su, ipak, zabrinuti što "BiH ne poštuje u potpunosti prava migranata i azilanata u zemlji".
Koliko migranata se nalazi u BiH?
U prva četiri mjeseca ove godine, u BiH je ušlo skoro tri hiljade migranata, pokazuju podaci Službe za poslove sa strancima. To je 64 posto manje ulazaka nego u istom periodu prošle godine.
Većina od Sarajeva putuje ka sjeverozapadu BiH, da pokušaju preći granicu sa Hrvatskom kod mjesta Velika Kladuša.
Posljednji sveobuhvatni podaci o kretanjima migranata u BiH su iz 2023. godine.
Migracioni profil BiH za tu godinu, objavljen na sajtu Ministarstva bezbjednosti, navodi da su u Imigracioni centar te godine pod nadzor stavljena ukupno 683 stranca, od čega je skoro 500 Turaka.
Ove godine je prijavljeno ukupno više od 34 hiljade nezakonitih migranata u zemlji.
Takođe, navodi se da je namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo skoro 32 hiljade osoba – ali je zahtjev podnijelo samo njih 147, ili manje od 0,5 odsto.
Ukupno 381 stranac je tokom 2023. godine dobrovoljno vraćen u njihove zemlje porijekla, od čega samo 20 nije iz Turske.
U ovoj godini, bh. institucije su najviše viza izdale državljanima Saudijske Arabije, Jordana, Indije, Libana i Filipina – više od dvije trećine ukupno izdatih viza.