Politički posvađana Bosna i Hercegovina dočekuje europsku komesarku za proširenje Martu Kos bez dobrih vijesti.
Reforme su zaustavljene, politički dogovori blokirani, a milijarda eura iz Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan i dalje je nedostupna za ovu zemlju.
Politički predstavnici iz entiteta Federacije BiH kažu da su do toga dovele neustavne i nezakonite odluke entitetskih vlasti u Republici Srpskoj kojima su pokušale osporiti nadležnosti državnih institucija, paraliza državnih institucija ucjenama i bojkotom.
S druge strane, politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska kažu da su krivi predstavnici iz Federacije BiH i njenih kantona koji ne žele potpisati reformsku agendu koja je preduvjet za europsku razvojnu pomoć.
Iako je Bosna i Hercegovina u martu prošle godine zvanično dobila "zeleno svjetlo" za razgovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji, Brisel je jasno rekao da će se o tome razgovarati tek kad ova zemlja ispuni niz uvjeta.
Među njima su i usklađivanje s vanjskom politikom EU-a što, primjerice znači i sankcije BiH prema Rusiji – čemu se protive predstavnici RS-a ili viza za državljane Turske ili arapskih zemalja – čemu se protive vladajući iz Federacije BiH.
Brisanje ustavne etničko-teritorijalne diskriminacije kod izbora članova Predsjedništva BiH ili reforma državnog krivičnog Suda BiH i Ustavnog suda BiH, europski je uvjet koji se mjesecima ni ne spominje.
Brisel je poručio da, bez jasnog reformskog plana - i što je još važnije njegovog provođenja - BiH neće dobiti ni euro bespovratnih sredstava ili povoljnih kredita. Prvih 108,5 miliona, od oko milijardu eura namijenjenih za BiH, ljetos je preusmjereno drugim zemljama.
U oktobru bi BiH mogla izgubiti otprilike isto toliko novca, a Europska komisija jasno je poručila da su sredstva namijenjena onima koji napreduju, a ne onima koji stoje u mjestu ili nazaduju.
Šta kažu vlast i opozicija?
Umjesto na suštinske reforme, državni parlamentarci i ministri su se ove godine fokusirali gotovo isključivo na europski novac, uz povremene pokušaje rekonstrukcije državne vlasti kroz smjenu kadrova Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
"I gospođi Marti Kos je vjerojatno poznato da nemamo novih, povoljnih vijesti", kazao je za Radio Slobodna Evropa Zdenko Ćosić, državni parlamentarac iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice.
Ćosić kaže da će komesarka Kos ponoviti "ono što i sami znamo".
"Reći će nam koja su očekivanja od nas? Sve je vezano za reformsku agendu i naše obveze prema Europskoj komisiji koje su izrečene u onih 14 prioriteta iz Mišljenja (Avis). Sve je, da kažem, 'načeto' i naizgled blizu konca, ali vrag je u sitnicama", dodao je Ćosić.
Miroslav Vujičić, parlamentarac iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, kaže da je "zamah s početka mandata usporen zbog stavova 'Trojke'", koalicije vladajućih stranaka iz Federacije BiH koju čine Socijaldemokratska partija, Narod i Pravda i Naša stranka.
"Njihov pokušaj rušenja SNSD-a doveo je do statusa quo. Mi nikad nismo bježali od evropskih zakona i obaveza i naši ministri su uvijek podržali EU zakone, a oni koji nas optužuju ruše te zakone", kazao je Vujičić za RSE.
Vujičić kaže da je "evropski put usporen", ali da je siguran da "još uvijek postoji konsenzus oko njega".
"Tačno znamo ko je krivac zašto nije usvojen budžet BiH za 2025. godinu. To je ministar finansija [Srđan Amidžić iz SNSD-a] koji nam je predložio budžet s devet mjeseci zakašnjenja. Zašto nije usvojena reformska agenda, znaju SNSD-ovi ministri u Vijeću ministara", kazala je za RSE Rejhana Dervišević iz Socijaldemokratska partije BiH.
Šerif Špago iz opozicijske Stranke demokratske akcije kaže da "svaki put kad neki evropski zvaničnik dođe u BiH ispunjavanje obaveza na nivou kad je BiH dobila uslovno otvaranje pregovora.
"Situacija je sumorna. Imamo blokadu državne vlasti, nemamo budžet za 2025. godinu, bilo koje pitanje iz Mišljenja Evropske komisije iz 2019. godine se uopšte ne spominje, vlast nije u stanju napraviti reformsku agendu da ne izgubimo novac iz Plana rasta", kazao je Špago za RSE.
On smatra da će ovaj mandat "s izuzetkom prve godine, biti uzaludno potrošen" i da se "do novih izbora ne može očekivati ništa novo".
Šta su vlasti BiH ispunile?
Europsko vijeće je u martu prošle godine dalo suglasnost za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, ali pod uvjetom da zemlja ispuni paket uvjeta koje je Europska komisija navela u svojoj preporuci.
Brisel insistira na funkcionalnijim državnim institucijama, što podrazumijeva i popunjavanje Ustavnog suda BiH kojem godinama nedostaju dva suca iz Republike Srpske, koje entitetske vlasti ne žele ni predložiti.
Od BiH se traži i usklađivanje za zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. To podrazumijeva, primjerice, slijeđenje Brisela u sankcijama prema Rusiji zbog invazije na Ukrajinu – što blokiraju predstavnici iz Republike Srpske, ili uvođenje viza državljanima Turske i arapskih zemalja - čemu se protivi dio predstavnika iz Federacije BiH.
Među europskim zahtjevima su jačanje neovisnosti pravosuđa kroz reforme sudova i tužiteljstava ili Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH kako bi ono transparentnije imenovalo i provjeravalo rad pravosudnih dužnosnika.
BiH je napravila zakonske korake koji bi trebali unaprijediti rad pravosuđa, kao što je usvajanje Zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH koje regulira imenovanje sudaca i tužitelja ili provjerava njihov rad i imovinu.
Novi zakon o VSTV-u koji bi bio usklađen s europskim je na čekanju.
Potpuni zastoj je kod ispunjavanja "političkih" i ustavnopravnih zahtjeva EU čime bi se trebala poboljšati funkcionalnost državnih institucija kod donošenja odluka koje se tiču europskih integracija. Primjer je reduciranje različitih mogućnosti ulaganja etničkih i entitetskih veta.
Ko stoji na europskom putu?
Predstavnici iz Federacije BiH kažu da najveći dio blokada dolazi iz Republike Srpske, ali i iz kantona u Federaciji BiH.
Vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika je kao odgovor na poništavanje neustavnih entitetskih zakona o državnoj imovini blokirao, paralizirao ili osporavao rad državnih institucija, uključujući krivičnog Suda BiH i policije.
Posebna meta vlasti u RS-u bio je Ustavni sud BiH nakon odluka kojima je spriječio pokušaj neustavnog prijenosa nadležnosti ili državne imovine na ovaj entitet.
Ovaj entitet je pokušao uvesti registar "stranih agenata" po uzoru na Rusiju i kriminalizirao je klevetu, čime je sloboda izražavanja i udruživanja vraćena gotovo dva desetljeća unazad.
Takvi potezi iz RS-a izazvali su reakciju političkih predstavnika iz Federacije BiH, međunarodnog visokog predstavnika zaduženog za provedbu mirovnog sporazuma i na koncu državnog Suda i Tužiteljstva BiH.
Visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je više puta, nametao zakone i kriminalizirao nepoštivanje njegovih odluka.
Odgovor iz Banje Luke bila je još tvrđa retorika i novi neustavni zakoni.
To je na koncu dovelo do presude Miloradu Dodiku kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika RS-a i raspisala prijevremene izbore. Nekoliko zemalja EU je Dodiku uvelo i sankcije, nakon sankcija SAD-a i Velike Britanije, ali je on i dalje nastavio vući političke poteze.
Narodna skupština RS usvajala je odluke kojima je osporavala državne institucije, a političkim predstavnicima na državnom nivou je davala instrukcije da blokiraju sve za što su smatrali da je "na štetu Srba i Republike Srpske".
Predstavnici RS-a traže da u reformskoj agendi, koju su pokušali usuglasiti tri nivoa vlasti, ovaj entitet "bude vidljiv". Nacrtu plana potrebnog za povlačenje EU sredstava su se usprotivila i četiri kantona iz Federacije BiH, u kojima su na vlasti stranke koje ne čine državnu ili entitetsku vlast, tvrdeći da predloženi tekst "briše ili umanjuje državnost BiH".
Konačan plan reformi ni nakon godinu pregovora i tri pokušaja nije usvojen i dostavljen Europskoj komisiji, koja ga također treba odobriti.
To je dovelo do rizika gubitka oko 108,5 miliona eura, odgađanja pristupa dodatnim sredstvima i jasno upozorenje iz Brisela da bi cijela milijarda eura sredstava namijenjenih za BiH mogla biti preusmjerena prema drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Vlasti BiH godinama krše zakone o javnim financijama i, primjerice, država još nema budžet za ovu godinu. Nisu imenovani brojni pravosudni i policijski dužnosnici, nije imenovan glavni pregovarač s EU-om, nema koordinatora za pretpristupne (IPA) fondove, a nije usvojen ni državni budžet za 2025. godinu.
Time je dodatno ugroženo otvaranje pregovora o članstvu, pristup europskim fondovima i planiranje bilo kakvih većih projekata.
Funkcionira li vlast u BiH?
Tehnički organi nastavljaju rad. Direkcija za europske integracije i parlamentarni odbori s EU, razne komisije i administracija funkcioniraju, ali je donošenje političkih odluka – bez kojih nema pomaka – blokirano.
U Parlamentu i Vijeću ministara BiH, gdje bi se trebali donositi ključni zakoni, SNSD-ovi zastupnici koriste bojkot ili glasaju protiv svega što smatraju "štetnim za RS". S druge strane, predstavnici iz Federacije BiH glasaju protiv prijedloga koji dolaze iz Republike Srpske.
Izbacivanje kadrova Dodikove stranke iz parlamentarnog rukovodstva, pokušaj smjene SNSD-ovih ministara, predlaganje neusuglašenih državnih zakona, poput izmjena Izbornog zakona BiH na kojima insistira HDZ BiH kako bi osigurao "legitimno političko predstavljanje Hrvata", dovelo je do toga da parlamentarci nisu izglasali ni državni budžet za 2025. godinu.
Plan rasta Europske unije za Zapadni Balkan vrijedi do 2027. godine, kada završava budžetski ciklus EU, a novac se potom vraća nazad u budžet.
BiH je, prema nacrtu reformske agende, planirala kandidirati projekte vrijedne više milijardi eura – vjetroelektrane, solarne elektrane, autoceste, tunele, mostove, obnove škola, vrtića…
Dio novca bi bila bespovratna (grant) sredstva, a dio povoljni krediti europskih banaka.
Istovremeno se vlasti i javna poduzeća na svim nivoima u BiH zadužuju kako bi financirale infrastrukturne ili energetske projekte te popunile rupe u budžetima.