Medijski savjet za samoregulaciju ocijenio je udarom na slobodu medija to što je Specijalno državno tužilaštvo označilo grupu crnogorskih medija kao saradnike uhapšenog biznismena Aleksandra Mijajlovića.
SDT sumnjiči Mijajlovića da je medijima dostavljao podatke prikupljane policijskim sredstvima, koje je dobijao od dva policajca i jedne tužiteljke, u cilju diskreditacije vlasti i crkve.
Ko je Aleksandar Mijailović?
Aleksandar Mijajlović godinama slovi za neformalnog suvlasnika Bemaxa, najveće građevinske kompanije u Crnoj Gori.
Ta kompanija je imidž i kapital stekla tokom tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), koja je smijenjena 2020. godine.
Uhapšen je bio početkom prošle godine, zbog sumnje da je dio organizovane kriminlne grupe uključene u šverc cigareta.
U aprilu 2024. je uz jemstvo od 1,1 milion eura pušten da se brani sa slobode.
Njih četvoro su uhapšeni 3. oktobra pod sumnjom da su djelovali kao organizovana kriminalna grupa.
U spisima tužilaštva, koje su objavile podgoričke Vijesti, navodi se da je on od 2018. do 2024. uređivao dio portala, kreirao mrežu bot profila i mim stranica.
Konkretno se pominju M portal, Standard, Pobjeda, CDM, Portal ETV, Analitika i Antena M. Navodno im je davao i uputstva o sadržaju tekstova i koliko da se "drže na naslovnim stranama"…
Urednici ovih portala kategorično su odbacili ove navode, nazivajući ih udarom na slobodu medija i profesionalni integritet novinara.
Oni su pozvali šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da reaguje na ovakvu, kako su kazali, "grubu i neviđenu zloupotrebu moći kojom se pokušava ućutkati svaki kritički glas".
SDT nije odgovorio na pitanja RSE za komentar.
Oglasili su se saopštenjem u kome navode da procesuiranjem ovog slučaja nije izvršen "brutalan atak" na slobodu medija i izražavanja.
Kako su naveli "jedan od fakultativnih uslova za postojanje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije" je da postoji njen uticaj na sredstva javnog informisanja.
Ni iz Ministarstva kulture i medija nisu odgovorili RSE.
Šta je objavljeno?
U središtu navoda je tvrdnja da je Mijajlović imao pristup tajnim podacima, koje je navodno prosleđivao medijima kako bi diskreditovao neistomišljenike iz redova politike i crkve i "rušio sistem bezbjednosti".
SDT sumnja da su mu obavještajne i podatke označene stepenom tajnosti dostavljali funkcioneri policije i tajne službe Drago Spičanović, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, kao i Mijailovićeva sestra od strica, tužiteljka Andrijana Nastić.
Dokazi SDT-a navodno ukazuju i na to da je u više navrata Mijajlović slao podatke, fotografije, dijelio teme, ali i predloge za sagovornike za tekstove, i naređivao Pavićeviću, dok je bio šef policije u Podgorici, kada i kako da šalje policijska saopštenja.
Urednici portala negiraju 'optužbe'
"Niko nikad izvan Antene M, pa ni Mijajlović, nije kreirao uređivačku politiku Antene M. I to ćemo utvrditi na sudu", poručio je njen urednik Darko Šuković.
Smatra da je cilj spisa SDT-a da se naruši integritet te medijske kuće, koja ima kritički odnos prema potezima vlasti.
"Svakodnevno komuniciramo sa desetinama i stotinama osoba: političarima, analitičarima, biznismenima, državnim službenicima, običnim ljudima. Nekima tražimo informacije, neki nam ih nude, neke objavimo, neke ne. Tako se radi ovaj posao".
Vlasnica u i urednica portala Standard, Jasmina Muminović, kaže da joj nije jasno "kako se neko usuđuje da napada čitavu mrežu slobodnih medija bez ikakve argumentacije".
Kazala je se posljednjih godina svjedoči stvaranju "atmosfere linča" prema slobodnim i kritički orjentisanim medijima.
'Progon neistomišljenika'
Od partija se oglasila opoziciona Demokratska partija socijalista, čiji je poslanik Andrija Nikolić rekao da je Crna Gora ušla u "novu fazu otvorenog progona političkih neistomišljenika".
"A političke neistomišljenike ćete naći u redovima kritičkog nevladinog sektora, kritičkih medija, mimera i partija".
Dodao je i da će, prema saznanjima partije, doći do saslušavanja ili hapšenja određenih opozicionih lidera, urendika medija i NVO.
Nije iznio više detalja.
'Koktel' kriminalaca, novinara i kritičara
Dušan Pajović, kolumnista CDM-a, jednog od "prozvanih" portala, kazao je da je cilj ovih spisa da se "ukaljaju i neukaljani".
"Red krimosa, red političara, red partije, red medija, red građanskih aktivista, red mimera. Ubaciš sve u isti koktel da bi mogao da kreiraš priču po principu 'Svi u službi mafije?'", navodi Pajović.
Jedan od onih koji su saslušani u akciji SDT je i "mimer" nadimka Radosav Vrbica.
"Bio sam da dam izjavu u svojstvu građanina. Uzeli su mi telefon, pišem sa nekakvog tetrisa od telefona. Još mi niko nije rekao zašto" , napisao je Vrbica.
Pajović tvrdi da je ideja ovakvog pristupa da se svaka opoziciona ili kritička riječ izjednači sa kriminalnim djelovanjem.
"Time se ne samo pokušava zastrašiti opozicionare i kritičare, već i sistematski uništiti nada za bilo kakvom promjenom. Jačanje policijske države i uvođenje autokratskih mjera se uvijek sprovodi pod krinkom 'borbe protiv kriminala'".
Njegov kolega, kolumnista portala CDM Ljubomir Filipović, je nakon objave na mreži X, u kojoj je doveo u pitanje osnov za optužnice, dobio prijeteći komentar.
"Ako je razlog podizanja optužnice to što je Mijajlović medijima dostavljao informacije, komunicirao s mimerima i targetirao crkvene velikodostojnike onda sam i ja zreo za hapšenje", napisao je Filipović.
U komentaru jedan korisnik mreže mu je napisao "Ti si za metak".
'Optužnica će pokazati da li je riječ o targetiranju medija ili opravdanoj akciji'
Direktor Media centra Goran Đurović smatra da sa zaključcima ne treba žuriti dok se ne predstave svi relevantni dokazi i eventualna optužnica.
"Tek nakon objave optužnice možemo komentarisati da li je u ovom slučaju riječ o targetiranju medija ili o opravdanoj akciji tužilaštva", poručuje Đurović za RSE.
"To što se neko naziva medijem ne znači da to zaista i jeste. Desetinama godina u Crnoj Gori djeluju mediji koji su propagandna mašina Demokratske partije socijalista i, sa druge strane, koji su propagandna mašina i logistika Demokratskog fronta (jedna od vladajućih partija)".
Ističe da je pravo medija da objave ono što je u skladu sa njihovom uređivačkom politikom, ali i da je uloga novinara da tragaju za istinom.
"A svjedoci smo da mnogi mediji objavljuju ono što dolazi iz omiljenih izvora, nekad iz uvjerenja da je to tačna informacija a nekad jer se to od njih traži iz političkih i ekonomskih krugova“.
Biti novinar ne znači da poštujete profesionalne standarde i da ne možete biti saučesnik u krivičnom djelu, kaže Đurović, i konstatuje da je na SDT-u da ponudi dokaze.
"Ukoliko SDT u ovom slučaju ne ponudi valjane dokaze, onda se mora otvoriti pitanje odgovornosti tužilaštva".
MSS: Neprihvatljiv pokušaj stigmatizacije
Medijski savjet za samoregulaciju (MSS), tijelo koje nadgleda rad najvećeg broja crnogorskih medija, osudio je, kako navodi, opasne pokušaje kriminalizacije novinarskog rada.
Izvršni sekretar MSS-a Ranko Vujović ocijenio je da povezivanje novinara i medija sa navodnim kriminalnim strukturama, bez ikakvih dokaza, predstavlja direktan napad na slobodu medija, izražavanja i pravo javnosti da zna.
"Takve konstrukcije stvaraju sliku da su slobodni mediji neprijatelji države, a novinari saučesnici u kriminalu".
Napominje i da novinari nisu dužni da otkrivaju izvore, a komunikacija sa njima "ne može biti dokaz bilo kakvog učešća u krivičnim djelima".
Inače, u posljednjem Izvještaju o napretku, Evropska komisija je ocijenila da su mediji u Crnoj Gori podijeljeni "duž političkih linija".