Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron se izuzeo od odlučivanja o zahtjevu obrane pokojnog generala Armije Bosne i Hercegovine Rasima Delića, da pokrene postupak revizije njegove presude.
Obrana je naime pokrenula zahtjev zbog pisma suca zviždača Frederika Hahoffa u kojem je on optužio Merona za pristranost američko-izraelskim vojnim lobijima te utjecaj na haške suce da oslobode vojne visoke časnike optužene po zapovjednoj odgovornosti.
„Budući da se navodi u pismu odnose na mene to proizvodi konflikt interesa, prema Pravilu 15 (A) Pravilnika o proceduri i dokazima Tribunala, ja se povlačim od odlučivanja o zahtjevu“, naveo je Meron u izuzeću, određujući umjesto sebe suca Carmela Agiusa da odluči o zahtjevu za preispitivanje „integriteta i pristranosti“ suca Harhoffa, za što ga je optužila obrana generala Delića.
Podsjetimo Harhoff je kao prvi sudac zviždač u povijesti Haškog suda nedugo poslao privatno pismo na brojne adrese suradnika i prijatelja, navodeći kako su oslobađanjem vojno-policijskih zapovjednika „ubojstva ostala nekažnjena“. Pri tom se referirao se na pravomoćne oslobađajuće presude srbijanskom generalu Momčilu Perišiću, hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kao i na prvostupanjsku presudu bivšim šefovima srbijanske policijske tajne službe DB-a Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.
Osim što je pismo pokrenulo zahtjeve udruženja žrtava Ujedinjenim narodima (UN-u) za istragu Meronovih postupaka i njegove uloge u oslobađajućim presudama, neki timovi obrane su umjesto u Meronu, uvidjeli pristranost suca zviždača Harhoffa, pogotovo oni čije je klijente osudio po zapovjednoj odgovornosti.
Obrana generala Delića, čija je prvostupanjska kazna od 3 godine zatvora potvrđena nakon njegove smrti, zbog zapovjedne odgovornosti nad zločinima mudžahedina u BiH, zatražila je njezinu reviziju nakon Harhoffovog istupa. On je naime bio u prvostupanjskom vijeću koje je kaznilo njezinog klijenta.
Zbog spornog pisma, izuzeće Harhoffa zatražio je iz svog prvostupanjskog vijeća i vođa srbijanskih radikala Vojislav Šešelj, koji bi prema planu, trebao saslušati svoju presudu potkraj listopada ove godine, također za zapovjednu odgovornost nad zločinima dobrovoljaca njegove Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta. No hoće li se to dogoditi, ovisi upravo o tome – hoće li sud prihvatiti zahtjev za promijenom suca Harhoffa, što bi moglo prolongirati dugogodišnji proces.
Obrana je naime pokrenula zahtjev zbog pisma suca zviždača Frederika Hahoffa u kojem je on optužio Merona za pristranost američko-izraelskim vojnim lobijima te utjecaj na haške suce da oslobode vojne visoke časnike optužene po zapovjednoj odgovornosti.
„Budući da se navodi u pismu odnose na mene to proizvodi konflikt interesa, prema Pravilu 15 (A) Pravilnika o proceduri i dokazima Tribunala, ja se povlačim od odlučivanja o zahtjevu“, naveo je Meron u izuzeću, određujući umjesto sebe suca Carmela Agiusa da odluči o zahtjevu za preispitivanje „integriteta i pristranosti“ suca Harhoffa, za što ga je optužila obrana generala Delića.
Podsjetimo Harhoff je kao prvi sudac zviždač u povijesti Haškog suda nedugo poslao privatno pismo na brojne adrese suradnika i prijatelja, navodeći kako su oslobađanjem vojno-policijskih zapovjednika „ubojstva ostala nekažnjena“. Pri tom se referirao se na pravomoćne oslobađajuće presude srbijanskom generalu Momčilu Perišiću, hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kao i na prvostupanjsku presudu bivšim šefovima srbijanske policijske tajne službe DB-a Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.
Osim što je pismo pokrenulo zahtjeve udruženja žrtava Ujedinjenim narodima (UN-u) za istragu Meronovih postupaka i njegove uloge u oslobađajućim presudama, neki timovi obrane su umjesto u Meronu, uvidjeli pristranost suca zviždača Harhoffa, pogotovo oni čije je klijente osudio po zapovjednoj odgovornosti.
Obrana generala Delića, čija je prvostupanjska kazna od 3 godine zatvora potvrđena nakon njegove smrti, zbog zapovjedne odgovornosti nad zločinima mudžahedina u BiH, zatražila je njezinu reviziju nakon Harhoffovog istupa. On je naime bio u prvostupanjskom vijeću koje je kaznilo njezinog klijenta.
Zbog spornog pisma, izuzeće Harhoffa zatražio je iz svog prvostupanjskog vijeća i vođa srbijanskih radikala Vojislav Šešelj, koji bi prema planu, trebao saslušati svoju presudu potkraj listopada ove godine, također za zapovjednu odgovornost nad zločinima dobrovoljaca njegove Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta. No hoće li se to dogoditi, ovisi upravo o tome – hoće li sud prihvatiti zahtjev za promijenom suca Harhoffa, što bi moglo prolongirati dugogodišnji proces.
