Mandataru i lideru Pokreta Evropa sad Milojku Spajiću je ostalo nešto više od 40 dana da sastavi kabinet i da obezbjedi parlamentarnu većinu koja će podržati program rada buduće Vlade.
Spajić je dobio mandat da sastavi Vladu 10. avgusta, ali je nakon više od 45 dana pregovora potvrdio da ima problem da ubijedi čak i dio poslanika sa svoje izborne liste, da glasaju za njegovu viziju.
Njegova partija je zaključila da "proces formiranja Vlade nije ni ovoga puta lak, što zbog eksternih, što zbog internih opstrukcija".
Nisu detaljno obraložili o kakvim se, konkretno, opstrukcijama radi.
Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocijenio saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković, vrijeme ne radi za Spajića, ali ni za druge aktere političke scene:
"Mandataru bi moralo da bude u interesu da što prije sklopi Vladu. Spajić i dalje širi određeni optimizam, uz napomenu da opstrukcije postoje, ali bez odgovora kako će ih prevazići. Ukratko, Vlada još nije formirana, a kad će ne znamo."
Mandatar Spajić je informisao predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića 25. septembra o toku pregovora za formiranje nove Vlade. Nakon razgovora je kratko ocijenio:
"Svjesni smo da je Vlada potrebna što prije. Postoje mnoge opstrukcije. Mi smo to i očekivali, ali bez obzira na to idemo naprijed."
Politikolog Marko Savić kaže za RSE da je ključna karakteristika dosadašnjih pregovora da su neuobičajeni, odnosno da se malo razgovora i veoma malo objašnjava proces građanima:
"Veoma je čudan proces pregovora i manjak informacija ostavlja ogroman prostor za različite interpretacije."
Spajić je naveo da i dalje insistira da njegovu Vladu čine stranke i poslanici koji su mu dali podršku da bude premijer.
A to su, pored njegovog Pokreta Evropa sad - Demokrate, Socijalistička narodna partija i stranke nacionalnih manjina Bošnjaka, Albanaca i Hrvata. To je, po Spajićevoj računici, 44 poslanika od ukupno 81 u crnogorskom parlamentu.
Van kombinatorike za učešće u parlamentarnoj većini su stranke bivšeg prosrpskog Demokratskog fronta, URA Dritana Abazovića i stranke okupljene u koaliciji koju je predvodila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića.
Šta opstruira Spajića da formira Vladu?
Kako je Spajić i sam priznao, dvije poslanice sa njegove izborne liste ne prihvataju da se Vlada formira bez partija koje čine bivši proruski Demokratski front Andrije Mandića i Milana Kneževića.
Osim njih dvije, još najmanje dva poslanika sa Spajićeve liste zahtijevaju da se obnove pregovori sa Mandićem i Kneževićem, odnosno da se cjelokupni pregovarački proces vrati na početak.
Ni Socijalistička narodna partija ne podržava formiranje "tanke" parlamentarne većine. Lider ove stranke Vladimir Joković je saopšto da je za njegovu partiju najneprihvatljivija Vlada koju će podržati 41 poslanik.
A Demokrate Alekse Bečića očekuju da o novoj Vladi postignu dogovor dvojica lidera Pokreta Evropa sad – predsjednik države Jakov Milatović i mandatar Milojko Spajić.
"Zabrinjava i usporava sam proces (formiranja Vlade) činjenica da imamo očito različite vizije unutar Pokreta Evropa sad", rekao je ranije Bečić.
Razlike između Milatovića i Spajića
Nakon što je mandatar Milojko Spajić saopštio da ne želi u Vladi stranke bivšeg Demokratskog fronta (sadašnje koalcije "Za budućnost Crne Gore"), predsjednik Milatović je rekao da bi drugačije pravio Vladu u kojoj bi bilo mjesta i za Demokratski front i druge stranke.
U međuvremenu, Milatović je boravio u Njujorku na Generalnoj Skupštini Ujedinjenih nacija, a tokom posjete se sastao sa visokim američkim zvaničnicima.
Milatoviću je, prema riječima specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara, preneseno da SAD "žele da Vladu čine isključivo partije usredređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dijele stav u vezi sa Rusijom".
"Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi sa tim i on (Milatović) je signalizirao da se saglasio sa tim", rekao je Eskobar za Glas Amerike.
Nakon sastanka sa mandatarom Spajićem 25. septembra, predsjednik Milatović nije želio da da izjavu novinarima, već je u intervjuu podgoričkim "Vijestima" prokomentarisao poruku Ekobara:
"Uz puno uvažavanje gospodina Eskobara, u Njujorku sam imao susrete s više američkih zvaničnika koji su, u hijerarhijskom smislu, na višim pozicijama u njihovoj administraciji."
Stranke bivšeg Demokratskog fronta se zalažu za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova, traže ukidanje sankcija Rusiji koje su uvedene 2014. godine u vrijeme aneksije Krima i protive se članstvu Crne Gore u NATO.
Savić: Upitan uticaj poruka iz SAD na Milatovića
Politikolog Marko Savić kaže da treba ispratiti efekte Spajićevog i Milatovićevog posljednjeg razgovora, posebno sa aspekta poruka iz SAD o tome kakva Vlada Crne Gore može biti partner:
"Vidjećemo koliko je to imalo uticaja na Milatovića. Jasno je koliko je važno da Crna Gora u potpunosti bude na liniji očekivanja zapadnih partnera i onoga što u potpunosti odgovara našem putu ka EU. Bivši Demokratski front nije dao dovoljno argumenata da posjeduje taj kapacitet."
Za Nikolu Mirkovića iz CGO je jasno da predsjednik Milatović i nakon povratka iz SAD ostaje na pozicijama koje nijesu konstruktivne, u smislu brzog formiranja prozapadne vlade.
"Ovo ukazuje i da Milatović nije želio da čuje poruke američkih zvaničnika u kojima je podvučeno da oni ne vide koaliciju bivšeg DF-a kao partnera.A on i dalje kroz navodni koncept inkluzivnosti insistira da praktično bivši DF bude dio Vlade", navodi Mirković.
Za njega je to zabrinjavajuće:
"I u potpunoj suprotnosti je sa Milatovićevim javnim zalaganjem za evroatlantsko pozicioniranje Crne Gore, kada iz evroatlantske grupacije ne prepoznaju bivši DF kao nekog ko pripada tom okviru."
Sagovornici RSE smatraju da će mandatar Spajić pokušavati da formira Vladu do samog kraja ustavnog roka koji mu je dat, a koji će biti okončan do 10 novembra.
Na građane niko ne misli
Nikola Mirković ocjenjuje da Spajić nema mnogo političkog znanja i vještina, kao ni iskustva, a da funkcioniše u vrlo izazovnim uslovima.
"Od početka pregovora smo vidjeli mnogo političkih obrta koji su dosta složeni i za iskusnijeg političara od Spajića. Tome treba dodati opstrukcije iz samog Pokreta Evropa sad, razmimoilaženje sa predsjednikom Milatovićem. I naspram sebe ima snažnu mašineriju u medijima i drugim partijama", navodi Mirković pojašnjavajući Spajićevu poziciju.
On poručuje da niko u ovom trenutku ne misli na građane, koji su predugo ostavljeni bez Vlade sa legititmitetom:
"Neko treba da preuzme odgovornost da dobijemo Vladu, naročito u teškom ekonomskom trenutku kakav je sada, ali i da bi se uveo elementarni red u institucije."
Sadašnju Vladu vodi premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, iako je ta Vlada izgubila povjerenje u avgustu 2022. godine.
Parlamentarni izbori su održani 11. juna 2023., a Skupština je konstituisana 27. jula, od kada nije više održana nijedna sjednica novog saziva.
Najveći broj glasova na izborima, Pokret Evropa sad je dobio nakon najave da će povećati plate, penzije i skratiti radno vrijeme nakon što formiraju Vladu.
Ukoliko Spajić ne bude mogao da formira Vladu u roku od 90 dana, Ustav Crne Gore predviđa raspuštanje Skupštine.
Facebook Forum