Podaci o procesuiranju ratnih zločina pred sudovima u BiH u proteklih 10 godina od sada će biti na jednom mjestu. Internet stranicu pod imenom Mapa procesuiranih ratnih zločina u BiH pokrenula je Misija OSCE-a u BiH. Radi se o internet alatki, koja će svakom pojedincu omogućiti pristup i informacije o procesuiranju ratnih zločina, optužnice i javne presude po mjestima gdje su zločini počinjeni. To će doprinijeti većoj transparentnosti rada pravosudnih organa u BiH.
U poslijednih 10 godina, pred sudovima u BiH okončano je preko 240 predmeta. Presude svih ovih predmeta, kako prvostepene, tako i konačne, od sada su dostupne na jednom mjestu - Mapi procesuiranih ratnih zločina. Mapa obuhvata državni, entitetske i nivo Brčko Distrikta. Procesuiranje ratnih zločina, možda više nego bilo koji drugi aspekt pravosudnog sistema, zahtijeva otvorenost i transparentnost, a Mapa upravo to pruža
"Ova Mapa će poboljšati transparentnost vezanu za procesuiranje ratnih zločina u BiH. To će pomoći izgradnji povjerenja javnosti. Nama će pomoći da bolje pratimo provođenje državne Strategije o procesuiranju ratnih zločina", tvrdi šef Misije OSCE-a u BiH ambasador Fletcher M. Burton.
Većina sudova u BiH do sada je vodila vlastite evidencije potvrđenih optužnica, prvostepeno osuđenih, kao i pravomoćno osuđenih za ratne zločine, međutim, takve evidencije nisu bile na jednom mjestu, niti su bile pristupačne svakome pojedincu. Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso kaže da će jedinstvena baza biti korisna mnogima.
"Mapa procesuiranih ratnih zločina ide i korak dalje i široj javnosti pruža mogućnost da se uvjeri koliko je do sada urađeno na polju rješavanja predmeta ratnih zločina. Ova Mapa će ne jednostavan način otvoriti put ne samo profesionalcima, sudijama i tužiocima, već svakom građaninu BiH da u svakom trenutku dobije podatke o završenim predmetima prema mjestu gdje su zločini počinjeni, kao i da bude upoznat sa rezultatima rada svih pravosudnih institucija u ovoj oblasti. Postojanje ovakve otvorene baze podataka na jednom mjestu je od velikog značaja za pravilno informisanje javnosti u oblasti ratnih zločina i rada pravosudnih institucija", smatra Kreso.
Učiniti javnosti dostupnim infomacije o do sada procesuiranima za ratne zločine posredstvom otvorene baze podataka veliki je korak naprijed za bh. pravosuđe.
"Ovaj projekat će doprinijeti većoj transparentnosti pravosudnog sistema u vezi sa pitanjem rješevanja predmeta ratnih zločina, kao i jačanju povjerenja javnosti u procesuiranje ratnih zločina, što je zadatak prvenstveno ove misije. Procesuiranje predmeta ratnih zločina nije lak posao, ali pravosuđe BiH nastoji adekvatno odgovoriti na obaj vrlo složen i težak zadatak", navodi predsjednik Visokog sudskog i tužilaškog vijeća BiH Milorad Novković.
Pomoć žrtvama i njihovim porodicama
Jedinstvene baza podataka, kojoj može pristupiti svako, pomoći će žrtvama proteklog rata, ali i njihovim porodicama. Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković kaže kako su presude najvalidniji dokument pri traženju istine:
"Kako da nam ne koristi? Evo mi sada baš radimo muzej, odnosno spomen-sobu posvećenu svim žrtvama torture logorašima u BiH i moram reći da koristimo i određene presude Međunarodnog suda, Suda BiH. Pomoće nam to što se na jednom mjestu mogu naći sve presude, a u cilju rasvjetljavanja i dokazivanja istine o dešavanjima u BiH, sa posebnim osvrtom na formiranje i postojanje logora i na zločine koji su se dešavali u logorima u periodu '92. - '95. godina."
Sažeti opisi presuda dostupni su na službenim jezicima BiH, kao i na engleskom. Mapa je namijenjena novinarima, aktivistima, akademicima, kreatorima politika rada i javnosti općenito. Ona će osigurati korisnicima lako pretraživanje informacija koje se tiču svih predmeta ratnih zločina okončanih pred sudovima u BiH. Međutim, Mapa ima i nedostataka.
"Ono što se može reći kao jedna zamjerka jeste to što nema postavljenih dokumenata koji bi bili jako korisni – npr. ako za drugostepenu presudu imate samo ukratko koliko je osoba osuđena i zašto, a jako bi bilo korisno da su stavili link te presude, tako da onaj koga detaljnije interesuje,može da otvori i pročita kompletnu presudu. Isto važi i za prvostepene presude, ili optužnice – kako bi osoba koja to radi, da li je novinar, istraživač ili bilo ko drugi, mogla imati u potpunosti sve informacije na jednom mjestu", zaključuje glavna urednica Balkanske istraživačke mreže Erna Mačkić.
U poslijednih 10 godina, pred sudovima u BiH okončano je preko 240 predmeta. Presude svih ovih predmeta, kako prvostepene, tako i konačne, od sada su dostupne na jednom mjestu - Mapi procesuiranih ratnih zločina. Mapa obuhvata državni, entitetske i nivo Brčko Distrikta. Procesuiranje ratnih zločina, možda više nego bilo koji drugi aspekt pravosudnog sistema, zahtijeva otvorenost i transparentnost, a Mapa upravo to pruža
"Ova Mapa će poboljšati transparentnost vezanu za procesuiranje ratnih zločina u BiH. To će pomoći izgradnji povjerenja javnosti. Nama će pomoći da bolje pratimo provođenje državne Strategije o procesuiranju ratnih zločina", tvrdi šef Misije OSCE-a u BiH ambasador Fletcher M. Burton.
Većina sudova u BiH do sada je vodila vlastite evidencije potvrđenih optužnica, prvostepeno osuđenih, kao i pravomoćno osuđenih za ratne zločine, međutim, takve evidencije nisu bile na jednom mjestu, niti su bile pristupačne svakome pojedincu. Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso kaže da će jedinstvena baza biti korisna mnogima.
"Mapa procesuiranih ratnih zločina ide i korak dalje i široj javnosti pruža mogućnost da se uvjeri koliko je do sada urađeno na polju rješavanja predmeta ratnih zločina. Ova Mapa će ne jednostavan način otvoriti put ne samo profesionalcima, sudijama i tužiocima, već svakom građaninu BiH da u svakom trenutku dobije podatke o završenim predmetima prema mjestu gdje su zločini počinjeni, kao i da bude upoznat sa rezultatima rada svih pravosudnih institucija u ovoj oblasti. Postojanje ovakve otvorene baze podataka na jednom mjestu je od velikog značaja za pravilno informisanje javnosti u oblasti ratnih zločina i rada pravosudnih institucija", smatra Kreso.
Učiniti javnosti dostupnim infomacije o do sada procesuiranima za ratne zločine posredstvom otvorene baze podataka veliki je korak naprijed za bh. pravosuđe.
"Ovaj projekat će doprinijeti većoj transparentnosti pravosudnog sistema u vezi sa pitanjem rješevanja predmeta ratnih zločina, kao i jačanju povjerenja javnosti u procesuiranje ratnih zločina, što je zadatak prvenstveno ove misije. Procesuiranje predmeta ratnih zločina nije lak posao, ali pravosuđe BiH nastoji adekvatno odgovoriti na obaj vrlo složen i težak zadatak", navodi predsjednik Visokog sudskog i tužilaškog vijeća BiH Milorad Novković.
Pomoć žrtvama i njihovim porodicama
Jedinstvene baza podataka, kojoj može pristupiti svako, pomoći će žrtvama proteklog rata, ali i njihovim porodicama. Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković kaže kako su presude najvalidniji dokument pri traženju istine:
"Kako da nam ne koristi? Evo mi sada baš radimo muzej, odnosno spomen-sobu posvećenu svim žrtvama torture logorašima u BiH i moram reći da koristimo i određene presude Međunarodnog suda, Suda BiH. Pomoće nam to što se na jednom mjestu mogu naći sve presude, a u cilju rasvjetljavanja i dokazivanja istine o dešavanjima u BiH, sa posebnim osvrtom na formiranje i postojanje logora i na zločine koji su se dešavali u logorima u periodu '92. - '95. godina."
Sažeti opisi presuda dostupni su na službenim jezicima BiH, kao i na engleskom. Mapa je namijenjena novinarima, aktivistima, akademicima, kreatorima politika rada i javnosti općenito. Ona će osigurati korisnicima lako pretraživanje informacija koje se tiču svih predmeta ratnih zločina okončanih pred sudovima u BiH. Međutim, Mapa ima i nedostataka.
"Ono što se može reći kao jedna zamjerka jeste to što nema postavljenih dokumenata koji bi bili jako korisni – npr. ako za drugostepenu presudu imate samo ukratko koliko je osoba osuđena i zašto, a jako bi bilo korisno da su stavili link te presude, tako da onaj koga detaljnije interesuje,može da otvori i pročita kompletnu presudu. Isto važi i za prvostepene presude, ili optužnice – kako bi osoba koja to radi, da li je novinar, istraživač ili bilo ko drugi, mogla imati u potpunosti sve informacije na jednom mjestu", zaključuje glavna urednica Balkanske istraživačke mreže Erna Mačkić.