Dostupni linkovi

Migranti kamionom od Turske do Crne Gore


Migrant iz Irana: Tamo je zabranjen i parkur
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

Migrant iz Irana: Tamo je zabranjen i parkur

„Morali smo da bježimo iz Irana zbog političkih razloga“, priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) Sadika (44) koja je sa suprugom i dvoje maloljetne djece napustila dom u Iranu i preko Turske i Albanije se uputila ka Crnoj Gori.

„Moj muž je radio kao kamerman na televiziji i bio je dio tima koji je snimao dokumentarne programe. U jednom od njih su kritikovali politiku Vlade u Teheranu i onda je sve počelo. Progoni i prijetnje...“, ispričala je za RSE Sadika koja se sa suprugom, kćerkom Nurijom (8) i dvogodišnjim Rezom trenutno nalazi u Podgorici.

Sadika je jedna od preko sedam hiljada migranata koji su ove godine prošli kroz Crnu Goru, koja je u odnosu na prošlu godinu zabilježila povećan dolazak, podaci su Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Razgovarali smo na Međunarodni dan migranata koji se obeležava 18. decembra.

Od 500 do 600 migranata mjesečno

Crna Gora je samo tranzitna destinacija migrantima iz Sirije, Iraka, Avganistana na putu ka državama Evropske unije, tvrde u Kancelariji IOM za Crnu Goru.

“Migranti u Crnu Goru dolaze preko Makedonije, Srbije, Albanije i ulaze u Crnu Goru. Ove godine je crnogorska ruta malo rasterećena, bar što se tiče brojki, otvaranjem još jedne rute kojom migranti ulaze u Srbiju”, kaže za RSE šefica IOM-a za Crnu Goru Dušica Živković.

“Do polovine decembra u Crnoj Gori je registrovano 7.815 migranata i izbjeglica. To je brojka migranata koji su prošli kroz Crnu Goru u 2019. godini. Imali smo jedan mali porast, ako upoređujemo mjesece u istom periodu prošle i ove godine. I to u septembru i oktobru, ali smo se već u novembru vratili u taj neki prosjek koji smo imali proteklih godina, što je oko 500-600 migranata mjesečno”, kazala je Živković.

Pljevlja na migrantskoj ruti

Na putu od Irana do Crne Gore porodica 44-godišnje Iranke, Sadike prošla je nekoliko država.

„Iz Irana smo prvo otišli u Tursku gdje smo bili dva mjeseca a onda smo odlučili da se uputimo ka Crnoj Gori jer smo čuli da je ovdje lijepo, mirno i da su ljudi dobri. Putovali smo kamionom od Turske preko Albanije i onda stigli ovdje“, priča Sadika koja je sa porodicom smještena u alternativnom smještaju na Koniku u Podgorici, gdje kako ističe uslovi i nijesu baš najbolji:

„Najveći problem mi je hrana za kćerku koja ima astmu. Njoj je potrebna posebna ishrana ali toga u kampu nemaju. Ja sam htjela da unesem nekoliko puta hranu koju sam kupila za nju ali su mi je oduzeli i bacili. Nije dozvoljeno da unosimo hranu. Takođe, problem je i što moram da čekam i po dva dana da bih došla na red za pranje veša“, kaže Sadika.


Na putu za zapadnu Evropu veliki broj migranata prolazi kroz Pljevalja, graničnu opštinu na sjeveru Crne Gore, koji se geografskim položajem prirodno našao na migrantskoj ruti. Opština Pljevlja je smještena na tromeđi Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Tamošnje nevladino udruženje za ljudska prava “Bona Fide” duže od dvije godine pruža pomoć migrantima i izbjeglicama.

Golgota na putu ka Zapadu

Preme riječima direktorke Sabine Talović kroz centar “Bona Fide”, poslednjih godina prošlo je oko šest hiljada izbjeglica i migranata. Talović tvrdi da je ove godine, naročito jesenas, u odnosnu na prošlu godinu bio značajno povećan dolazak migranata, koji za prelazak u BiH uglavnom koriste granični prelaz, Metiljka. Neki uspiju da ilegalno pređu granicu, ali ima i onih koji preživljavaju pravu golgotu pokušavajući da dođu do obećenih zemalja na zapadu, priča Talović.

“Ono sa čim se mi kao jedan mali lokalni tim aktivistkinja i aktivista susrijećemo najčešće su ljudi koji dolaze iz takozvanih push back-ova. To su žene sa djecom i muškarci koji su vraćeni iz BiH, koji u tim šumama i vrletima provode i po nekoliko noći. Tako dapored toga što su gladni i umorni budu često i povrijeđeni, i takvi dođu kod nas. Pa im je vrlo često potrebna hitna ili osnovna medicinska pomoć”, kaže Talović i objašnjava da je migrantima koji borave u centru Bona Fide aktivistkinje uz razumijevanje i podršku pripremaju obroke, prikupljaju garderobu i obezbjeđuju stvari za ličnu higijenu.

“Tako da je u početku ove godine za jednu noć u našem prostoru znalo da bude po sedamdeset ljudi. Neki se zadrže dva-tri sata dok se okupaju, presvuku i jedu. Neke porodice su se zadržavale više mjeseci kod nas, što znači da su više puta pokušavali da pređu granicu i nijesu uspjevali. Sve njihove priče su teške. Nikome nije jednostavno uzeti dvoje-troje male djece i krenuti tuđim zemljama. Tuđim planinama i šumama, bez jezika i bez novca, bez iskustva. Njihove priče su vrlo različite ali sve su teške i ja se nadam da će sve završiti srećno”, kazala je Talović, koja napominje da “Bona Fide” ima odličnu saradnju sa policijom, medicinskim službama i lokalnom upravom koja o svom trošku obezbjeđuje prenoćište ženama i djeci migranata u lokalnom u hostelu.

"Nikome nije jednostavno uzeti dvoje-troje male djece i krenuti tuđim zemljama", kaže Talović
"Nikome nije jednostavno uzeti dvoje-troje male djece i krenuti tuđim zemljama", kaže Talović

Povećan broj migranata

Crna Gora generalno ima najodgovoroniji stav u odnosu na migrante, kaže Dušica Živković iz IOM.

“Iz prostog razloga što je i stav Vlade i MUP da oni moraju samostalno da brinu o cijelom problemu, a međunarodna zajednica je tu da ih podrži u tim njihovim procesima. I to je sa naše strane prilično pozitivno ocijenjeno jer znamo da imamo slučajeva u okruženju gdje praktično međunarodna zajednica preuzima kompletan teret kada su migracije u pitanju. Ali u Crnoj Gori to nije slučaj, što je vrlo pozitivno ocijenjeno sa naše strane jer imamo zaista jednog ozbiljnog partnera sa druge strane, kada govorimo o MUP-u”, zaključila je Živković.

Iz crnogorskog MUP-a tvrde da je ove godine u odnosu na prethodnu povećan dolazak migranata.

“Do sada je u Crnu Goru ušlo i smješteno, u naše centre za prihvat, preko 7.000 migranata. A zahtjev za međunarodnu pravnu zaštitu podnijelo je preko 1.000 migranata. Međutim, Crna Gora nije krajnja destinacija migranata, već oni Crnu Goru gledaju kao tranzitnu destinaciju, a glavna destinacija im je Evropska Unija (EU). Tako da mi sada trenutno u Crnoj Gori imamo oko 300 migranata", rekla je direktorica Direktorata za građanska stanja i lične isprave MUP-a Milanka Baković za Televiziju Crne.

RSE nije dobio odgovor na pitanje upućeno Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije i Načelniku granične policije o broju migranata koji su od početka migrantske krize prošli kroz Crnu Goru, niti koliko je migranata tražilo zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć.

RSE je od nadležnih uskraćen i za odgovore na pitanja: kakva je saradnja sa nadležnim službama Bosne i Hercegovine (BiH) u odnosu na migrantsku krizu i kakva je situacija u Pljevljima, gradu koji je prema tvrdnjama nevladinog sektora jedan od najopterećenijih prilivom migranata.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG