Dostupni linkovi

Makronova rampa Zapadnom Balkanu?


Emanuel Makron
Emanuel Makron

Poruka da će podržati dalje proširenje Evropske unije samo ako prvo bude produbljivanja reformi unutar nje, koju je francuski predsednik Emanuel Makron poslao sa govornice Evropskog parlamenta bacila je senku na optimizam zemalja Zapadnog Balkana koju je probudila Strategija EU o proširenju objavljena u februaru. Sagovornici Radija Slobodna Evropa ocenjuju da bi dodatno odlaganje proširenja EU, što Makronova izjava nagoveštava, samo otvorilo nove mogućnosti za širenje uticaja Rusije, Turske i Kine u regionu.

„To je jedna vrlo problematična izjava“, komentariše Makronov stav Hansjorg Braj (Hansjoerg Brei), direktor Nemačkog društva za jugoističnu Evropu.

„Ono što je stavljeno u Strategiju proširenja EU, ona godina koja je na jedvite jade ostala, 2025, kao potencijalna godina za ulazak, mislim da može da se odgodi“, strahuje Suzana Grubješić, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji. Ona kaže da je Makronovo poruka potpuno zasenila izveštaje Evropske komisije o napretku zemalja Zapadnog Balkana koji su predstavljeni evroposlanicima u Strazburu, zato što opet podiže lestvicu.

Objašnjavajući svoje zebnje, Grubješić kaže da bi Evropska unija daljim odlaganjem proširenja samo dala dodatno zeleno svetlo drugim igračima da šire svoj uticaj na Zapadnom Balkanu:

„Ukoliko Evropska unija nije prisutna na Zapadnom Balkanu, kako očekuje da drugi akteri takođe ne budu prisutni? Čim se EU povlači iz regiona, drugi ulaze – pre svega Rusija, Turska i Kina. Ukoliko zaista EU misli da zadrži Zapadni Balkan za sebe, da ostane bitna u ovom regionu, onda su ovakve izjave apsolutno nepotrebne, suvišne i, u krajnjoj liniji, vrlo opasne“, upozorava Suzana Grubješić.

Hansjorg Braj, međutim, ocenjuje da o politici proširenja odlučuje Evropski savet, koji će već u junu doneti odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Makedonijom i Albanijom. On za RSE kaže da ne veruje da Makronov stav može dovesti u pitanje projekat proširenja EU. Takođe naglašava da je pozicija nemačke vlade na velikoj udaljenosti od stava francuskog predsednika:

„To nije nemački stav. U Nemačkoj se odvija debata o proširenju EU, ali naša pozicija o tome definitivno je drugačija od Makronove. Štaviše, Nemačka i njena vlada, vrlo su otvorene i posvećene evropskoj strategiji i proširenju Evropske unije“, ističe Hansjorg Braj.

Podsetimo, uprkos upozorenjima šefa Evropske komisije Žan-Kloda Junkera da bi Zapadni Balkan bez evropske perspektive ponovo mogao da utone u sukobe, francuski predsednik Emanuel Makron poručio je da će podržati proširenje tek nakon što se EU dublje integriše i sprovede reforme.

Evropa, kazao je, već teško funkcioniše sa 28 članica i ne može tek tako da sutra pređe na 30 ili 32, a da ostane pri istim pravilima.

Založio se, doduše, za integraciju Zapadnog Balkana u EU jer je u suprotnom očigledan rizik da se region okrene ka Turskoj ili Rusiji ili da se uruši u sopstvenim podelama, ali je ostao pri stavu: prvo reforme EU, tek onda njeno proširenje.

Posle toga je Johanes Han, evropski komesar za proširenje i susedsku politiku, pokušao da ublaži „udar“ koji su izazvale Makronove reči.

„Pre nego što Unija krene dalje, mora da ojača i to nije u kontradikciji“ sa Makronovim stavom. EU će na jesen predložiti da se u nekim oblastima napusti jednoglasno odlučivanje i pređe na većinsko glasanje, kako bi Evropa brže išla napred.

Da amortizuje udar Makronovih reči potrudio se i predsednik Evropskog saveta Donald Tusk, koji je pred Evropskim parlamentom rekao da sledeće nedelje putuje u region radi priprema samita EU – Zapadni Balkan 17. maja u Sofiji:

„Poruka za naše prijatelje je jasna: Evropska unija jeste i biće najpouzdaniji partner čitavom regionu, kao najveći investitor, najveći donator, najveće tržište i najbolja perspektiva za budućnost građana. Naš samit treba da potvrdi evropsku perspektivu regiona i, ono što je važnije, da učvrsti veze sa regionom i unutar njega“, rekao je Tusk.

Da ne vidi koliziju između Makronovog stava da Evropska unija treba da ojača pre nego što bude spremna da primi nove članice sa Zapadnog Balkana i cilja tih zemalja da se pridruže Uniji saopštila je i premijerka Srbije Ana Brnabić.

"I nama odgovara jača Evropska unija i ne mislim da su naša dva cilja u kolilziji, mislim suprotno, da nisu. Ukoliko završimo posao koji je pred nama i 2025. budemo spremni za EU, i nama je bolje da bude jaka Evropska unija", rekla je ona.

Mogherini: Zemlje Zapadnog Balkana dio budućnosti EU
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:51 0:00

Visoka predstavnica EU Federika Mogerini, ponovo u poseti zemljama Zapadnog Balkana, primetila je da je francuski predsednik Makron upravo pokrenuo raspravu o budućnosti EU i da nove članice žele da udju, ali da je to uvek dug proces".

Samo dan pre Makronove poruke, ona je, međutim, rekla da je Zapadni Balkan strateški region za Evropu, da to jeste Evropa, iako još nije u potpunosti deo EU.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG